Dostupni linkovi

Obnova saradnje Palestinaca sa Izraelom


Zastave Izraela i Palestine (ilustrativna fotografija)

Palestinska uprava najavila je nastavak saradnje s Izraelom, nakon šestomjesečnog prekida odnosa, okončavajući time finansijske i logističke poteškoće za hiljade stanovnika Zapadne obale i ujedno signalizirajući olakšanje zbog izborne pobjede Džoa Bajdena (Joe Biden) koji se do sada protivio jednostranim potezima Izraela, pišu svjetski mediji.

Put ka pregovorima

Najava Palestinske uprave za nastavak saradnje s Izraelom nakon prekida kontakta u maju odražava palestinske težnje ka ponovnim mirovnim pregovorima uz pomoć buduće administracije novoizabranog američkog predsjednika Džoa Bajdena, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Palestinski ministar civilnih poslova Husein al Šeik napisao je na Tviteru (Twitter) da će se veze između Izraela i Palestinske uprave "vratiti onakve kakve su bile" sada kada je Izrael dao Palestinskoj upravi pisane i usmene obaveze da će se pridržavati prethodnih pisanih sporazuma. List dodaje da je zvaničnik izraelskog Ministarstva odbrane potvrdio da je Izrael poslao pismo obavezujući se na ranije sporazume.

Izraelske i palestinske vlasti sarađivale su na održavanju krhkog statusa quo u Izraelu i na Zapadnoj obali na suzbijanju nasilja i terorizma, ali su veze prekinute u maju zbog namjera Izraela da, prema predloženom mirovnom planu iz Trampove (Donald Trump) administracije, pripoji svoja naselja na Zapadnoj obali. Izrael je, napominje Vostrit džurnal, odlučio zamrznuti svoje planove aneksije u skladu sa sporazumom o normalizaciji odnosa s Ujedinjenim Arapskim Emiratima u avgustu.

Obnova veza s Izraelom pomogla bi ublažiti ekonomske nevolje vlade Palestinske uprave koja, prema podacima Svjetske banke, prima više od 65 odsto godišnjeg prihoda od poreza koje je u njihovo ime pripkupljao Izrael a čiji transfer je palestinska vlada odbijala prihvaćati u posljednjih pola godine. Izraelski zvaničnik potvrdio je za Volstrit džurnal da Izrael namjerava prenijeti porezne prihode u bliskoj budućnosti.

Najava palestinskog rukovodstva o obnovi saradnje stigla je nakon telefonskog razgovora kojeg su utorak, 17. novembra - prvi put nakon izbora u SAD - imali Bajden i izraelski premijer Benjamin Netanjahu. Palestinski zvaničnici izrazili su nadu da će nadolazeća Bajdenova administracija preusmjeriti američku politiku na suprotstavljanje izgradnji izraelskog naselja na Zapadnoj obali i podržavanje nezavisne palestinske države.

Razgovor Bajdena i Netanjahua

Izraelski premijer, jedan od najbližih međunarodnih saveznika Donalda Trampa, priznao je Bajdena kao izabranog američkog predsjednika u razgovoru početkom sedmice, napisao je Politiko (Politico) dodajući kako će ta vijest vjerovatno biti bolna aktuelnom predsjedniku jer su on i Netanjahu posljednjih godina njegovali geopolitički savez i političko partnerstvo.

Trampova administracija provodila je bliskoistočnu politiku koja je uglavnom favorizovala Izrael dok je Netanjahu koristio svoju diplomatiju s Trampom za promociju svoje stranke Likud na parlamentarnim izborima u Izraelu.

Trampova administracija također je naglašavala svoju ulogu u ‘Abrahamovom sporazumu’, potpisanom u septembru u Bijeloj kući, kao primjer svojih vanjskopolitičkih postignuća. Sporazum je otvorio put Bahreinu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima za normalizaciju odnosa s Izraelom - prvim arapskim zemljama koje su to učinile otkad je Jordan uspostavio odnose 1994. Saudijska Arabija također je dopustila da let El Al-a koristi njen vazdušni prostor za komercijalne letove, a Sudan je slijedio njihov primjer i normalizovao odnose s Izraelom u oktobru.

Netanjahu je, ukazuje Politiko, imao hladan odnos s predsjednikom Barakom Obamom (Barack) - išao je toliko daleko da je optužio Obaminu administraciju da je "izvela sramotan protuizraelski trik u Ujedinjenim nacijama" 2016. godine nakon što su SAD bile suzdržane pri donošenju rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se Izrael poziva da zaustavi izgradnju naselja na palestinskom teritoriju.

No, napetosti povezane s američkim predsjedničkim izborima postale su očite prošlog mjeseca, kada je Netanjahu izričito odbio priliku da javno kritikuje Bajdena tokom telefonskog poziva s Trampom u Ovalnom uredu, uprkos predsjednikovom poticanju da to učini.

Oslabljena pozicija Palestinaca

Ovosedmična odluka palestinske vlade da nastavi saradnju s Izraelom, koja će okončati šestomjesečne finansijske poteškoće za hiljade stanovnika Zapadne obale, predstavlja jedan od prvih jasnih znakova da iščekivanje nove administracije u Vašingtonu utiče na međunarodne odnose, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).

Palestinska najava poništila je niz strogih mjera koje je u maju nametnuo predsjednik Uprave Mahmud Abas, protestujući protiv planova izraelske vlade da jednostrano pripoji velike dijelove okupirane Zapadne obale. Trampova administracija nagovijestila je da će podržati neki oblik aneksije, koja bi nametnula izraelski suverenitet nad zemljom na koju su Palestinci računali za buduću državu.

Abas je prekinuo sigurnosnu koordinaciju s Izraelom, pobuđujući strah da mogući napadi ne bi mogli biti spriječeni, ali je prekinuo i civilne veze, otežavajući Palestincima da putuju u Izrael radi posla ili liječenja. Također je prestao prihvaćati rutinske transfere poreza koji Izrael ubire u ime Palestinaca, što mjesečno iznosi više od 100 miliona dolara.

Palestinski čelnici imali su puno razloga da obnove saradnju s Izraelom, a nekoliko razloga da to ne učine, ukazuje list. Njihove banke, čija je likvidnost iscrpljena samonametnutom krizom gotovine, obavijestile su ih da više ne mogu posuđivati novac Palestinskoj upravi, ugrožavajući rad institucija. Međunarodni donatori, uglavnom u Evropi, insistirali su na tome da Palestinci nastave prihvaćati porezne transfere iz Izraela prije nego što zatraže drugu pomoć.

Preokret od ove sedmice naglasio je i veoma oslabljenu poziciju Palestinaca s dva mjeseca koja su preostala Trampovoj administraciji koja im je do sada nemilosrdno otežavala poziciju. Iako su se mnogi palestinski zvaničnici nadali ustupcima Izraela u vidu službene izjave o okončanju aneksije, Palestincima je potrebno uvjeravanje pružio izbor Bajdena, koji je ranije izrazio svoje protivljenje jednostranim potezima Izraela.

Palestinska sloboda kao dio moralnog kompasa

Palestinsko rukovodstvo najavilo nastavak saradnje s Izraelom u sigurnosnim, finansijskim i logističkim pitanjima nakon “usmenih i pisanih” obećanja Izraela o obavezama koje su se do sada uglavnom oslanjale na sporazum iz Osla iz 1990-ih, napisao je Vašington post (The Washington post) dodajući kako priroda novih dogovora ipak ostaje nejasna.

Ono što je jasno je da je raskidanje veza u maju, nanijelo velike poteškoće za pet miliona Palestinaca, te su mnogi koji su prelazili kontrolne tačke između dviju strana morali otkazivati putovanja, dok više od 25.000 Palestinaca rođenih od proljeća Izrael nije registrovao. List dodaje da je pad poreznih prihoda - sredstva koja sada iznosi više od 800.000 miliona dolara - ugrozio plate većini od 180.000 zaposlenih u vladi.

Vašingtonski list također ukazuje na negodovanje Hamasa, militantne grupa koja upravlja pojasom Gaze i suparnik je Abasove stranke Fatah. Osuđujući najavu Palestinske uprave o nastavku saradnje s Izraelom, Hamas je pozvao Abasa da povuče odluku i da "odustane od opklade na Bajdena jer on neće osloboditi zemlju, zaštititi prava i protjerati okupaciju".

Nur Erakat (Noure Erakat), advokatica za ljudska prava i docentica na Univerzitetu Ratgers (Rutgers) u Nju Džersiju, napisala je u rubrici ‘Mišljenje’ Vašington posta kako Palestinci razumiju da izbor Džoa Bajdena nije lijek koji će osigurati palestinsku slobodu, ali da on ipak može ponuditi neke ključne mogućnosti za Palestince i njihove saveznike u izgradnju solidarnosti s drugim bitkama za socijalnu pravdu.

Odluka Trampove administracije o preseljenju američke ambasade iz Tel Aviva u Jeruzalem, izgrađena je, naglašava Erakat, na kontinuiranom etničkom čišćenju palestinskog stanovništva prisilnim protjerivanjem, ukidanjem prebivališta, uskraćivanjem dozvola za spajanje porodica, retroaktivnom primjenom pretjeranih poreza, preuzimanja i rušenja palestinskih domova koje su nadzirale i dopustile uzastopne američke administracije obje političke stranke.

Bajdenova administracija, može predstavljati tradicionalni demokratski establišment koji ostaje bezuvjetno lojalan Izraelu, ali je palestinska sloboda sve više dio moralnog i političkog kompasa progresivnog pokreta unutar Demokratske stranke i ljevičara koji su predani socijalnoj, ekonomskoj i rasnoj pravdi i kritični su prema američkoj vanjskoj politici, uključujući Izrael, napisala je Nur Erakat u svom osvrtu za Vašington post.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG