Institucionalni položaj Hrvata u BiH pitanje je oko kojeg se u zadnjih nekoliko mjeseci vodi oštra polemika. Dok jedni zagovaraju institucionalnu ravnopravnost hrvatskog sa ostala dva konstitutivna naroda, drugi su, pak, mišljenja kako su Hrvati već institucionalno zastupljeni. Naravno, misli se na one Hrvate koji ne dolaze iz jednog od dva HDZ-a. Pri tome se otvara pitanje takozvanih pravih i krivih Hrvata.
Vlast ni četiri mjeseca nakon općih izbora nije formirana, jer političari koji učestvuju u formiranju vlasti ne mogu da se dogovore oko legitimnih predstavnika hrvatskog naroda.
Najdirektnije o tom pitanju izjavio je prilikom poslijednjeg, neuspješnog sastanaka oko formiranja vlasti privremeni predsjedavajući Predstavničkog doma državnog Paralementa Adnani Bašić.
„Samo vam mogu reći da je najtvrđi orah ipak problem sa dva HDZ-a. Jedni ga hoće u vlast, drugi ga neće u vlast“, kazao je Bašić.
Član Hrvatskog narodnog vijeća Ilija Šimić smatra kako Hrvati u BiH ne mogu realizovati puni kapacitet konstitutivnog naroda, odnosno ostvariti punu ravnopravnost kroz parlamentarne procedure. Kada je u pitanju formiranje vlasti u BiH, sa ili bez oba HDZ-a, Šimić kaže kao se mora poštovati volja naroda.
„Ako ta politika dobije većinu glasova, onda ne uvažavajući te glasove, ne uvažavate ni konstitutivnost tog naroda“, ocjenjuje Šimić.
Dvije političke stranke sa hrvatskim predznakom, HDZ BiH i HDZ 1990, koje su dobile većinsku podršku hrvatskog naroda stekle su legitimitet da institucionalno predstavljaju narod koji ih je izabrao, kažu brojni analitičari.
Ustav BiH, ali i Izborni zakon BiH propisuju to da predstavnike vlasti isključivo biraju konstitutivni narodi, napominje politički analitičar i dugogodišnji novinar Pejo Gašparević. On tvrdi da, ukoliko se neće poštivati ovi postulati:
„Ne vidim svrhu u pravljenju bilo kakve platforme oko uspostave vlasti u BiH, jer čemu platforma. Ako imamo izborne rezultate, onda se na temelju izbornih rezultata pravi vlast, a platforma pomalo liči kao nekadašnja crvena partijska knjižica, pa je podoban onaj ko je član partije i kome partija propiše da može ući u vlast.“
Nepotrebno i štetno
S jedne strane predstavnici političkih stranaka iz FBiH ne mogu se dogovoriti oko legitimnih predstavnika hrvatskog konstitutivnog naroda. S druge, pak, oba HDZ-a ističu da oni to jesu i ne žele se odreći učešća u forimiranju nove vlasti. Pred HDZ-a 1990. Božo Ljubić ističe kako se vlast ne može formirati bez ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda.
Božo Ljubić
„Braneći narodni legitimitet u uspostavi vlasti, mi Hrvati u BiH branimo svoju konstitutivnost, branimo svoje pravo na BiH. Na tom tragu treba tražiti rješenje da vlast u BiH ima većinsku reprezentaciju svakog od tri konstitutivna naroda i da parlamentarne većine budu maksimalno moguće kompatibilne na relaciji država - entiteti - kantoni, i to je ključ u rješenje za funkcionalnu vlast“, smatra Ljubić.
Pitanje položaja Hrvata u BiH ukazuje na manjkavosti Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji nije uspio riješiti nacionalno pitanje u BiH, smatra prof. dr. Enver Kazaz.
„Slučaj Hrvati i slučaj njihove institucionalne neravnopravnosti je, zapravo, slučaj koji demaskira ono što Dejtonski sporazum donosi. A Dejtonski sporazum donosi princip teritorijalizacije etnija, a ne njihove institucionalne ravnopravnosti“, kazao je Kazaz.
Kako bi skrenuli pažnju na neravnopravan položaj Hrvata u BiH, Udruge branitelja proisteklih iz nedavnog rata, zajedno s civilnim organizacijama iz svih segmenata hrvatskog društva, pokrenuli su potpisivanje peticije pod sloganom „Stop majorizaciji Hrvata u BiH“.
Ukazuju na nepostojanje ustavnih rješenja koja bi osigurala punu ustavnu i institucionalnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, na Izborni zakon kojim se omogućuje ignorisanje legitimne izborne volje hrvatskog biračkog tijela u BiH, te zloupotrebu izbornog procesa kojom se omogućuju kalkulacije i matematičke koalicije.
Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH, dr. Luka Markešić smatra da se radi o političkim ispadima isključivo hrvatskih stranaka.
„Mislim da je to sad nastavljanje politiziranja izbornih rezultata. Ovo samo pokazuje da oni koji to zastupaju smatraju da izbori nisu ni trebali biti. Ja mislim da je to štetno - i nepotrebno i štetno“, ocjenjuje Markešić.
Rješnje, smatraju stručnjaci, može biti institucionalna konsocijacija, odnosno novi preustroj vlasti, posebice na srednjem nivou, ali bez novih ili dodatnih teritorijalizacija.
Iz Hrvatskog narodnog vijeća BiH tvrde da regionalizacija ili kantonizacija cijele BiH, sa najviše tri nivoa vlasti, može ukloniti nepovjerenje i političke napetosti, postojeću neravnopravnost naroda i građana, te strah od asimilacije i nestanka.
Vlast ni četiri mjeseca nakon općih izbora nije formirana, jer političari koji učestvuju u formiranju vlasti ne mogu da se dogovore oko legitimnih predstavnika hrvatskog naroda.
Najdirektnije o tom pitanju izjavio je prilikom poslijednjeg, neuspješnog sastanaka oko formiranja vlasti privremeni predsjedavajući Predstavničkog doma državnog Paralementa Adnani Bašić.
„Samo vam mogu reći da je najtvrđi orah ipak problem sa dva HDZ-a. Jedni ga hoće u vlast, drugi ga neće u vlast“, kazao je Bašić.
Član Hrvatskog narodnog vijeća Ilija Šimić smatra kako Hrvati u BiH ne mogu realizovati puni kapacitet konstitutivnog naroda, odnosno ostvariti punu ravnopravnost kroz parlamentarne procedure. Kada je u pitanju formiranje vlasti u BiH, sa ili bez oba HDZ-a, Šimić kaže kao se mora poštovati volja naroda.
„Ako ta politika dobije većinu glasova, onda ne uvažavajući te glasove, ne uvažavate ni konstitutivnost tog naroda“, ocjenjuje Šimić.
Dvije političke stranke sa hrvatskim predznakom, HDZ BiH i HDZ 1990, koje su dobile većinsku podršku hrvatskog naroda stekle su legitimitet da institucionalno predstavljaju narod koji ih je izabrao, kažu brojni analitičari.
Gašparević: Ako imamo izborne rezultate, onda se na temelju izbornih rezultata pravi vlast, a platforma pomalo liči kao nekadašnja crvena partijska knjižica.
Ustav BiH, ali i Izborni zakon BiH propisuju to da predstavnike vlasti isključivo biraju konstitutivni narodi, napominje politički analitičar i dugogodišnji novinar Pejo Gašparević. On tvrdi da, ukoliko se neće poštivati ovi postulati:
„Ne vidim svrhu u pravljenju bilo kakve platforme oko uspostave vlasti u BiH, jer čemu platforma. Ako imamo izborne rezultate, onda se na temelju izbornih rezultata pravi vlast, a platforma pomalo liči kao nekadašnja crvena partijska knjižica, pa je podoban onaj ko je član partije i kome partija propiše da može ući u vlast.“
Nepotrebno i štetno
S jedne strane predstavnici političkih stranaka iz FBiH ne mogu se dogovoriti oko legitimnih predstavnika hrvatskog konstitutivnog naroda. S druge, pak, oba HDZ-a ističu da oni to jesu i ne žele se odreći učešća u forimiranju nove vlasti. Pred HDZ-a 1990. Božo Ljubić ističe kako se vlast ne može formirati bez ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda.
„Braneći narodni legitimitet u uspostavi vlasti, mi Hrvati u BiH branimo svoju konstitutivnost, branimo svoje pravo na BiH. Na tom tragu treba tražiti rješenje da vlast u BiH ima većinsku reprezentaciju svakog od tri konstitutivna naroda i da parlamentarne većine budu maksimalno moguće kompatibilne na relaciji država - entiteti - kantoni, i to je ključ u rješenje za funkcionalnu vlast“, smatra Ljubić.
Pitanje položaja Hrvata u BiH ukazuje na manjkavosti Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji nije uspio riješiti nacionalno pitanje u BiH, smatra prof. dr. Enver Kazaz.
„Slučaj Hrvati i slučaj njihove institucionalne neravnopravnosti je, zapravo, slučaj koji demaskira ono što Dejtonski sporazum donosi. A Dejtonski sporazum donosi princip teritorijalizacije etnija, a ne njihove institucionalne ravnopravnosti“, kazao je Kazaz.
Kako bi skrenuli pažnju na neravnopravan položaj Hrvata u BiH, Udruge branitelja proisteklih iz nedavnog rata, zajedno s civilnim organizacijama iz svih segmenata hrvatskog društva, pokrenuli su potpisivanje peticije pod sloganom „Stop majorizaciji Hrvata u BiH“.
Ukazuju na nepostojanje ustavnih rješenja koja bi osigurala punu ustavnu i institucionalnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, na Izborni zakon kojim se omogućuje ignorisanje legitimne izborne volje hrvatskog biračkog tijela u BiH, te zloupotrebu izbornog procesa kojom se omogućuju kalkulacije i matematičke koalicije.
Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH, dr. Luka Markešić smatra da se radi o političkim ispadima isključivo hrvatskih stranaka.
„Mislim da je to sad nastavljanje politiziranja izbornih rezultata. Ovo samo pokazuje da oni koji to zastupaju smatraju da izbori nisu ni trebali biti. Ja mislim da je to štetno - i nepotrebno i štetno“, ocjenjuje Markešić.
Rješnje, smatraju stručnjaci, može biti institucionalna konsocijacija, odnosno novi preustroj vlasti, posebice na srednjem nivou, ali bez novih ili dodatnih teritorijalizacija.
Iz Hrvatskog narodnog vijeća BiH tvrde da regionalizacija ili kantonizacija cijele BiH, sa najviše tri nivoa vlasti, može ukloniti nepovjerenje i političke napetosti, postojeću neravnopravnost naroda i građana, te strah od asimilacije i nestanka.
