Dostupni linkovi

Otvaranje škola širom Evrope kao globalni zdravstveni eksperiment


Priprema učionice za maturski ispit u srednjoj školi u Njemačkoj

Dok zemlje širom svijeta pokušavaju smisliti kako tokom pandemije ponovo otvoriti škole, Evropa u kojoj se milioni djece postepeno vraćaju u školske klupe postaje ogromni laboratorij za ono šta djeluje a šta ne s posebnim oprezom na mogući veći prijenos virusa preko djece te njihovu i sigurnost prosvjetnih radnika, pišu svjetski mediji.

Neujednačen pristup

Zemlje širom Evrope nemaju ujednačen pristup u postupcima otvaranja škola stvarajući time strah zbog rizika od infekcije, zbunjenost i divovski zdravstveni eksperiment, napisao je Volstrit žurnal (The Wall Street Journal) ističući da se većina zemalja slaže da je otvaranje škola nužan korak ka ponovnom pokretanju ekonomije.

Gotovo sve evropske zemlje razlikuju se po pitanju pokretanja škola za sve uzraste. Njemačka i Mađarska već su otvorile škole za stariju djecu koja polažu ispite na kraju školske godine. Jedan od razloga je da se starijoj djeci može vjerovati da slijede komplikovana pravila higijene i fizičke distance. Mlađa djeca u Njemačkoj krenut će u sljedećem talasu otvaranja škola prije ljetne pauze. Francuska i Poljska rade suprotno, prvo vraćajući najmlađe u škole i vrtiće, ali samo dobrovoljno.

Učenicima širom Evrope savjetuje se da se suzdrže od fizičkih interakcija. To znači da je manji broj učenika po razredu, odvojena ulazna i izlazna vrata, različito vrijeme odmora i ručka, smjene u različite dane i fizička distanca u školskim autobusima. Bit će također puno više pranja ruku i čestih dezinfekcija zgrada. U Francuskoj, vladine smjernice kažu da bi roditelji trebali izmjeriti temperaturu djeteta prije nego što ga pošalju u školu. Vlada je također rekla da će biti ograničenje od 10 djece po razredu u predškolskim ustanovama i 15 učenika po razredu u školama, dok druge zemlje prepuštaju školama da odluče.

U Evropi je manje konsenzusa o maskama, dodaje Volstrit žurnal. U Njemačkoj maske u školama uglavnom nisu obvezne, kao i u Francuskoj, gdje odluku donose učitelji. Postoji bojazan da maske gube učinkovitost zbog vlage nakon što se nose nekoliko sati, te su se učitelji u Češkoj i Poljskoj žalili na nedostatak javnozdravstvenih smjernica o tome trebaju li učenici nositi maske u učionicama i, ako da, koliko dugo. U Švedskoj ne postoje pravila nošenja maski u školama u kojima je malo ljudi nosilo maske u javnosti. U Mađarskoj je prošle sedmice policija patrolirala u srednjoškolskim kampusima dok su tinejdžeri polagali ispite, zbog naredbi učenicima da nose maske.

Norveška je osnovne škole otvorila 27. aprila, dok Švedska nikada nije zatvorila škole za djecu mlađu od 16 godina, dodaje list. Nizozemska je otvarala škole po skraćenim rasporedima s prioritetnim razredima - prvim u osnovnim, i posljednjim godinama srednje škole. Neke zemlje koje je virus najteže pogodio, uključujući Španiju Italiju, odlučile su zasad ostaviti škole zatvorene, dok je Belgija najavila postepeno otvaranje počevši od 18. maja. U Velikoj Britaniji, koja je pretrpjela najveći broj smrtnih slučajeva u Evropi, britanski premijer Boris Džonson (Johnson) rekao je da bi postepeno otvaranje osnovnih škola moglo početi 1. juna.

Upute za škole u Engleskoj

Postoji "ambicija" vlade da svi osnovnoškolci u Engleskoj provedu mjesec dana u školi prije ljetnih praznika no, u svrhu poticanja fizičke udaljenosti, u učionicama će boraviti ne više od 15 učenika, prekidi će biti češći kao i pranje ruku, javio je BBC napominjući da je Unija prosvjetnih radnika odbacila planove vlade o ponovnom otvaranju škola opisujući ih kao "nepromišljene". Roditelji koji odluče zadržati djecu kod kuće neće se suočiti s novčanim kaznama.

Premijer Boris Džonson u televizijskom obraćanju u nedjelju rekao je da će, ako nivo infekcije ostane dovoljno nizak, djeca u osnovnim školama 1. i 6. razreda i oni koji se pripremaju za srednju školu možda početi vraćati u školske klupa od 1. juna "najranije". Daljnje smjernice u ponedjeljak su najavile kako planiraju proširiti to na sve grupe primarnih razreda, uključujući ustanove za predškolsku djecu. Srednje škole i fakulteti za daljnje obrazovanje vjerovatno će ostati zatvoreni do septembra - osim učenika s ispitima sljedeće godine koji će dobiti dodatnu pomoć pored svojih trenutnih predavanja preko interneta.

Uputa kaže da bi učenici trebali biti udaljeni dva metra, ali prihvataju da se od male djece ne može uvijek očekivati da se pridržavaju rastojanja. Nošenje maski nije obavezno ni učenicima ni učiteljima. To slijedi obrazac povratka škola u Danskoj, koji je koristio sistem podučavanja djece u malim grupama koje se drže odvojeno jedna od druge i u kojima postoji redovno pranje ruku.

BBC napominje da su sindikati učitelja izrazili zabrinutost zbog vladinog plana nazvavši njihov raspored "neodlučnim" i nesigurnim. Pol Vajtmen (Paul Whiteman), generalni sekretar sindikata školskih upravnika NAHT, rekao je da je ambicija vratiti sve osnovnoškolce u narednih sedam nedjelja bila "divlje optimistična, do te mjere neodgovorna".

Primjedbe sindikata

Britanski sindikati učitelja pozivaju svoje članove da ne sarađuju s vladom u planovima o ponovnom otvaranju škola od sljedećeg mjeseca dok ne dobiju više dokaza da će povratak biti siguran za osoblje i učenike, ističe Fajnenšel tajms (The Financial Times).

Nacionalna prosvjetna unija (NEU) nazvala je prijedloge vlade "nesmotrenim" te da su planovi o otvaranju škola od 1. juna preuranjeni naročito jer je stopa zaraze i dalje visoka. Oprez NEU-a dijelili su i druge organizacije koje predstavljaju prosvjetare. Vijeće nezavisnih škola nazvalo je vladine prijedloge "osjetljivim" naglasivši da su pod uticajem zdravstvenih trendova, "tako da još uvijek nema sigurnosti".

Reakcije prate sve veći pritisak jer druge zemlje širom Evrope počinju ponovno otvarati škole kako bi se roditeljima omogućilo da se vrate na posao i umanjio rizik nanošenja štete dječijem obrazovanju, dodaje BBC. Svjetska zdravstvena organizacija također je objavila smjernice o ponovnim otvaranjima.

Meri Bousted (Mary Bousted), zajednička generalna sekretarka unije sindikata rekla je da su poređenja s povratkom u školu u drugim evropskim zemljama komplikovana jer su britanske škole također imale manje osoblja po učeniku i često rade u skučenim prostorijama te je mjeru fizičkog distanciranja teže provoditi. Ona je izrazila frustraciju što je vlada, iako se savjetovala o kratkoročnim mjerama sa sindikatima, odbila četiri odvojena zahtjeva za razmjenu naučnih dokaza u prilog preporukama za ponovno otvaranje škola.

"Da je van razumne sumnje dokazano da se virus s djece ne prenosi na odrasle, natrag u zajednicu i na starije rođake, uključujući siromašnu djecu koja žive u brojnim domaćinstvima, bili bismo presretni. Ali, to u ovom trenutku ne možemo reći", kazala je predstavnica unije sindikata.

Sigurnost djece i primjer jedne škole

Ponovno pokretanje nastave ključno je za oživljavanje ekonomije ali jedno pitanje izaziva napore: koliko su djeca podložna zarazi i mogu li biti sljedeći super prenosioci virusa, napisao je Njujork tajms (The New York Times) ističući da bi primjer škole u Njemačkoj u ovoj fazi pandemije možda mogao ponuditi lekciju ostatku svijeta.

Budući da je još uvijek tako malo poznato o virusu, mnogi stručnjaci kažu da je masovno testiranje jedini način da se izbjegne rizik kojim bi ponovno otvaranje škola bilo kockanje. Dokazi ukazuju da je vjerojatnije da će djeca koja obole od COVID-19 imati manje poteškoća nego odrasli. No mali broj djece postao je vrlo bolestan a neka su i umrla, bilo od respiratornog zatajenja koje uzrokuje smrt kod većine odraslih osoba, bilo od novootkrivenog sindroma koji izaziva akutnu upalu u srcu.

Mogućnost da školarci, dokumentovani prenosioci uobičajene gripe, također mogu postati super prenosioci korona virusa, glavna je dilema za zemlje koje se žele ponovno otvoriti izbjegavajući drugi val smrtonosnih infekcija.

Mnogi stručnjaci zagovaraju više testiranja u školama i da su prednosti otvaranja škola - za privredu, roditelje i samu djecu - daleko veće od troškova testiranja. Djeca u nepovoljnom položaju posebno trpe zbog vanjske situacije, rekla je Sofi Lute (Sophie Luthe), socijalna radnica u berlinskoj srednjoj školi. "Škola je mehanizam kontrole za sve, od teškoća u učenju do zlostavljanja djece."

Srednja škola u Nojštrelicu, malom gradu na sjeveru Njemačke nudi jedno od najintrigantnijih napora u Evropi - besplatne testove na korona virus za nastavnike i učenike dva puta sedmično. Direktor škole Henri Teš (Henry Tesch) priznaje da se njegova škola može testirati samo zato što su mu ponudili besplatne setove koji bi inače koštali oko 40 eura. No, vlada bi, rekao je, trebala razmotriti plaćanje sličnog testiranja u svim školama. "To je puno novca ali je jeftinije od gašenja privrede."

XS
SM
MD
LG