Šest mjeseci od početka njegovog papinstva, papa Franjo je naizgled odbacio pravilnik o tome kako biti papa. On je ljubitelj društvenih mreža, izbjegava se voziti u neprobojnom papomobilu, poziva sljedbenike da razgovaraju o svojim problemima i kaže da se Crkva ne bi trebala toliko baviti homoseksualnošću i abortusom.
Prvi znak da će papa Franjo biti drugačiji od ostalih je činjenica da je na svoje prvo istupanje u javnost sa balkona bazilike svetog Petra u Vatikanu nakon njegovog izbora u martu prošle godine ovaj sedamdesetšestogodišnjak obukao običnu bijelu odoru, a ne ukrašeno svileno ruho koje pape obično nose na posao.
Ta skromnost je bila samo nagovještaj da će ovaj prvi južnoamerički papa i lider najveće svjetske kršćanske crkve razbiti kalup koji su postavili njegovi prethodnici.
Papa Franjo je kao biskup u rodnoj Argentini posjećivao predgrađa, vozio se autobusom i kuhao vlastitu hranu. Danas odbacuje sve luksuzne znake papinstva, vozi se u Ford Focusu umjesto u neprobojnom papomobilu, živi u skromnoj kući u Vatikanu umjesto u Apostolskoj palači, nosi svoju vlastitu prtljagu i zamijenio je zlatnu papinsku stolicu drvenom.
On koristi Twitter kako bi pozvao svoje sljedbenike da pomognu siromašnima, a nedavno je pozirao i za fotografiju napravljenu mobitelom skupa sa mladim ljudima koji su posjetili Vatikan.
On se čak javlja i na telefon i nenajavljeno zove ljude koji su mu poslali pisma kako bi im pružio podršku i riječi utjehe.
Sve to pokazuje da je papa Franjo jedan od najskromnijih i najdostupnijih papa u modernoj povijesti. Međutim, on se dodatno istaknuo time što je prigrlio ljude koji su već dugo marginalizirani i oštro osuđivani od strane katoličke crkve, uključujući i homoseksualce i ateiste.
Za mnoge je najveći prevrat u službenom odnosu crkve bio odgovor koji je Papa dao novinaru u julu prošle godine. Papa je na pitanje o svom stavu prema homoseksualnosti odgovorio ne citirajući katoličku doktrinu da je homoseksualnost “čin teške izopačenosti”, već je rekao:
“Ako je osoba gay i traži Boga i božju dobru volju, ko sam ja da mu sudim?”
Profesor teologije Thomas Groome sa Odsjeka za religijsko obrazovanje Univerziteta u Bostonu kaže da bi pozitivan ton pape Franje mogao imati veliki utjecaj jer katolička crkva ima veliku mrežu bolnica, klinika, škola i programa za siromašne i jedan je od najvećih svjetskih pružatelja obrazovanja i zdravstvenih i socijalnih servisa.
“Crkva ima veliki utjecaj na kvalitet života širom naše planete. Stoga tako značajna promjena tona katoličanstva nije samo u interesu katolika. Moji židovski susjedi su jednako tako zahvaćeni i pod utjecajem su te promjene”, navodi Groome.
Povjesničar katoličke crkve James Hitchcock kaže da je papa Franjo jako spreman širiti svoju pastoralnu isusovačku filozofiju (ogranak katoličanstva koji naglašava milosrđe i društvenu pravdu) i da on često govori impulsivno, bez pripremljenih fraza.
“Ranije su sve izjave bile vrlo pažljivo osmišljene. Mnogi ljudi su ih vjerojatno pregledali kako bi ih rafinirali. On ima mnogo slobodniji stil obraćanja.”
Približavanje ljudima
Taj nedostatak inhibicije je bio očit u Franjinoj spremnosti da da opsežan intervju za rimski isusovački časopis “La Civilta Cattolica” u kojem otvoreno govori o tome kako je crkva postala “opsjednuta” pitanjima abortusa, homoseksualnog braka i kontrole rađanja i da će “pasti kao kula od karata” ukoliko ne pronađe ravnotežu.
Groome kaže da je ovaj intervju potvrdio da je papa Franjo dugo očekivani “dašak svježeg zraka”.
Papa Franjo u Italiji
“Mnoge stvari koje smo počeli slutiti o njemu - njegova briga o siromašnima, insistiranje na tome da crkva ne bude strogi otac koji kažnjava, već brižna i milosrdna majka, da su milosrđe i susojećanje znak crkve, a ne provođenje krutih zakona, mnogi stavovi o kojima smo slušali u proteklih šest mjeseci su u mnogočemu potvrđeni u ovom intervjuu.”
Interes za intervju je bio toliko veliki da su urednici morali ukinuti mogućnost komentiranja članka, kako kaže Timothy Reidy, glavni urednik katoličkog časopisa “Amerika” koji je objavio engleski prevod intervjua.
Pozitivna pažnja koju papa Franjo privlači bi mogla dati dašak svježine katoličkoj crkvi koja se, kao i mnoge druge, bori sa padom broja sljedbenika. Kruto protivljenje Rima stvarima kao što je kontracepcija je barem djelimični krivac za to.
Međutim, tri stručnjaka s kojima smo razgovarali kažu da je papa Franjo govorio samo o promjeni fokusa crkve, ali ne i o promjeni njenih glavnih učenja.
“Da li ja pristupam ljudima sa empatijom i riječima: ‘Ja razumijem odakle ti dolaziš i želim ti pomoći’ ili da li govorim: ‘Gle, imaš problema, bolje ih sam riješi.’ On očito ovdje neće dati pečat odobrenja i neće reći da je homoseksualnost prihvatljiva. Pitanje je samo najboljeg načina da se tome pristupi,” kaže povjesničar Hitchcock.
Velečasni Marko Morozowich, dekan Fakulteta za teologiju i religijske znanosti Katoličkog univerziteta u Washingtonu, D.C kaže:
“Crkvena doktrina se neće promijeniti u mnogim aspektima kada govorimo o ključnim pitanjima. Ali imamo pastora, pastora koji jasno govori o tome kako se približiti i nositi s ljudima.”
Doista, papa Franjo je u ovom intervjuu rekao da je crkvena doktrina o stvarima kao što su homoseksualni brak ili abortus “vrlo jasna”. Dan nakon što je članak objavljen, papa je u govoru za katoličke liječnike osudio abortus.
Ipak, Morozowich smatra da će ovaj papa ipak stvoriti pozitivnu promjenu i to ne samo u katoličkoj crkvi. Papa Franjo postavlja primjer svim ljudima koji “žele živjeti i žive dobar život kako bi izgradili svijet u kojem ćemo prepoznavati jedni druge kao braću i sestre.”
