Dostupni linkovi

Pisci iz dijaspore o zavičaju


Međunarodni sajam knjiga u Sarajevu, Foto: Midhat Poturović

Tokom nedavnog Međunarodnog sajma knjiga u Sarajevu posebno su se predstavili pisci iz bosanskohercegovačke dijaspore.

„Grad je nestajao u mom i tvom krvotoku,

Svjetlost je gasnula,

Jabuka padala padala padala

Kula rušila rušila rušila

Iskrila je suza

Na kuli na obali

U tvojim u mojim

U našim očima.“


Idriz Saltagić
Idriz Saltagić
je bosanski pisac sa adresom u Londonu. Životni put plodnog pisca uvezuje Banju Luku, Sarajevo, Zagreb i London. Pjesme Idriza Saltagića su prevedene i na engleski jezik, a član je Internacionalnog Pen kluba u Londonu. Objavio je do sada osam knjiga proze i poezije, a kako sam kaže - domovina je njegova vječita inspiracija:

Bosna je uvijek moj zavičaj, moja vječna inspiracija.
„Bosna je uvijek moj zavičaj, moja vječna inspiracija. Uostalom, oni koji su čitali moje knjige znaju da su to lirske pjesme zapažanja i slike o godinama koje sam provodio na obalama Vrbasa, pod Sahat kulom, u ocvjetanim banjalučkim alejama i onda širom BiH, a onda se to nastavilo na nekim drugim obalama, pod nekim drugim kulama - život se i tamo nastavio. I tamo, u tim novim sredinama, želio sam da jednostavno, kao i moje kolege, prenesem našu BiH, naš zavičaj i onim ljudim i onim sredinama u kojima sada živim.“


Ševko Kadrić trenutno živi u Švedskoj. Napisao je osam romana, pripovijetki i priča, objavljenih na više jezika:

Možemo otići bilo gdje, ali je Bosna naš zavičaj kom se vraćamo svakim daškom, svakom idejom, svakim treptajem, ali i svakom filozofskom mišlju.
„Bosanac je slavitelj bosanskog jezika. On se uljudio i oplemenio na ovom prostoru. I mi možemo otići bilo gdje, ali je Bosna naš zavičaj kom se vraćamo svakim daškom, svakom idejom, svakim treptajem, ali i svakom filozofskom mišlju. Jedan Šveđanin može biti u Americi, ali njega zavičaj grije, on piše o Švedskoj. Istina, oplemenjuje je ili stavlja je u ravan kontakta sa drugim svjetovima praveći mostove. Tako je i prirodno i logično da jedan bosanski pisac slavi bosanski jezik, bosansku kulturu i da ga grije Bosna i tamo negdje.“


Pisac svoju publiku traži na svoj način. Tamo negdje u tuđini bh. pisci uspjeli su pronaći one koji uživaju u njihovim djelima. Druga je, pak, priča sa čitaocima iz Bosne i Hercegovine. Zašto je to tako, pitali smo Ševku Kadrića:

„Problem Bosne i jeste možda upravo ovo: kad će Bosanac shvatiti da je knjiga njegova jedna od prvih potreba? Dok se Šveđanin hvali da godišnje pročita 12 knjiga, možda malo i laže, ali Bosanac se hvali nečim drugim - što ja sad neću da kažem s razlogom.“

Međunarodni sajam knjiga u Sarajevu, Foto: Midhat Poturović

Prema mišljenju Idriza Saltagića, književno stvaralaštvo pisaca iz dijaspore nije tako malo i predstavlja jedan značajan dio u ukupnom stvaralaštvu bosanskohercegovačke kulture. Stoga, Saltagić smatra da su i njihova djela našla svoju publiku i u domovini:

„Knjiga ima svoje puteve i svaka knjiga dotiče do čitalaca. Ja mislim da u ukupnom književnom mozaiku BiH mi jednostavno nastojimo da svako od nas na svoj način iskaže tu našu BiH - i ove moje knjige su vraćanje Bosni i Hercegovini.“

Kako promovisati bh. kulturu i približiti knjigu ljudima koji žive van granica Bosne i Hercegovine, zna Faiz Softić, još jedan pisac iz BiH, koji danas živi u Luksemburgu:

Svake godine u okviru velikog festivala kulture u Luksemburgu dovodim dva ili tri pisca iz BiH. Na taj način našim ljudima u Luksemburgu, kojih ima otprilike oko 10.000, predstavimo bh. pisce i bh. književnost. To je jedan dobar način da se tamošnje stanovništvo animira i da se podstakne na čitanje i na širenje naše kulture u jednoj stranoj zemlji.“

Osamdesetih godina prošlog vijeka svestranog umjetnika iz Sarajeva Midhata Ajanovića nije trebalo posebno predstavljati. Proza, film, strip, animacija, karikatura - sve su to njegova polja interesovanja i djelovanja. Ajanović danas živi na relaciji Sarajevo - Geteborg, a vječita inspiracija mu je život, i to njegov vlastiti. Za sebe smatra da je Sarajlija i da nikada ne dolazi iz inostranstva:

Ljudi su izgradili nekakve barijere između domovine i dijaspore. Te barijere treba rušiti, treba ih uništiti da ne postoje, treba ponovo ujediniti naše ljude.
„Nekad neke stvari lakše izrazite crtežom, nekad filmom, nekad prozom, nekad esejom. Jedino čime se nisam bavio, zato što nemam ama baš nimalo talenta, je poezija, a ostale stvari prakticiram kako mi dođe.“


Veza između bh. dijaspore i matice su tokom ovih deset godina su sve slabije. Ajanović smatra da se to mora promjeniti:

„Zato što su ljudi izgradili nekakve barijere između domovine i dijaspore. Te barijere treba rušiti, treba ih uništiti da ne postoje, treba ponovo ujediniti naše ljude.“
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Nakon iskustava u printanim i elektronskim medijima, uključujući BH Radio 1, u maju 2007. pridružila se ekipi RSE, gdje obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG