Mustafa Cerić, nezavisni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, odgovara na pitanja kakvu BiH želi vidjeti u naredne četiri godine, kako oporaviti bh ekonomiju, kako se boriti protiv korupcije, te koji to trebaju biti prvi koraci u vanjskoj politici BiH.
RSE: Gospodine Cerić, ako budete izabrani za člana Predsjedništva BiH, koji će biti Vaš prvi korak, a šta su neki strateški ciljevi?
Cerić: Prvi korak će biti da vidim šta imam, šta je na raspolaganju. Vi znate da je kasa opustošila u Bosni i Hercegovini, ali najvažnije je da postignem minimum konsenzusa sa svojim partnerima koji budu u Predsjedništvu, da vidimo šta uraditi da obnovimo i oživimo ekonomiju i, naravno, da vratimo čast i dostojanstvo svim građanima Bosne i Hercegovine.
RSE: A šta će biti neki strateški ciljevi za naredne četiri godine?
Cerić: Strateški plan našeg predsjedovanja u Bosni i Hercegovini je da vratimo stari imidž Bosne i Hercegovine kao ideje o multinacionalnoj državi i multikulturnom društvu, da priču Bosne i Hercegovine plasiramo u svijet kao uspješnu priču. Nakon rata koji je po svim ocjenama bio najkrvaviji genocid od Prvog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina ima šta pokazati da je dobra priča.
RSE: Kakvu Bosnu i Hercegovinu vidite danas, kada razgovaramo, i eventualno za četiri godine?
Cerić: Današnju Bosnu i Hercegovinu vidim poniženu, bez ponosa, bez elana, bez ideje, bez vizije i propuštenih prilika. Bosnu za četiri godine vidim kao ravnopravnu članicu UN-a, sa mnogo entuzijazma, vidim je sa programom za Brain Regain, povratkom mozgova u Bosnu i Hercegovinu, i okupljanje, posebno bošnjačkog korpusa, oko ideje da sačuvamo zemlju i uredimo državu.
RSE: Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku države. Šta će biti Vaši vanjskopolitički ciljevi i kakav će biti odnos prije svega prema arapskom svijetu?
Cerić: Naš cilj je da Bosnu i Hercegovinu uključimo u sve globalne procese, posebno ekonomske. Kao što znate, ja sam sedam godina sudjelovao u Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, i poznajem mnogo ljudi koji su spremni da nam pomognu. Bosna i Hercegovina je globalna priča, nije nikad bila lokalna. Ove godine je stogodišnjica Prvog svjetskog rata, Sarajevo je grad koji se obilježava kao mjesto početka Prvog svjetskog rata, ali ima još nešto što je zanimljivo, da je dvadeseto stoljeće završeno ratom u Sarajevu. Prema tome, budući da je Bosna i Hercegovina globalno pitanje, mi ćemo tu globalnu priču o Sarajevu i Bosni i Hercegovini pronositi na način da Bosna zaslužuje da ima građanski ustav, da su UN odgovorne da izmijene grešku koju su napravile, strukturalnu diskriminaciju, jer znate, Bosna je jedina država u Evropi koja ima ustav koji je nametnut, u kojem je strukturna diskriminacija u smislu da Jevreji, Romi i Albanci i drugi ne mogu se kandidirati da budu birani na državne funkcije. To je diskriminacija, to graniči sa fašizmom.
RSE: Jedna od najopasnijih bolesti u ovom društvu je korupcija. Imate li rješenje za taj problem?
Cerić: Protiv korupcije se treba boriti zakonskim putem, ali ja mislim da prije nego što se zakonskim putem može izliječiti korupcija, potrebno je vršiti moralnu obnovu društva. Moje iskustvo od dvadeset godina, i u ratu i poslije rada, jeste da zakon nije u knjigama, zakon je u srcu. Prema tome, moramo ljude učiti da odbijaju korupciju i da ne ulaze u koruptivne odnose, ali da bi to postigli moramo izgraditi pravedno društvo u kojem ljudi neće imati razloga da posežu za mitom da bi postigli svoja prava. Mi moramo ovo društvo departizirati, i državu Bosnu i Hercegovinu moramo departizirati. Zato sam se ja prijavio kao nezavisni kandidat, jer smatram da su sadašnje političke strukture ili infrastrukture, kako oni zovu, grobnice moralnog integriteta ljudi i uništavaju ono najbitnije, a to je da su svi ljudi jednaki i da imaju svoja prava po prirodnom zakonu, a ne po tome da svoje pravo moraju kupovati ili ga prodavati.
