Dostupni linkovi

Evropska komisija predlaže sankcije za širenje lažnih vijesti


Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova

Evropska komisija objavila je plan usmjeren na jačanje "otpornosti" demokratije u Evropskoj uniji suočene s "izazovima" poput rasprostranjenih dezinformacija, s prijedlogom sankcija "vanjskim akterima" u okviru napora za jačanje mehanizma nadzora nad onlajn platformama.

Akcioni plan za evropsku demokratiju, koji je Evropska komisija objavila 3. decembra, navodi da 27-člani blok "treba sistematičnije koristiti čitav niz dostupnih alata za suzbijanje stranog miješanja i uticaja, te da ih treba dalje razvijati, uključujući nametanje troškova počiniocima".

To je prvi put da je Evropska komisija – izvršno tijelo EU – u službenom dokumentu predložila izricanje sankcija za širenje dezinformacija.

U dokumentu se dodaje da je plan uslijedio u vrijeme kada "globalno raste pritisak na demokratiju, vladavinu prava i ljudska prava".

Upozoravajući da informacije mogu biti "oružje vanjskih aktera", u dokumentu se dalje navodi da "određene treće zemlje (posebno Rusija i Kina) sprovode ciljane operacije uticaja i kampanje dezinformacija o COVID-19 u EU, njenom susjedstvu i globalno, nastojeći potkopati demokratsku raspravu, pogoršati polarizaciju društva i poboljšati vlastiti imidž".

Potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova rekla je u intervjuu za RSE, koji se poklopio s objavljivanjem plana, da EU mora suzbiti širenje dezinformacija, posebno od onih koji to ponavljaju.

"U ovom trenutku za stvaranje i širenje dezinformacija – koje mogu naškoditi javnosti – nema kazne; oni kojih ih stvaraju ne plaćaju cijenu za to. A mislim da to ne bi trebalo da nema cijenu, pa ćemo zato razmotriti kako primijeniti sankcije i troškove", rekla je Jourova.

"Posebno ćemo se baviti vanjskim uticajem i vanjskim akterima", dodala je ona.

Akcioni plan ukazuje da je Radna grupa Ist Stratkom (East StratCom), odjel Evropske službe za vanjsko djelovanje (EEAS) koji nadgleda ruske dezinformacije, do sada identifikovala više od 500 primjera prokremaljskih dezinformacija o COVID-19 ove godine, kao i više od 10.000 primjera prokremaljskih dezinformacija otkako je počeo monitoring 2015. EEAS je diplomatska služba Evropske unije.

EU na udaru pandemije dezinformacija
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Na pitanje RSE-a da li to znači da bi kompanije poput ruskog Sputnjika ili RT mogle bile sankcionisane, Jourova nije željela da iznese specifične detalje. "To mogu biti vladini ili nevladini akteri – ko god bude identifikovan, na osnovu vrlo (snažnih) dokaza, da sistematski proizvodi ili promoviše dezinformacije. Fokusiraćemo se na njih i uvest ćemo sankcije. I opet, radićemo na tome s EEAS", rekla je Jourova.

Potpredsjednica Evropske komisije je rekla da ima "veoma duboko razumijevanje" za baltičke zemlje koje su već zabranile Sputnjik i Rusija segodnja, jer je "intenzitet napada na njihovoj teritoriji veoma snažan".

Ipak, ona je rekla da Evropska komisija neće kopirati model baltičkih zemalja ali da se mora "učiniti više za čitavu Evropu, zato što je širenje dezinformacija svuda vidljivo, posebno sada u krizi COVID-19 – postoji lavina dezinformacija kojima je cilj da naštete ljudima u Evropi".

Plan također sugeriše mnogo stroža pravila EU o onlajn platformama koje "zlonamjerni operatori mogu iskoristiti za širenje i jačanje lažnog i obmanjujućeg sadržaja i koje su kritikovane zbog nedostatka transparentnosti u korištenju algoritama za distribuciju sadržaja na internetu i za ciljanje korisnika na temelju ogromne količine ličnih podataka generisanih iz onlajn aktivnosti".

Evropska komisija je 2018. sastavila kodeks prakse o dezinformacijama kojem su se dobrovoljno pridružile platforme kao što su Fejsbuk (Facebook), Gugl (Google) i Tviter (Twitter) kako bi prijavljivale preduzete mjere u vezi s transparentnošću postavljanja oglasa i postupaka protiv lažnih naloga i botova.

Međutim, uslijed razočaravajućih rezultata, Evropska komisija sada predlaže "robusniji pristup zasnovan na jasnim obavezama i podložan odgovarajućim nadzornim mehanizmima za učinkovitiju borbu protiv dezinformacija."

Jourova je za RSE rekla da je uvođenje zakona jedini način da se velike tehnološke kompanije ali i drugi, primoraju na borbu protiv botova i dezinformacija.

"Ako je to upisano u zakonu, morat će da se pridržavaju. A mi imamo vrlo dobar primjer u GDPR-u (Opšti propis o zaštiti podataka). Sjećam se sage poslije usvajanja GDPR-a 2015. godine – bilo je puno panike u Silicijumskoj dolini da su evropska pravila previše drastična i prekomjerna", rekla je ona.

Dodala je da su velike tehnološke kompanije vremenom počele da shvataju da Evropska unija čini pravu stvar da ljudima vrati kontrolu nad njihovom privatnošću.

"Mislim da oni znaju šta mogu da očekuju od nas – da kada jednom usvojimo zakon kroz naš veoma težak zakonodavni proces, koji je sada pred nama, da ćemo insistirati na poštovanju pravila i da ćemo uvesti sankcije", podvukla je potpredsjednica Evropske komisije.

Akcioni plan za evropsku demokratiju navodi da će predstojeći Zakon o digitalnim uslugama (DSA), koji će Evropska komisija predstaviti kasnije ove godine, "predložiti pravila da se osigura veća odgovornost u moderiranju sadržaja, oglašavanju i algoritamskim procesima platformi". DSA nastoji ažurirati pravni okvir Evropske unije za internetsko poslovanje.

"Veoma velike platforme bit će dužne procijeniti rizike koje predstavljaju njihovi sistemi – ne samo u pogledu nelegalnog sadržaja i proizvoda, već i sistemskih rizika za zaštitu javnih interesa i fundamentalnih prava, javno zdravlja i sigurnost", navodi se u dokumentu.

Povodom navoda da će Evropska komisija i EU početi da se ponašaju poput Velikog brata, Jourova je rekla da to nije slučaj.

"Evropska komisija ima vrlo dobro opisanu ulogu u našem Akcionom planu za evropsku demokratiju, kao i u zakonu koje će uslijediti. Predlažemo mjere koje će nametati, naravno, obaveze različitim akterima. Ali također postoji i veliki udio samoregulacije. I, na primjer, pouzdanost vijesti i informativnih medija - sada je malo vremena da to objasnim. Ali definitivno ne uvodimo ništa što bi se moglo nazvati Veliki brat", rekla je Jurova.

XS
SM
MD
LG