Obračun bh. parlamentaraca sa nevladinim sektorom: Zabrana zbog kritika

Gušenje civilnog sektora, antidemokratsko ponašanje, netransparentnost, cenzura - sve su ovo termini kojima se opisuje zabrana prisustva nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI) sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH. Većina zastupnika podržala je odluku da organizacija koja prati odnos njihovog rada naspram novca koji inkasiraju u džepove, ne bude prisutna. Iza zabrane i uslovljavanja da i CCI Parlamentu polože račune stoji, vjeruju predstavnici civilnog društva, namjera da se uguši svaki oblik kontrole rada i trošenja novca građana.

Plaćenici, rušitelji vlasti koji prizivaju arapsko proljeće u BiH, marionete – samo su neki od epiteta koji su se mogli čuti od državnih zastupnika dok su branili odluku o zabrani prisustva sjednici predstavnicima NVO Centari civilnih inicijativa.

Odobrenje su uslovili dostavljanjem informacija o tome koliko novca zarađuju uposlenici ove organizacije. Odbrana integriteta državnog parlamenta, što tvrde da im je bio cilj, po njihovom mišljenju opravdava ovu cenzuru.

„Da se na mala vrata uđe u bijelu salu i da se nišane ovdje redovi poslanika, a vidjeli smo da su iz te nevladine organizacije nastale poslije i političke stranke i poslije se dolazilo u političku borbu“, kaže zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma državnog parlamenta i zastupnik SNSD-a Milorad Živković.

Na nišanu CCI, kako to naziva Živković, se uz primanja koja su ogromna, nalazi i rastrošnost svake vrste. U tome se, prema mišljenju zastupnika SDA Šemsudina Mehmedovića, upravo i krije razlog diskutabilne odluke Kolegija Parlamenta:

„Možda vama smeta što oni informišu o našim putovanjima, našim privilegijama, našim kupovinama novih automobila itd. Ja mislim da to nisu dovoljni razlozi za njihovo neprisustvovanje sjednicama“, navodi Mehmedović.

Pokušavajući da odbrane ono što se odbraniti ne može, stavovi koji su se mogli čuti iz zastupničkih klupa uglavnom su govorili da zastupnici u potpunosti zaslužuju privilegije koje imaju. :

„Tu vrstu razvlašćivanja državnog parlamenta i pokušaj da ih svedete da se voze u tačkama i na biciklima - ja vam moram reći da oni jadno izgledaju kraj predsjednika NS RS“, kaže zastupnik SNSD Drago Kalabić.

Među prvima u osudi postupka Parlamenta bila je antikorupcijska mreža Account. Smatraju da je riječ o potpunoj zamjeni teza.

„Da se na neki način onaj ko donosi glas proglasi krivim, a ne onaj ko je zapravo stvarni krivac za ovakvo stanje u BiH - koja je u svim segmentima zakazala i ne funkcioniše“, kaže direktor Accounta Eldin Karić.

Ima i većih plata od poslaničkih

Ambasador SAD u BiH Patrik Moon je pozvao Parlament da razmotri svoju odluku. Podsjetio je da su CCI organizacija koja promoviše transparentnost. Upravo to bi, vjeruje Mun, parlamenti trebali podržavati, tim prije što se radi o uvidu javnosti u ono što rade.

U ovom posljednjem i jeste rješenje enigme zašto su baš CCI nepoželjna organizacija u državnom parlamentu, navodi predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:

„Oni misle da onoga trenutka kad su izabrani u parlament imaju pravo da te četiri godine rade šta god im se čini da treba da rade. I drugo je to što se neke od nevladinih organizacija bave njihovim materijalnim položajem, činjenicom da se utvrdilo koliko je jedan poslanik imao imetka u trenutku kada je izabran, a čime je raspolagao kad nakon četiri godine napušta tu funkciju", kaže Dizdarević.

Ivica Čavar iz Centara civilnih inicijativa kaže da tražene podatke nisu dostavili jer ne podliježu Zakonu o pristupu informacijama, na koji se Parlament pozvao. Taj zakon omogućava građanima i NVO da od vlasti traže podatke, a ne obrnuto. Sve što podrazumijeva rad organizacije, građani i zastupnici mogu naći na njihovoj web stranici. Parlament je, smatra Ćavar, postupio po principu napad je najbolja odbrana:

„Mi u proteklih sedam godina iznosimo podatke o njihovom radu, ili bolje reći - neradu, jer se godišnje usvaja nekih 10, 15, 20 zakona“, kaže Ćavar.

Opravdanja napretek - od toga da niko neće da govori o pozitivnim stvarima, pa do toga kako nisu krivi.

„Ova 42 čovjeka nisu kriva što nas neko ne filuje tim novim zakonima o kojima ćemo mi u demokratskoj proceduri ovdje diskutovati“, kaže Emir Kabil, zastupnik SBB BiH.

Mahom su se parlamentarci osvrtali na izvještaje o primanjima koja idu i preklo 3.000 eura. Očito da ih žulja da im građani, od kojih polovina živi od 1,5 eura dnevno, zaviruju u džep. :

„Taj CCI je navukao takvu mržnju na poslanike da je vrlo neugodna situacija kada prođete ulicom. Stalno su im plate na dnevnom redu. Jeste, plate su visoke, ali u ovoj zemlji ima hiljade i hiljade ljudi sa većim platama od poslanika“, navodi zastupnik Demokratskog narodnog saveza Petar Kunić.

Na njihovu žalost, navodi Ćavar, svi objavljeni podaci su tačni:

„Ono što mi kažemo su činjenice. Mi podatke o plaćama i primanjima dobijemo od stručnih službi Parlamenta. Dakle, ništa nismo izmislili.“

Ovakvim postupkom, upozorio je i dio zastupnika, BiH je poslala izuzetno lošu poruku svijetu. Ako se ovako nastavi, navodi i Dizdarević, još malo pa neće moći poslati nikakvu.:

„Ovi potezi i ova retorika liče na ono što jeAleksandar Lukašanko u Bjelorusiji uradio prema nevladinim organizacijama. Tu smo, dakle, negdje na korak od jedne neprikrivene diktature“, zaključuje Dizdarević.