Reeker za RSE: Bh. političari treba da se vrate na posao

Politički lideri u BiH treba da rade ono za šta dobivaju platu od građana, poručio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Philip Reeker u srijedu u izjavi za RSE tokom posjete Sarajevu.

Američki zvaničnik boravi u jednodnevnoj posjeti Sarajevu, što je dio njegove posjete regiji koja je uključivala Zagreb, Beograd i Prištinu. Reeker se u Sarajevu sastao sa vladinim zvaničnicima i političkim liderima, kao i s predstavnicima međunarodne zajednice, a prve utiske sa tih sastanaka prenio je tokom posjete sarajevskom birou Radija Slobodna Evropa.

U intervjuu za naš program, Reeker govori o odgovornosti bh političara prema ispunjavanju obaveza prema građanima i Evropskoj uniji, koliko je BiH u fokusu američke politike, al ii šta lideri u regiji zajednički mogu uraditi na evroatlanskim integracijama.

RSE: Hrvatska je ušla u Evropsku uniju. Čini se da je Bosna i Hercegovina u najvećem zastoju u odnosu na regiju. Koji su, prema Vašem mišljenju, razlozi za to?

Reeker: Meni je zaista veliko zadovoljstvo da budem ovdje. Vratio sam se samo nakon šest sedmica kada sam bio posljednji put u BiH, kada sam održao govor u ime Vlade SAD-a. Istina je ono što ste rekli da je Hrvatska 1.jula postala 28 članica Evropske unije. Takodjer, lideri puno rade i u Srbiji da sarađuju sa Evropskom unijom da bi se kretali dalje. Ali, kao što sam rekao u svom govoru u maju, to nije situacija u Bosni i Hercegovini, to je ono što ne vidimo u Bosni i Hercegovini gdje lideri djeluju tako da nisu odgovorni prema svojim građanima koji su ih, nedavno, pozvali da rade, da vode BiH ka evroatlanskim integracijama.

RSE: Koje političke opcije vidite kao glavne krivce?

Reeker: Svi su lideri odgovorni da obavljaju svoju dužnost i ispunjavaju svoje obaveze da dođu na posao. Oni su izabrani da bi radili za ljude i u njihovom interesu. Međunarodna zajednica nudi svoju podršku - i Evropska unija i SAD, da pomognu liderima da ostvare svoje ciljeve, ali ta odgovornost je na Bosni i Hercegovini.

RSE: No, ipak, ne čini li Vam se da svijet sve manje pokazuje interes za BiH. Koliko je bh. kriza u fokusu američke politike?

Reeker: Evo, ja sam već drugi put ovdje u posljednjih šest sedmica. Državna sekretarka bila je ovdje prije nekoliko mjeseci, govorila je o tome da se nada da će Bosna i Hercegovina iskoristiti šansu koju ima i uraditi ono što je potrebno kako bi se napredovalo dalje na putu ka Evropskoj uniji, da će slijediti primjer Hrvatske, Srbije i Kosova. Ali, kao što je potpredsjednik Biden rekao u svom članku o BiH, da jednostavno Bosna i Hercegovina zaostaje za ostalim zemljama u regiji. Međunarodna zajednica je angažovana i spremna da pomogne, ali na bh liderima je da reaguju i prihvate svoju odgovornost za ono što treba da urade. Osnovno što treba je da se vrate na posao, da se angažuju na razmatranju pitanja koja su se nalazila na dnevnom redu 6.juna. Jedna od osnovnih funkcija vlasti je da se bave pitanjem jedinstvenog matičnog broja, da se bave zakonom koji je vezan za vojnu imovinu. Oni su za to plaćeni, za to su izabrani. Izuzetno je razočaravajuće da ne ispunjavaju obećanja koja su dali svojim biračima.

RSE: Je li jedna od prepreka i Dejtonski mirovni sporazum koji je Ustav Bosne i Hercegovine. Da li se može očekivati veći angažman SAD na rješavanju ovih pitanja?

Reeker: Dejtonski sporazum je bio sredstvo kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. To je Ustav koji je omogućio da institucije mogu funkcionisati i da zemlja napreduje ka evroatlanskim institucijama. Lideri su ti koji su izabrali da ne rade. Ono što treba jeste da rade, moraju se vratiti na posao. Ako to podrazumijeva mijenjanje, prilagođavanje, unošenje promjena u Ustav, zašto ne. Postoje izuzetni napori koje su građani radili na promjeni Ustava Federacije BiH, a to su podržale SAD i Evropska unija. To pokazuje tri stvari - prvo da je potrebna reforma Ustava Federacije BiH, drugo da je javnost odgovorila pozitivno na ta nastojanja, i treće, došlo se do 188 preporuka za izmjene Ustava Federacije koje treba pretočiti kroz zakon.

RSE: Hrvatska je nakon prijema u Evropsku uniju najavila da će pomagati susjedima na tom putu. Koliko zvanični Beograd može uticati na brži put ka Evropi i BiH i Kosova?

Reeker: Ja mislim da sve zemlje u regionu treba da daju jedna drugoj podršku na tom putu. Čuli smo pozitivne poruke iz Zagreba, pozitivne poruke iz Beograda, gdje su lideri učinili puno napora da se Srbija kreće evropskim putem kroz reforme koje vode sa Kosovom da bi došlo do normalizacije odnosa. Od lidera u Beogradu smo čuli da priznaju i uvažavaju suverentite Bosne i Hercegovine kao nezavisne države, kao države koja je susjed Srbije i to svi lideri u regiji treba da pokazuju.

RSE: Za koliko godina se može očekivati da će sve zemlje u regiji postati članicama Evropske unije i NATO-a?

Reeker: To zavisi od svih zemalja u regionu i zavisi od svih lidera u tim zemljama. Naravno, taj put ostaje otvoren. Vidjeli smo iz primjera Hrvatske, iz primjera Srbije, Kosova. Također, Crna Gora već je počela pregovore o priključenju Evropskoj uniji. Dakle, ono što je važno jeste da je Evropska unija jasno rekla da ostaje i dalje otvorena za nove članice, a isto je i sa NATO-om. No, ono što je potrebno uraditi u zemlji jeste provoditi neophodne reforme da bi zemlja napredovala. U Bosni i Hercegovini, recimo, pitanje vojne imovine je u parlamentu i ono što je potrebno za Akcioni plan je da se to pitanje riješi, da BiH dobije MAP, a onda to bi omogućilo nama da razgovaramo sa Bosnom i Hercegovinom, da joj pomognemo na tom putu. Ono što će te promjene donijeti je bolja situacija, doći će do više investicija, povećaće se nivo stabilnosti i sigurnosti, prosperiteta, što će obezbijediti i bolji život građanima Bosne i Hercegovine.

*****

Intervju sa Philipom Reekerom donosimo tokom dana i u radijskom programu od 18.00 sati, a uskoro i u TV Liberty Magazinu Radija Slobodna Evropa.