Dostupni linkovi

Otpušten ruski demograf koji je kritikovao vladine podatke o COVID-19


Ruski demograf Aleksej Rakša

U Rusiji, kao i u mnogim drugim zemljama, broj slučajeva infekcija korona virusom nastavio je okrutan uspon: 739.947 službeno potvrđenih slučajeva do 13. jula.

Međutim, broj smrtnih slučajeva samo je puzao prema gore i do tog dana je iznosio 11.614 - neobično niska cifra koju Kremlj i ruski zvaničnici dijelom pripisuju odgovoru vlade na COVID-19, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku (RFE/RL).

Zdravstvenim demografima poput Alekseja Rakše, zaposlenog u državnoj agenciji za statistiku Rostat (Rosstat), već mjesecima nešto nije bilo u redu, i u maju je javno progovorio: Nizak broj smrtnih slučajeva nije posljedica superiornog odziva države, rekao je, već je on nastao zbog načina na osnovu kojeg se pravi statistika o korona virusu.

Drugim riječima, Rusija pogrešno kategorizira smrtne slučajeve od COVID-19.

Dva mjeseca nakon što je progovorio, Rakša je primio ono što može biti službeno priznanje njegovog doprinosa raspravi o odgovoru ruske vlade: Otpušten je s posla, rekao je.

"To je službeno. Moj rad u Rostatu je gotov", napisao je u postu na Fejsbuku (Facebook) 3. jula, koristeći riječi koje podrazumijevaju da vjeruje kako odluka o njegovoj smjeni dolazi od vrha.

Ruska stopa smrtnosti od korona virusa trenutno iznosi oko 1,5 posto. Nasuprot tome, stopa SAD-a je 4,1 posto. Druga slična statistika - smrtnost na 100.000 ljudi - pokazuje stopu u Rusiji od samo 7,7 u poređenju sa podacima iz SAD-a gdje stopa smrtnosti iznosi 41,2.

'Najmanje 30.000 ljudi'

U razgovorima za RFE/RL 8. i 9. jula, Rakša je tvrdio da je ruski službeni broj smrtnih slučajeva samo trećina stvarnog broja ako bi službenici koristili širu klasifikaciju pripisivanja smrtnosti uz bolest.

"Vjerujem da je u Rusiji trenutno najmanje 30.000 ljudi umrlo od korona virusa", kazao je za ruski servis RFE/RL. "To jeste, s korona virusom, od korona virusa, šta god; glavna stvar je da oni ne bi umrli da nije bilo korona virusa."

Poput Rakše, zdravstveni stručnjaci, demografi i statističari usmjerili su svoj skepticizam prema ruskim podacima na statistiku koja se zove "višak smrtnosti" - u suštini, broj smrtnih slučajeva koji se dogodio iznad prosječnog ili tipičnog broja zabilježenog u prošloj godini.

Ranije tokom krize u Rusiji stručnjaci su ukazali na preliminarne podatke iz mjesta kao što je Sankt Peterburg. U maju je drugi po veličini ruski grad zabilježio značajan porast ukupnog broja umrlih za 31 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ukop osobe za koju se vjeruje da je umrla od COVID-19 u Sankt Peterburgu ranije ove godine.
Ukop osobe za koju se vjeruje da je umrla od COVID-19 u Sankt Peterburgu ranije ove godine.

U aprilu je u glavnom gradu Moskvi bilo 20 odsto više smrtnih slučajeva od prosjeka zabilježenog u prethodnih 10 godina.

Rakša je za RFE/RL rekao da postoje razlike između podataka koje je objavio Rostat i onih objavljenih na vladinoj službenoj internet stranici Stopcoronavirus.ru.

"Generalno, statistike na web stranici Stopcoronavirus.ru izazivaju mnoštvo pitanja, ne vjerujem im, a svakom stručnjaku je očito da su svi nacrtani, falsifikovani, uklopljeni, obrađeni, podrezani, poravnani i gotovo potpuno ručno izrađeni i manipulativni", rekao je.

"Ali nemamo ništa drugo, pa morate nekako uzeti [ove podatke], dešifrovati ih ih, razmisliti i pretpostaviti. Nažalost, na osnovu toga je vrlo teško izvesti zaključke", rekao je.

'Ideja odozgo'

Još jedan komplikovan faktor, rekao je, da su ljudi u nekim regionima - imenovao je Severni Kavkaz, južni Krasnodarski kraj i područje Volge u Baškortostanu - ponekad spori u prijavljivanju sumnji na smrt od COVID-19 ili preduzimaju napore da se prikrije mogući uzrok. I, rekao je, prakse prikupljanja statistikih podataka razlikuju se od regije do regije, što često rezultira da se smrt različito kategorizira.

"U različitim regijama postoje potpuno različite tradicije i prakse dodjeljivanja šifri uzrocima smrti", rekao je.

Iako su noviji podaci o infekcijama i smrtnim slučajevima uzrokovanim korona virusom smatrani tačnijim odrazom stanja u zemlji, Rakšeovi javni komentari u medijima izvlače osudu državnih službenika. Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je Njujork tajms (The New York Times), koji je citirao Rakšu, kao i list Fajnenšl tajms (The Financial Times), zahtijevajući da povuku članke objavljene u maju koji zaključuju da je stopa smrtnosti u Rusiji mnogo veća.

Također, neke lokalne vlasti su dale druge naznake da bi procedure prikupljanja podataka mogle da utiču na umanjene brojeve infekcija i smrti. Gradsko odjeljenje za zdravstvo u Moskvi, gdje je koncentrisana većina slučajeva u Rusiji, objavilo je saopštenje 13. maja, rekavši da više od 60 odsto smrtnih slučajeva od korona virusa u gradu nije uključeno u službene gradske podatke o broju umrlih od virusa.

Što se tiče njegovog otkaza iz Rostata, Rakša je rekao da je njemu "očito" da agencija sama nije donijela odluku.

"To je bila ideja odozgo", rekao je za Karent tajm (Current Time), medijski projekat na ruskom jeziku koji vodi RFE/RL u saradnji s Glasom Amerike (VOA).

Rostat nije odgovorio na daljnje upite RFE/RL o Rakšinoj smjeni i je li to povezano sa njegovim javnim komentarima.

Sam Rostat bio je na udaru prošle godine s tvrdnjama da je njegovo, inače ugledno prikupljanje brojeva i vođenje evidencije o mnogim socioekonomskim indikatorima, bilo izmanipulisano u političke svrhe.

XS
SM
MD
LG