Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Parlament BiH nije podržao zabranu fašističkih organizacija


Četnici u Srebrenici, 12. jula 2009.
Zakon o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija i upotrebe njihovih simbola koji je predložilo Vijeće ministara u Parlamentu BiH u srijedu nisu podržali poslanici SNSD-a, zbog pominjanja četnika kao fašističke organizacije, tvrdeći da je četnički pokret bio oslobodilački i na čelu borbe protiv fašizma.

Poslaniku Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, Denisu Bećiroviću, koji je prije dva mjeseca, po drugi put, u parlamentarnu proceduru uputio Prijedlog zakona o zabrani fašističkih i neofašističkih organizacija, nedavno je stiglo anonimno prijeteće pismo. U njemu se Bećirović, između ostalog, upozorava da prestane insistirati na donošenju ovakvog zakona:

Denis Bećirović
„Citiram: 'Da se okanem borbe za antifašističke vrijednosti i da se prestanem baviti u Parlamentu tom temom'.“

Prijedlog SDP-a, prema očekivanjima, nije dobio potrebnu većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH. Poslanici su to tada obrazlagali činjenicom da nije dovoljno precizirano koje su to fašističke i neofašističke organizacije. Na poslaničkim stolovima u srijedu se našao novi Prijedlog zakona koji je usvojilo Vijeće ministara BiH.

U ovom prijedlogu jasno su pobrojane organizacije koje se mogu dovesti u vezu sa fašizmom. U prvom redu to su organizacije vezane za četnički i ustaški pokret, te one koje veličaju Handžar diviziju. No, ni ovaj prijedlog nije zadovoljio sve parlamentarce.

Pozadina protivljenja


Zbog čega se u BiH ne može doći do prijedloga prihvatljivog za sve, odgovara profesor Zdravko Grebo:

Zdravko Grebo
„To može značiti dvije stvari. Prvo, da tu istoriju Drugog svjetskog rata nismo temeljno izlistali. Drugi mogući razlog bi mogao biti da neki koji sjede u Parlamentu BiH, na neki iskren ili prikriven način, vuku legitimitet iz tih organizacija, pokreta, koji imaju fašistička obilježja. Ako ti ljudi imaju problem sa svojom istorijom i sa svojim počecima, onda to treba javno da kažu. Ako je to četnički pokret, ako je to domobranski pokret, ako je to ustaški pokret, ako su to Mladi muslimani, onda to treba javno reći. Naravno, ti ljudi imaju pravo, budući da su ih građani ove zemlje birali, da to javno kažu, ali – sram ih bilo.“

Poslanici iz Republike Srpske neće podržati Prijedlog zakona jer smatraju da su ministri iz tog entiteta u Vijeću ministara tokom donošenja zakona preglasani. Drago Kalabić iz SNSD-a tvrdi da je mnogo toga spornog u zakonu:

„Mi smo pozvali da se otvore arhive Udbe, mi smo pozvali da se ispravi onaj dio istorije koji je falsifikovan. Imamo dovoljno vremena i to smo trebali da uradimo. Ako je neko sa pozicije vlasti '76. zapisao da je neko ustaša, da je neko pripadnik Handžar divizije ili četnik, zato što je to tadašnjem režimu odgovaralo, i to niko do sada nije ispravio i neko sliježe ramenima 'pa eto, to je neko zapisao' -uvijek su istoriju pisali pobjednici – e, vrijeme je da prekinemo s tom praksom.“

Između deklarativnog i stvarnog


Šefik Džaferović
Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije potpuno je drugačijeg mišljenja. Podsjeća da su sve evropske zemlje usvojile sličan zakon:

„Mislim da je Bosni i Hercegovini, kao i svim demokratskim zemljama na svijetu, poenta da ima jedan takav zakon, jer - što bude manje fašističkog djelovanja, što bude manje tog neofašističkog djelovanja, to će biti više reda, više slobode, više prava za sve ljude u ovoj zemlji.“

S druge strane, neki poslanici nisu zadovoljni kaznama koje ovaj Prijedlog zakona propisuje. Prema prijedlogu Vijeća ministara, za djelovanje fašističkih ili neofašističkih organizacija u BiH predviđene su novčane kazne od 50.000 do 100.000 KM. Poslanik Stranke za BiH Remzija Kadrić:

„Kad bude ta amandmanska faza, zaista treba ovdje malo pooštriti kazne kada su u pitanju poštivanja zakona. Ne mogu se te stvari svoditi samo na ove novčane kazne. U tom dijelu je to vjerovatno neka vrsta pokušaja nekog kompromisa da se ovaj zakon nađe u proceduri.“


Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Niko Lozančić:

„Između deklarativnog i stvarnog, mi moramo što manje razlika praviti. Znači, čitav svijet se ogradio i osudio takve procese i projekte. Ako želimo biti dio tog suvremenog svijeta, moramo usklađivati i svoje standarde sa tim stajalištem. Ja mislim da je to jedno civilizacijsko pitanje. Sve ono što počiva na načelima fašizma, treba osuditi. Jesu li neke definicije pogođene, to je ono što sam ja čuo do sada u raspravama, to je dio dilema onih koji to eventualno dovode u pitanje. Hajd'mo to popraviti, ako je to to. Znači, ono što počiva na načelima fašizma, ja ne mislim da iko živ može odobravati.“

U BiH trenutno ne postoji pravni način za krivično gonjenje fašističkih i neofašističkih organizacija. Većina njih, koje su istorijski postojale u BiH, odnosile su se isključivo na nacionalnu pripadnost i karakterisala ih je izražena rasistička ideologija prema onima koji nisu članovi te nacionalne zajednice.

*****
Četnici u Srebrenici
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Četnici u Srebrenici 12. jula 2009.

*****
Pročitajte i ovo:
Fašistima ne prijeti zabrana

Balkan između fašizma i antifašizma

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG