Otvoren Berlinale, Tanovićev film u konkurenciji za „Zlatnog medvjeda“

U četvrtak je svečano otvoren 63. međunarodni filmski festival Berlinale filmom "The Grandmaster" Wonga Kar Waia, predsjednika žirija i jednog od najznačajnijih kineskih i svjetskih autora, čiji je jedinstven stil bio inspiracija mnogim drugim režiserima.

Crvenim su tepihom sinoć prošetali glumci „The Grandmastera“ Tony Leung Chiu Wai i Zhang Ziyi, ali i Jane Fonda, predstavljaući oficijelnog sponzora festivala L'Oreal kao i Isabella Rossellini.

Početak je obilježio i mali incident. Naime, aktivistkinju za prava žena iz ukrajinskog udruženja 'Femen' uhapsilo je obezbjeđenje nakon što je polugola protestovala protiv genitalnog sakaćenja u blizini crvenog tepiha na otvaranju festivala.

VIDEO: Trejler za film "The Grandmaster"


U konkurenciji za glavnu nagradu, Zlatnog medvjeda, nalazi se 19 filmova među njima i film "Epizoda u životu berača željeza" bosankohercegovačkog oskarovca Danisa Tanovića.

Tanovićev fim govori o egzistencijalnim nedaćama, kao i hrabrosti romske porodice u Bosni i Hercegovini.U fimu igraju i glumci amateri, a djelimično je za snimanje korištena ručna kamera.

Prije sedam godina 2006. rediteljica Jasmila Žbanić osvojila je Zlatnog medvjeda za film "Grbavica".

Pored filma Danisa Tanovića, u konkurenciji za zvanične nagrade su i ostvarenja Stevena Soderbergha, Ulricha Seidla, Gusa Van Santa, Jafara Panahija.

VIDEO: Trejler za film "Epizoda u životu berača željeza"



Među 400 filmova koje će posjetioci moći da vide od 7. do 17. februara je i film “Krugovi”, drama Srdana Golubovića inspirisana herojskim činom Srđana Aleksića ratnih devedesetih u Trebinju. Film je, podsjetimo, nedavno nagrađan na Sundence film festivalu Roberta Redforda.

Na Berlinalu će, takođe, biti prikazan i film “Odbrana i zaštita” Bobe Jelčića iz Hrvatske, sa Bogdanom Diklićem i Nadom Đurevskom u glavnim ulogama.

Jedan je od filmova od kojih se očekuje puno je novo djelo iranskog reditelja Jarfara Panahi „Zatvorene zavjese", koji će biti prikazan u nedjelju, ali je radnja filma za sada pod blagim velom tajne. Opis u festivalskom programu nagovještava samo da se radi o čovjeku, njegovom psu, mladoj ženi, i reditelju u kući pored Kaspijskog mora. Sve ih traži vlast, ali su takođe u potrazi jedni za drugima.

Čak i bez prethodnog publiciteta, Panahijev novi film će svakako privući publiku, jer ga je napravio kao čin inata ka svojoj vladi. 2010-te, Panahiju je bilo zabranjeno na 20 godina da snima filmove nakon što je podržao Zeleni pokret iranske opozicije.

Takođe je osuđen na šetogodišnju zatvorsku kazanu, koja je suspendovana zbog pritiska međunarodne zajednice. Evropski parlament nagradio ga je 2012. nagradom za ljudska prava "Saharov".

Film je sniman u Teheranu za vrijeme njegovog kućnog zatavora 2010-te, a direktor Berlinskog festivala, Dieter Kosslick ovim je nastavio svoju dugu kampanju podrške Panahiju.

„Tražio sam od iranske vlade, predsjednika i ministra kulture, da omoguće Jafaru Panahiju da prisustvuje svjetskoj premjeri njegovog filma na Berlinalu“, rekao je.

Fim od kojeg se takođe mnogo očekuje na festivalu je i "Camille Claudel 1915", francuski drama koja govori o Augustu Rodinu ljubavniku Camille Claudel, koji se događa u mentalnoj ustanovi.

Činjenica da je reditelj Bruno Dumont koristio mentalno hendikepirane glumce za ovaj fim vjerovatano će biti jedna od vrućih tema na festivalu.

U narednih desetak dana, crvenim tepihom na Berlinalu trebalo bi da prošetaju zvijezde filmske industrije kao što su Matt Damon, Jude Law, Anne Hathaway, Catherine Deneuve, Isabelle Huppert, Juliette Binoche, Shia LaBeouf, Amanda Seyfried, Geoffrey Rush, Jeremy Irons, Rupert Grint, Anita Ekberg, Charlotte Rampling, Donald Sutherland i Nicolas Cage.

No, sem slavnih Berlinale će promovisati i manje poznate autore filmova iz Istočne Evrope, Balkana, Rusije i Centralne Azije.

Oni dolaze na Berlinale jer im nudi jednu od najboljih svjetskih pozornica za filmove s političkom ili socijalnom porukum, a pri tom ima i umjetničku i komercijalnu privlačnost.

Rada Šešić, mentor na master filmskim studijama programa Holandske filmske akademije u Amsterdamu, objašnjava:

"Berlinale ima veliku tradiciju, ima političku svijest o promjenama u svijetu kao i važnim stvarima koje se dešavaju u svijetu. Dakle, to je festival s velikom tradicijom, čak i prije pada Berlinskog zida, kada su selektori za festival trebali otići u istočnu Europu i pokušati izabrati najuzbudljivije filmova koji su bili ili značajni za određena društva ili zabranjeni u određenom društvu, ili čiji filmaši su disidenti koji žive na Zapadu i traže utočište. "

Šešić, kaže da visoki stepen političke svijesti Berlinale razlikuje od drugih velikih evropskih festivala:

"Venecija je poznata po vrlo dubokom umjetničkom glasu filmova prikazanih tamo, dok je Kan više otvoren za velike zvijezde i velike filmova iz američke kinematografije."

VIDEO: Trejler za film "Odbrana i zaštita" (A stranger)


Jak politički sadržaj ove godine stiže i sa Kavkaza. "In Bloom" priča budućnosti smještena usred novije istorije Gruzije i građanskog rata u Abhaziji. To je gruzijsko-njemačka koprodukcija reditelja Nana Ekvtimishvilija i Simona Groba.

Centralnu Aziju predstavlja Kazahstanski film "Lekcija iz hramonije." U njemu, reditelj Emir Baigazin pripovijeda priču o 13-godišnjem dječaku koji je predmet poruge njegovih školskih drugova i mora se boriti protiv marginalizacije.

Nekoliko filmova odražava trenutna društvena previranja u njihovim zemljama.

Film iz Rumunije "Diječja poza" suočava sa korupcijom u priči o dominantnoj majci koja pokušava kupiti slobodu za svog sina koji je pregazio i ubio dijete.

Iz Iraka stiže "Srećan rođendan", priča o dječaku koji posjećuje očev grob, metafora na nedavnu nasilnu prošlost svoje domovine.

A među filmovima iz Rusije je "Za Marksa", koji daje profil užasnih radnih uslova u tvornici metala.U centru pažnje je borba između radničke klase i elite Rusije danas.

Osim Wonga Kar Waia, čijim je filmom počeo festival, a koji je ujedno i predsjednik žirija odluku o Zlatnom i Srebrnom medvjedu 63 .Berlinala donosiće još glumac Tim Robbins, danski reditelj Susanne Bier, njemački Andreas Dresen, snimatelj Ellen Kuras, iranski reditelj Shirin Neshat i grčki producent Athina Rachel Tsangari.