Poslanici nemačkog Bundestaga u razgovoru sa novinarima i urednicima beogradskih redakcija rekli su da početak pregovora o prijemu Srbije u EU neće biti ugrožen zahtevom za priznanje Kosova, ali da će do kraja tog procesa Srbija faktički morati da prizna nezavisnost Kosova da bi postala članica EU.
Ovim povodom razgovarali smo sa Doris Pack, poslanicom nemačkih vladajućih Demohrišćana u Evropskom parlamentu.
Pack: Poslanici Bundestaga su o tome samo izrazili svoje mišljenje i ja, razume se, protiv toga ne mogu ništa imati.
Pack: Ako ste poslednjih nedelja i meseci slušali moje stavove o tom pitanju, setićete se da sam govoreći o početku pristupnih pregovora između Srbije i Evropske unije rekla da će Srbija morati da ispuni uslove koje su pre nje i drugi ispunili. Takođe sam pomenula da će Srbija, ukoliko želi da se pridruži EU, kako se bude bližio kraj tog procesa, a on će trajati nekoliko godina, morati da pokaže da je dovela u red svoje odnose sa Kosovom. Ne može se ući u Evropsku uniju, a da nisu uspostavljeni prijateljski odnosi sa najbližim susedima. Ali, kako će ti odnosi biti uređeni – to je sasvim drugo pitanje.
Pack: To ćemo videti na kraju procesa i to će zavisti od toga kako se situacija do tada bude razvijala. U ovom trenutku vodi se dijalog između dve strane. Ako srpska i kosovska strana budu postigle aranžmane i rešenja koja će olakšati život ljudi na Kosovu, to će biti pozdravljeno, ali šta će se na kraju procesa pregovora sa Srbijom dogoditi – to sada ne može da se kaže. Mislim da bi najbolje rešenje bilo kada bi na kraju pregovora Srbija priznala Kosovo, ali moguće da će se ukazati i neka druga rešenja. Dakle, danas ne mogu reći šta će biti za pet, šest ili sedam godina. Videćemo. Osim toga, u ovom trenutku još pet zemalja Evropske unije ne priznaju Kosovo. Smatram da Srbija u ovom momentu treba da ispuni sve postavljene uslove kako bi mogla početi pristupne pregovore sa EU. Oni, kao što je poznato, veoma dugo traju. Kao što rekoh, na kraju tog procesa Srbija će morati da reši i problem sa Kosovom, ali kakvo će to rešenje biti u ovom momentu ne možemo znati. Ono, međutim, što je sasvim jasno jeste da Srbija će morati da napusti politiku postavljanja prepreka Kosovu, odnosno, da će morati da prihvati da i Kosovo postane član Evropske unije.
Pack: To nije bio Bundestag nego kolege iz nemačkog parlamenta koji su izrazili svoje mišljenje da će priznanje Kosova od stranke Srbije na kraju procesa morati da se dogodi. Jasno je da nemački Bundestag, kao i parlamenti svih drugih EU članica, daju saglasnost o prijemu svake države u EU. Dakle, oni su saopštili svoj stav, a ja sam vam sada iznela svoj. Povavljam, ne znam šta će biti za pet, šest ili sedam godina, ali znam da će Srbija morati da normalizuje odnose sa Kosovom. Kakvu formu će to imati ne znam, ali ključni element te normalizacije mora biti da Srbija ne sme praviti probleme Kosovu na njegovom putu u Evropsku uniju.
Pack: To pitanje se sada uopšte i ne postavlja. U ovom trenutku nema nikakvog povoda da se ta tema postavlja i razrađuje. Ono što je prevashodni zadatak Evropske unije ovog trenutka jeste da Srbiji pomogne da se osposobi kako bi što brže počela pristupne pregovore. A kao što sam rekla, jednom kad ti pregovori počnu, Srbija mora toliko toga da uradi da će to trajati godinama – pogledajte samo koliko je to trajalo u slučaju Hrvatske. Kako proces pregovora bude odmicao, i Srbija i Evropska unija moraju se pobrinuti da na njegovom kraju na Zapadnom Balkanu budu na delu uređeni medjususedski odnosi, odnosno, da bude odstranjena svaka mogućnost kočenja ili sprečavanja Kosova da i samo postane član Evropske unije.
Da li će to biti obezbeđeno preko direktnog priznanja Kosova od strane Srbije ili će se to osigurati na neki drugi način – to danas zaista ne mogu znati i zato na to pitanje ne mogu dati jasan odgovor. Međutim, kao što rekoh, to trenutno za Srbiju i nije aktuelna tema. Ono, međutim, što za nju jeste aktuelna tema jeste da uloži maksimum napora da uspostavi prijateljske odnose sa Kosovom i olakša život gradjana Kosova – kako Srba, tako i Albanaca. To je zahtev koji se trenutno postavlja pred Srbiju. Kao i to da Srbija prihvati da sedi za istim stolom sa predstavnicima Kosova koji učestvuju na regionalnim skupovima jer su i oni deo regiona i imaju pravo da ga predstavljaju. Dakle, to se od Srbije sada traži – i ništa više. A što se tiče kolega iz Bundestaga, kao što sam rekla, ono što su oni rekli jeste samo njihovo mišljenje. To njihovo mišljenje nije postalo kredo svih drugih aktera.
Ovim povodom razgovarali smo sa Doris Pack, poslanicom nemačkih vladajućih Demohrišćana u Evropskom parlamentu.
RSE: Poslanici Bundestaga jasno su definisali stav da će Srbija morati da prizna Kosovo pre nego što bude primljena u redove Evropske unije.
Pack: Poslanici Bundestaga su o tome samo izrazili svoje mišljenje i ja, razume se, protiv toga ne mogu ništa imati.
Srbija će, ukoliko želi da se pridruži EU ... morati da pokaže da je dovela u red svoje odnose sa Kosovom
RSE: Da li će Srbija pre ulaska u EU morati da se odrekne polaganja prava na Kosovo ili će morati da zvanično prizna Kosovo?
Pack: Ako ste poslednjih nedelja i meseci slušali moje stavove o tom pitanju, setićete se da sam govoreći o početku pristupnih pregovora između Srbije i Evropske unije rekla da će Srbija morati da ispuni uslove koje su pre nje i drugi ispunili. Takođe sam pomenula da će Srbija, ukoliko želi da se pridruži EU, kako se bude bližio kraj tog procesa, a on će trajati nekoliko godina, morati da pokaže da je dovela u red svoje odnose sa Kosovom. Ne može se ući u Evropsku uniju, a da nisu uspostavljeni prijateljski odnosi sa najbližim susedima. Ali, kako će ti odnosi biti uređeni – to je sasvim drugo pitanje.
RSE: To je jasno i već poznato. Ali, da li će Srbija na kraju tog procesa morati zvanično da prizna Kosovo?
Pack: To ćemo videti na kraju procesa i to će zavisti od toga kako se situacija do tada bude razvijala. U ovom trenutku vodi se dijalog između dve strane. Ako srpska i kosovska strana budu postigle aranžmane i rešenja koja će olakšati život ljudi na Kosovu, to će biti pozdravljeno, ali šta će se na kraju procesa pregovora sa Srbijom dogoditi – to sada ne može da se kaže. Mislim da bi najbolje rešenje bilo kada bi na kraju pregovora Srbija priznala Kosovo, ali moguće da će se ukazati i neka druga rešenja. Dakle, danas ne mogu reći šta će biti za pet, šest ili sedam godina. Videćemo. Osim toga, u ovom trenutku još pet zemalja Evropske unije ne priznaju Kosovo. Smatram da Srbija u ovom momentu treba da ispuni sve postavljene uslove kako bi mogla početi pristupne pregovore sa EU. Oni, kao što je poznato, veoma dugo traju. Kao što rekoh, na kraju tog procesa Srbija će morati da reši i problem sa Kosovom, ali kakvo će to rešenje biti u ovom momentu ne možemo znati. Ono, međutim, što je sasvim jasno jeste da Srbija će morati da napusti politiku postavljanja prepreka Kosovu, odnosno, da će morati da prihvati da i Kosovo postane član Evropske unije.
RSE: Da, ali Bundestag je po tom pitanju bio veoma jasan i direktan...
Pack: To nije bio Bundestag nego kolege iz nemačkog parlamenta koji su izrazili svoje mišljenje da će priznanje Kosova od stranke Srbije na kraju procesa morati da se dogodi. Jasno je da nemački Bundestag, kao i parlamenti svih drugih EU članica, daju saglasnost o prijemu svake države u EU. Dakle, oni su saopštili svoj stav, a ja sam vam sada iznela svoj. Povavljam, ne znam šta će biti za pet, šest ili sedam godina, ali znam da će Srbija morati da normalizuje odnose sa Kosovom. Kakvu formu će to imati ne znam, ali ključni element te normalizacije mora biti da Srbija ne sme praviti probleme Kosovu na njegovom putu u Evropsku uniju.
Ključni element te normalizacije mora biti da Srbija ne sme praviti probleme Kosovu na njegovom putu u Evropsku uniju
RSE: Komentarišući stav poslanika Bundestaga, nemački ambasador u Srbiji Volfram Maas rekao je da Nemačka nikada nije tražila od Srbije priznanje Kosova, već samo sporazumno rešavanje praktičnih pitanja.
Pack: To pitanje se sada uopšte i ne postavlja. U ovom trenutku nema nikakvog povoda da se ta tema postavlja i razrađuje. Ono što je prevashodni zadatak Evropske unije ovog trenutka jeste da Srbiji pomogne da se osposobi kako bi što brže počela pristupne pregovore. A kao što sam rekla, jednom kad ti pregovori počnu, Srbija mora toliko toga da uradi da će to trajati godinama – pogledajte samo koliko je to trajalo u slučaju Hrvatske. Kako proces pregovora bude odmicao, i Srbija i Evropska unija moraju se pobrinuti da na njegovom kraju na Zapadnom Balkanu budu na delu uređeni medjususedski odnosi, odnosno, da bude odstranjena svaka mogućnost kočenja ili sprečavanja Kosova da i samo postane član Evropske unije.
Da li će to biti obezbeđeno preko direktnog priznanja Kosova od strane Srbije ili će se to osigurati na neki drugi način – to danas zaista ne mogu znati i zato na to pitanje ne mogu dati jasan odgovor. Međutim, kao što rekoh, to trenutno za Srbiju i nije aktuelna tema. Ono, međutim, što za nju jeste aktuelna tema jeste da uloži maksimum napora da uspostavi prijateljske odnose sa Kosovom i olakša život gradjana Kosova – kako Srba, tako i Albanaca. To je zahtev koji se trenutno postavlja pred Srbiju. Kao i to da Srbija prihvati da sedi za istim stolom sa predstavnicima Kosova koji učestvuju na regionalnim skupovima jer su i oni deo regiona i imaju pravo da ga predstavljaju. Dakle, to se od Srbije sada traži – i ništa više. A što se tiče kolega iz Bundestaga, kao što sam rekla, ono što su oni rekli jeste samo njihovo mišljenje. To njihovo mišljenje nije postalo kredo svih drugih aktera.