Dan sjećanja na genocid političko pitanje

Predlagač Rezolucije, koja je prije više od dvije godine usvojena u Evropskom parlamentu, Jelko Kacin kaže da će donošenje rezolucije u BiH zavisiti od toga kada će je Skupština Srbije usvojiti:

„Ali sam ja duboko ubijeđen da će i u BiH situacija sazrijeti do te mjere da će biti moguća koliko-toliko racionalna rasprava o tome.“

Nema dilema da li će Skupština Srbija usvojiti Rezoluciju o Srebrenici, kaže za naš radio poslanica Demokratske stranke u toj zakonodavnoj instituciji Jelena Trivan. Ona navodi i razloge zbog kojih Srbija želi da donese ovakvu rezoluciju:

„Razlozi za donošenje ove rezolucije su naša unutrašnja potreba da osudimo zločine koji su se događali i da napravimo na taj način diskontinuitet sa prošlošću i sa političarima koji su vodili Srbiju 90-ih godina, kao i da u potpunosti individualizujemo krivicu.“

Usvajanje zavisi od poslanika SNSD-a

I dok su susjedi Bosne i Hercegovine shvatili značaj donošenja Rezolucije o Srebrenici, bosanskohercegovački Parlament nije podržao posljednju inicijativu da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici. Ona je, na zahtjev predlagača Adema Huskića, vraćena na razmatranje Komisiji za ljudska prava, koja se prethodno negativno izjasnila o Huskićevom prijedlogu. Huskić za naš radio kaže kako se nada da će njegova inicijativa u drugom pokušaju dobiti podršku komisije:

„Sastav Komisije je bio takav da nisu bili predstavnici svih konstitutivnih naroda, odnosno Komisija nije radila u punom sastavu. Ja sam uvjeren sljedeći put da će Komisija usvojiti.“

Kako sada stvari stoje, sve da inicijativa o proglašenju 11. jula danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici bude i dobila potrebnu komisijsku većinu, sigurno je da neće proći u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Njena sudbina, kao i onih koje su do sada bile na dnevnom redu te zakonodavne institucije, zavisi od poslanika iz Republike Srpske, koji nisu spremni da je podrže.

SNSD-ov poslanik Drago Kalabić kaže da obilježavanje bilo kog datuma u Bosni i Hercegovini treba biti sastavni dio zakona o praznicima BiH kojeg država nema. Kalabić tvrdi da njegove kolege iz Federacije BiH 11. juli koriste u političke svrhe, te da, ukoliko se i bude donosila neka rezolucija, ona mora da obuhvati sve, a ne samo žrtve srebreničkog genocida. Poslanik SNSD-a najveći zločin devedesetih godina prošlog vijeka poredi sa stradanjima Srba u Sarajevu:

„Mi tražimo da se ljudi izjasne šta je sporno, da se izjasne sa kvalifikacijom da su ljudi u sarajevu ubijeni samo zato što su Srbi, kao što imate u presudi Međunarodnog suda da su ljudi u Srberenici ubijeni samo zato što su Bošnjaci.“

„Ja bih želio podvući fakat da smo u pisanju te rezolucije uvažavali i spoznaju da je bilo ogromno žrtava u svim prostorima nekadašnje Jugoslavije, ali da je taj genocid u Srebrenici nešto toliko drugačije i strašno da on kao simbol zaslužuje drugačiji tretman, jer ga treba ugraditi u naše historijsko, kolektivno pamćenje, ne samo na zapadnom Balkanu nego u cijeloj Evropi“, kaže Jelko Kacin.

Politizacija Srebrenice

Šefik Džaferović, poslanik SDA:

„Mislim da je u interesu svakog čovjeka u BiH, u interesu svih nas, i entiteta i naroda, da se u BiH usvoji jedna takva rezolucija.“

U Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH smatraju da je Rezolucija o Srebrenici trebala biti donesena prije 15 godina, ali da je već godinama to pitanje ispolitizovano. Jedan od čelnih ljudi stranke Niko Lozančić smatra da je politizacija Srebrenice prisutna i kod onih koji predlažu usvajanje Rezolucije, ali i kod predstavnika stranaka iz Republike Srpske koji je ne žele podržati:

„Sporna je jedna do beskraja licemjerna politička scena u BiH.“

Pokušaji da se11. juli proglasi danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici biće nastavljeni i u narednom periodu. Socijaldemokratska partija BiH, naime, uputila je u parlamentarnu proceduru Rezoluciju o važnosti osude genocida u Srebrenici i ratnih zločina u BiH. Govori poslanik te stranke u državnom Parlamentu Denis Bećirović:

„Ova rezolucija je u interesu svih bh. naroda i građana i ova rezolucija ne pravi razlike među žrtvama po nacionalnoj, vjerskoj ili po nekoj drugoj osnovi.“

I dok traju prepucavanja u Parlamentu kada će Rezolucija o Srebrenici biti donesena, žrtve srebreničkog genocida ne kriju razočaranje takvim odnosom vlasti prema njima. Jedna od njih je i Kada Hotić:

„Ja mislim da mi ne tražimo puno. Tražimo malo - samo da se prizna istina. A ova rezolucija je jedan djelić istine.“