Ilustrativna fotografija grada Stolac, Bosna i Hercegovina
Nepoznati počinilac oštetio je most u Stocu koji se nalazi na listi zaštićenih spomenika Bosne i Hercegovine, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK).
Portparol Uprave policije MUP-a HNK-a Ljudevit Marić rekao je da je to učinjeno u noći 22. maja kao i da počinilac nije poznat.
"Jedna osoba iz Stoca je cijeli slučaj prijavila policiji. Traga se za počiniocem, a pomoći će snimci sa nadzornih kamera sa okolnih objekata", kazao je Marić.
Most je dio prirodno-graditeljske cjeline korita rijeke Bregave s mlinicama, stupama i mostovima.
Nacionalnim spomenikom je proglašen 2003.godine.
Most u Stocu prije oštećenja.
Prema odluci Komisije za nacionalne spomenike BiH, taj nacionalni spomenik čine svi objekti mostova, mlinica, stupa i badnjeva smješteni na Bregavi.
U odluci Komisije se navodi da je u 18. vijeku na toj rijeci sagrađeno više bentova, pregrada, preko kojih voda pravi umjetne vodopade.
Najpoznatiji je Veliki benat kod Šarića ljetnikovca.
Od srednjeg vijeka do danas u Stocu je sagrađeno 15 mostova, od kojih deset predstavlja istorijske građevine.
Skoro zaboravljeni kameni spomenici u Hercegovini
1/21Ukrasi na zadnjoj strani velikog križa na stećku na lokalitetu Smajkića ograda, kod sela Podvelež. Doc. dr Adis Zilić objašnjava da je sačuvano oko 70 hiljada stećaka na širem području Zapadnog Balkana, od čega se preko 90 posto nalazilo u okvirima nekadašnje, srednjevjekovne bosanske kraljevine.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
2/21Druga, manja nekropola stećaka na lokalitetu Smajkića ograda, kod sela Podvelež. Veći broj stećaka na podveleškom platou, njih 347 očuvanih na osam nekropola, svjedoči o ljudskoj prisutnosti na tim prostorima, odnosno o tome da je taj prostor bio gusto naseljen, objašnjava doc. dr. Adis Zilić, profesor srednjovjekovne historije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
3/21Reljefni ukras na jednom od stećaka na lokalitetu Humčica.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
4/21Autori knjiga o stećcima uglavnom nisu obilazili lokalitet Podveležja. 347 registriranih stećaka s Podveležja u literaturi nisu ušli u sumu od oko 60 hiljada stećaka u današnjim granicama Bosne i Hercegovine, govori doc. dr. Adis Zilić, profesor srednjovjekovne historije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”, autor knjige “Stećci Podveležja” iz 2016. godine.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
5/21U nekropolama na platou Podveležja, nisu svi stećci građeni od kamena istog kvaliteta. Slab kvalitet kamena je u nekropoli kod sela Dobrč. “Vremenom je značajno oštećen, ali ne od ljudske ruke, nego uslijed atmosferskih prilika, te je veliki broj stećaka na tom lokalitetu potonuo u zemlju”, objasnio je za RSE doc.dr. Adis Zilić, profesor srednjovjekovne historije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”, autor knjige “Stećci Podveležja” iz 2016. godine.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
6/21Reljefima ukrašeni stećak u nekropoli na lokalitetu Humčica; u pozadini se vidi selo Podvelež, pored kojeg se nalazi jedna od dvije nekropole.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
7/21Općenito, stećci su uglavnom ukrašeni reljefima. Međutim, u nekropolama na Podveležju na stećcima uglavnom nema nikakvih motiva. Ukrašeno ih je reljefnim motivima svega 12 posto, rekao je za Radio Slobodna Evropa doc. dr. Adis Zilić, profesor srednjovjekovne historije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”, autor knjige “Stećci Podveležja” iz 2016. godine.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
8/21Nedostatak reljefnih motiva može se tumačiti na više načina. Stećci su nastajali uglavnom u srednjovjekovnoj bosanskoj kraljevini u periodu od kraja 12. do kraja 16. stoljeća. Prvi su obično bili u najjednostavnijim oblicima, dok se kasnije javljaju i složeniji oblici. Međutim, to može biti i statusni simbol, jer je izgraditi stećak u to vrijeme bilo jako skupo, pa su reprezentativnije stećke gradili samo imućniji ljudi, objasnio je za RSE doc.dr. Adis Zilić, profesor srednjovjekovne historije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
9/21Na stećcima na platou Podveležja uglavnom nema nikakvih motiva; na fotografiji jedan od stećaka u nekropoli kod sela Dobrč.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
10/21Veliki broj stećaka na lokalitetu kod sela Dobrč potonuo je u zemlju.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
11/21Panorama sela Dobrč, pored kojeg se nalazi jedna od osam nekropola stećaka na platou Podveležja.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
12/21Nekoliko stećaka kod sela Dobrč;
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
13/21S lokaliteta nekropole stećaka kod sela Dobrč pruža se pogled na dolinu rijeke Neretve.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
14/21Nekropola stećaka kod sela Dobrč, najzapadnija od nekropola na platou Podveležja; na slici se u pozadini vidi nedavno izgrađeni vjetropark Podveležje.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
15/21Jedan od stećaka iz nekropole kod sela Dobrč;
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
16/21Detalj mača i štita sa stećka u nekropoli na lokalitetu Humčica.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
17/21Ukrasi na stećku na lokalitetu Humčica.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
18/21Podveleški plato nalazi se između Mostara i Nevesinja. Površine je oko 170 km kvadratnih i nalazi se na nadmorskoj visini između 700 i 800 metara. Na slici je jedan od zaselaka podveleškog platoa, a u pozadini se vidi planina Velež.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
19/21Ukras na prednjoj strani velikog križa na stećku na lokalitetu Smajkića ograda, kod sela Podvelež.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
20/21Reljef na jednom od stećaka u nekropoli na lokalitetu Humčica.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.
21/21Stećci na lokalitetu Humčica, pored sela Podvelež, su prilično očuvani, na njima se još uvijek prepoznaju reljefni motivi. Tu nekropolu su mještani očistili, rekao je doc.dr. Adis Zilić, profesor srednjovjekovne historije na Fakultetu humanističkih nauka Univerziteta “Džemal Bijedić”.
Široj javnosti manje je poznato da se na lokalitetu platoa Podveležja, u podnožju planine Velež, istočno od Mostara, nalazi gotovo 350 stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih, kamenih spomenika, iz vremena Bosanske kraljevine. Oni su raspoređeni u osam nekropola na području cijelog podveleškog platoa, koji je površine do 170 km kvadratnih i nalazi se na oko 800 metara nadmorske visine. Ti stećci i nekropole nisu poznate, ali ni istražene poput, na primjer, nekropole stećaka Radimlja, na ulazu u Stolac. Protežu se od sela Dobrč, na sjeveroistoku, pa sve do sela Rabina, u pravcu jugoistoka. Jedna od većih je nekropola u selu Podvelež.