Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Milojević: Pomoć za film ne smije biti deklarativna


Peđa Milojević: Odužili se čovjeku koji je jako volio Trebinje

Na šestom Festivalu mediteranskog i evropskog filma, koji je održan od 6. do 12. avgusta u Trebinju, prikazano je 26 filmova iz 12 zemalja. Organizatori Festivala su Tangram centar iz Beograda i trebinjski Dom mladih, u saradnji sa Mediteran kulturnim centrom iz Trebinja i Alpe-Adria kulturnom mrežom iz Beča. Peđa Milojević, umjetnički direktor festivala, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je misija festivala u potpunosti ispunjena.

RSE: Završava se Festival mediteranskog i evropskog filma u Trebinju. Kakvi su utisci i da li ste zadovoljni?

Milojević: Bila je to jedna veoma umorna sedmica. Zadovoljni smo i veseli zbog reakcije publike i dolaskom velikog broja gostiju, kao i odobravanje komentarima, od strane publike, na ono što sam više od pola godine radio na selekciji filmova, iako je gust program. Tu je i druženje sa vinarima, glumcima, rediteljima, medarima. Misija Festivala je u potpunosti ostvarena.

Posle se samo može napraviti korak dalje, a to zavisi od onih koji odlučuju o finansijama i o tehničkom i logističkom gabaritu kapaciteta u ovome gradu. Želimo da sljedeći, VII Festival, bude takmičarski festival sa nagradama za najbolji mediteranski film, najbolji evropski film i najbolju mušku i žensku ulogu.

RSE: Na ovogodišnjem Festival prikazan je rekordni broj filmova, 26. Koje su tematike bile najzastupljenije?

Milojević: Mediteranski film podrazumijeva nešto što slavi život, nešto veselije. Ima i toga. Nisam želio imati samo takav zabavni program. On je jedan segment svake festivalske večeri. Trudio sam se da idem u korak s vremenom, da prikažemo ono što tišti, i Mediteran i Evropu. To je tema migranata, teme sa ovih prostora, kao tema pomirenja, revizije i pokušaja suočavanja samih sebe sa vlastitim greškama. Tu su i neke teme koje vezuju mlade, koji nose novu energiju i novi pogled na život, iz različitih dijelova Mediterana i Evrope.

RSE: Koji film bi ste izdvojili? Na koji film je publika najviše reagovala i zbog čega?

Milojević: Svakako bih izdvojio prvi film koji sam selektirao, kratki sirijsko-francuski film, Mare Nostrum. Jedna teška dramatična tema, urađen bez riječi, ali topla ljudska. Upravo problem preživljavanja i očekivanja boljeg sutra, za nekim žicama, postavljenim ka svima podjednako, propraćenu prvom ljudskom osobinom, a to je pomoć drugima.

Video: Mare nostrum trejler

RSE: Dobitnici nagrade Zlatni platan, za izuzetan doprinos evropskoj i mediteranskoj kinematografiji, su glumci Svetlana Bojković i Meto Jovanovski. Zašto su baš oni dobitnici nagrade?

Milojević: Savjet Festivala odlučuje o dobitnicima nagrade Zlatni platan, za razliku od buduće nagrade, u takmičarskom dijelu programa, koja će se zvati Zlatna košćela. Do sada su dobitnici nagrade bili: Milena Dravić, Franco Nero, Rade Šerbedžija, Tanja Bošković, Igor Galo. Sve su to ljudi, koji su svojim radom, kvalitetom i kvantitetom, ne samo u zemljama regiona, već i u čitavom broju zemalja Mediterana i evropskog regiona, ostavili značajan trag. Mnogi od njih imaju uspješni i veći opus vani, nego u sopstvenoj državi.

RSE: Zlatni platan posthumno je dodijeljen glumcu Nebojši Glogovcu, u okviru pratećeg programa. U Muzeju Hercegovine otvorena je izložba Vječni Nebojša. Prošle godine, na V Festivalu mediteranskog i evropskog filma, u Trebinju je bio Nebojša Glogovac, koji je rođeni Trebinjac. Da li je ovo jedna vrsta zahvale velikom glumcu?

Milojević: Upravo tako. Ona je i vrsta zahvale za sve ono što je radio, te ima dubokog traga i pokrića. Prošle godine, on je dobio veliku povelju Leotara za promociju Trebinja, za sve ono što je uradio. Prošle godine smo mislili da će on imati još mnogo iza sebe, pa je rano za Platana, ali nažalost, sada je kasno. Na ovaj način smo odali poštu i odužili se čovjeku koji je jako volio ovaj grad. On je u njemu rođen i živio nekoliko prvih godina života. Mislim da je ovo pravi način da mu se odužimo. To treba biti samo početak. Onoliko, koliko je on učinio za ovaj grad i koliko je volio ovaj grad, jedna izložba i Zlatni platan, nisu dovoljni.

Onoliko, koliko je on učinio za ovaj grad i koliko je volio ovaj grad, jedna izložba i Zlatni platan, nisu dovoljni: Peđa Milojević
Onoliko, koliko je on učinio za ovaj grad i koliko je volio ovaj grad, jedna izložba i Zlatni platan, nisu dovoljni: Peđa Milojević

RSE: Kako je publika reagovala na izložbu Vječni Nebojša?

Milojević: Izložbu su činili eksponati i mnoge nagrade, koje je on dobio, prikazivanje inserata iz njegovog filma, njegove fotografije. Prisutni su bili njegova supruga i kćerka. Sasvim je logično i ljudski da je to bilo više nego emotivno.

RSE: Kako bi ste ocijenili kinematografiju u Bosni i Hercegovini?

Milojević: Što se tiče kvaliteta, ima sjajnih uspinjanja, koja se mogu prepoznati u svijetu. Kinematografija Bosne i Hercegovine, iznjedrila je ogroman broj velikih filmskih autora, koji više i ne rade u Bosni i Hercegovini, nego negdje vani. Postoji snažan potencijal mladih ljudi, koje treba regrutovati iz svih univerzitetskih cjelina. Sljedeće godine smo se dogovarali, sa Sarajevo Film Festivalom, da napravimo jednu radionicu i poseban program studentskih filmova.

Finansiranje tri različita centra, je nedovoljno, da bi se podržalo bogatstvo ideja, jedan divan humor. Pogledajte koliko je bilo nagrada za filmove iz Bosne i Hercegovine u proteklih 20 godina. Treba to više urediti, napraviti bolji sistem. Vidim da ima indicija. Mora se ići ka nekoj opciji, koja je za film realna. Ne smije biti samo deklarativno. Za nekoga, ko državu promoviše, ko promoviše kulturu, a to bude ovjenčano nagradama, mora postojati ozbiljna pomoć i ozbiljan finansijski sustav, koji će omogućiti kontinuirani rad, onih koji dobro rade.

RSE: Koliko je bitno da ljudi sa festivala međusobno sarađuju, razmjenjuju ideje, filmove?

Milojević: Naravno da je važna saradnja. Dobijete dobar film, ali ne može se platiti ono što producent traži. Postoji bliskost termina i može se napraviti saradnja u dolasku gostiju. Mora postojati koordinacija, bez obzira na različitost festivala. Nama je najbliži festival u Širokom brijegu, koji je također mediteranski, ali se on bazira na dokumentarnom filmu. Održava krajem avgusta, a mi početkom avgusta.

Svaka proizvodnja domaćeg filma i svaki fond, mogao bi se finansirati od dolaska stranih ekipa. Naša ideja je bila da se napravi ponovna promocija Trebinja. Trebinje je nekada bilo najatraktivnija lokacija za snimanje. U okolini su snimani špageta vesterni. Tu je blizina jezera. Trebinje je tip mediteransko grada, srednjoevropskog grada, orijentalnog. Tri aerodroma su na 30 kilometara.

U tom smislu, država može imati koristi od većeg priliva PDV-a. Hotelijeri mogu imati koristi. Ljudi iz grada mogu raditi na filmu. Moraju lokalne samouprave shvatiti da je potrebno investirati u turističku promociju gradova u kojima se festivali održavaju. Na taj način, film ne biva trošak, već donosi prihod. Od toga što donosi strani film, treba finansirati domaći. Hajmo napraviti Filmsku cestu Hercegovine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG