Pejović: Kriminalci i tajna policija žele da me kompromituju

Nekoliko dana nakon emitovanja filma “Heroj našeg doba” autora Šekija Radončića u kome se policijski inspektor Slobodan Pejović označava kao jedan od učesnika u zločinu deportacije, oglasio se sam Pejović odbacujući optužbe iznesene u filmu.

U međuvremenu, tužilaštvo je najavilo da će ispitati svjedoke koji u filmu optužuju Pejovića.

Odbacivši izjave aktera filma “Heroj našeg doba “, koji mu na teret stavljaju privođenje bosanskih izbjeglica koje su početkom 90-ih deportovane iz Crne Gore i koji su ga optužili da nije govorio istinu kako je spasio trojicu uhapšenih, Slobodan Pejović je u intervjuu internet portalu Slobodna Crna Gora odbacio sve optužbe.

Ponovio je kako nijedan čovjek koga je priveo kobne noći nije deportovan i kako je upravo on pustio trojicu uhapšenih.

Pejović tvrdi kako su oko njega “obruč stegli regionalni organizovani kriminal, crnogorska služba državne bezbjednosti i medijske agenture Crne Gore”, zbog njegovih optužbi da je za ratni zločin deportacije odgovoran državni vrh Crne Gore.

Podsjetimo u filmu Šekija Radončića “Heroj našeg doba” pod lupu se stavlja Pejovićeva uloga u tom zločinu i prikazuju izjave članova porodica pobijenih koje upravo u njemu prepoznaju krivca.

U filmu se pojavljuju i trojica braće Sijarčić koji zaslugu za spas od deportacije nijesu pripisali Slobodanu Pejoviću kako je on godinama tvrdio već, sada pokojnom policijskom inspektoru Milanu Jokiću.

Iz specijalnog tužilaštva za organizovani kriminal i ratne zločine nijesmo uspjeli da dobijemo bilo kakav komentar čitavog slučaja.Podsjetimo tužilaštvo je ranije saopštilo da će ispitati svjedoke koji se pojavljuju u filmu"Heroj našeg doba".

Komentar smo potražili od direktorke Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić koja se dugo godina bavila ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije ali nam je saopštila da svoje viđenje može saopštii pošto odgleda film.

Radović: Svjesno napravljena konfuzija

Njena koleginica iz koalicije za REKOM za Crnu Goru Daliborka Uljarević pak u izjavi za Radio Slobodna Evropa kaže kako je u konkretnom slučaju na potezu crnogorsko pravosuđe.

" Jedini način da se cijeli slučaj okonča i da izađemo iz ovog kruga medijskih kažnjavanja ili stvaranja heroja je da se slučaj ponovo procesuira u okviru pravosudnih organa. U tom dijelu sve ponuđene činjenice i informacije sud i tužilaštvo treba podjednako da uzmu u obzir i da na bazi toga konačno naprave adekvatan optužni prijedlog i na osnovu toga vode sudski postupak", kaže Uljarević.

Uljarević dodaje da slučaj Pejović ne smije u drugi plan da stavi odgovornost državnih organa Crne Gore za deportaciju.

"Nesporna je odgovornost političkog vrha Crne Gore u slučaju deportacija s početka 90-tih", kaže on.

Oglasila se i Građanska alijansa Crne Gore, konstatujući kako se proces suočavanja sa prošlošću pretvara u izbjegavanje odgovornosti i kako bi zločin deportacije trebalo od početka rasvjetljavati.

"U slučaju deportacija mi u Građanskoj alijansi smatramo da je svjesno napravljena konfuzija koja ovih dana bukvalno doživljava kulminaciju, što je takođe još jedan dokaz u nizu da se proces suočavanja sa prošlošću kod nas pretvara u proces izbjegavanja odgovornosti. Treba država Crna Gor da utvrdi ko je igrao i koju ulogu u ovom zločinu i svima njima kroz kvalitetan sudski proces da se odredi kazna. Kako izvršiocima tako i nalogodavcima, inspiratorima, ali i onima koji ovih dana svjesno prave konfuziju u javnosti", kazao je predstavnik alijanse Milan Radović.

Tokom deportacije 92. godine uhapšeno je i vojsci bosanskih Srba predato 150 bosansko-hercegovačkih izbjeglica od kojih je 85 ubijeno. Za taj zločin suđeno je devetorici policijskih službenika koji su krajem marta ove godine oslobođeni u prvostepenom postupku zbog nedostatka dokaza.

U tom procesu jedan od svjedoka bio je Slobodan Pejović koji je tvrdio kako je lično vidio depešu tadašnjeg ministra policije, pokojnog Pavla Bulatovića, kojom je deportacija navodno naložena.

Od državnog rukovodstva Crne Gore samo je svjedočio tadašnji predsjednik Momir Bulatović koji je ocijenio da je deportacija bila"državna greška", dok tadašnji premijer Milo Đukanović nije bio svjedok na sudu.

Inače, država Crna Gora je prije okončanja sudskog postupka utvrđivanja krivice za zločin deportacije, vansudskim poravnanjem prije 3 godine obeštetila porodice ubijenih i deportovanih isplativši im više od četiri miliona eura.