Dostupni linkovi

Zašto je admiral Fallon podnio ostavku


Admiral William Fallon

Bijela kuća je formalo odbacila navode da je predsjednik Buš primorao admirala William Fallona na preuranjenu ostavku na mjesto šefa Centralne komande, a nakon što je magazin "Esquire" objavio članak u kome je admiral prikazan kao usamljeni glas protiv vojne akcije SAD u Iranu.

Autor: Martin Walker

Članak u "Esquireu", kojeg je napisao Thomas Barnett, bivši profesor na Mornaričkom koledžu, pisan je u saradnji sa admiralom Fallonom, ali ne sadrži navode koji bi se mogli tumačiti kao direktna kritika Bušovoj administraciji i njenoj politici u regionu. U intervjuu za televiziju 'Al-Jazeera' prošlog novembra admiral je izjavo da „konstantno huškanje na konflikt“ iz Vašingtona protiv Irana „nije korisno“.

U ranijem intervjuu za „Financial Times“, on je ponovio ono što je bila politika administracije čitavo vrijeme: „Nastojanje da se promijeni ponašanje Irana i pronalaženje načina da se Teheran opameti je pravi cilj. Napad na njih, kao sredstvo da se do toga dođe, nije mi na prvom mjestu.“

I dok je ovo u skladu sa politikom SAD i daleko od buntovništva, neki zvaničnici Bijele kuće ovo su protumačili kao potkopavanje psihološkog pritiska koji bi trebao biti usmjeren prema Teheranu. „The New York Times" je citirao jednog visokog zvaničnika administracije koji je rekao da komentari Fallona 'ostavljanju dojam da on ima drugačiju vanjsku politiku od predsjednika'.

Ali, vjerovatnoća američkog udara na iranske nuklearne lokacije nije nikad bila tako visoka kao što se nagovještavalo, zato što bi opseg iranske odbrane i broj ciljeva zahtijevao pripremno bombardovanje koje bi trajalo danima. Ovo bi uzrokovalo politički prevrat u Kongresu, među saveznicima i u regionu Bliskog istoka. Mogućnost udara postala je još manja nakon objavljivanja procjene Nacionalne obavještajne službe u decembru da je Iran obustavio program razvoja nuklearnog oružja 2003. godine.

Tako da postoje rupe u popularnoj teoriji da su 'javni komentari o Iranu i ostala pitanja stavili admirala Fallona u nezavidnu poziciju sa Bušovom administracijom', piše "The New York Times". Senator iz Nevade, Harry Reid, vođa demokratske većine, izjavio je da odlazak Fallona predstavlja 'još jedan primjer da nezavisno gledište nije dobrodošlo u ovoj administraciji'.

S druge strane, sekretar odbrane, Robert Gates, je rekao: „Ne znam da li je admiral bio pogrešno citiran ili su mu ljudi prepisali gledišta koja nisu njegova. Ali jasno je da je bio zabrinut. Mi smo pokušali da ovo zaboravimo, ali, iskreno, jednostavno nije išlo.“

Admiral Fallon, kao bilo koji drugi odgovorni komadant, bi sigurno upozorio na rizik napada na Iran, ranjivost američkih trupa u regionu, te mogući uticaj na već rastuće cijene nafte. Isto tako, on bi pokorno izvršio svaku naredbu civilnih zvaničnika , ili bi - dao ostavku. Međutim, on nije javno objavio razloge svoje ostavke.

Druga teorija je da je razlog za ostavku Fallona prepirka oko broja trupa u Iraku i urgentna potreba za više vojnika kako bi se spriječila proljetna ofanziva Talibana u Afganistanu. Izvori iz Pentagona navode da je Fallon uvidio da se situacija u Iraku poboljšava, a da slabi u Afganistanu, te da stoga treba prebaciti trupe.

Ovom se usprotivio glavnokomandujući snaga u Iraku, general David Petraeus. Sada se špekuliše da bi general Petraeus mogao zamijeniti Fallona na mjestu šefa Centralne komande.

Nije tajna među visokim oficirima da postoji malo ljubavi između Fallona i Petraeusa, te da je Fallon, dok je bio šef Pacifičke komande, zagovarao da su, dugoročno gledano, američke veze sa Kinom strateški mnogo važnije od angažmana u Afganistanu i Iraku. Jedino objašnjenje koje je Fallon dao u vezi sa ostavkom je da su nedavni izvještaji u medijima o suprotnim gledištima njega i predsjednika "odvlačili pažnju u kritično vrijeme i štetili naporima u regionu“.

Kakvi god bili motivi admirala Fallona, izgleda da njegova ostavka nije uzrokovala dugotrajne kontroverze u Vašingtonu, vjerovatno zbog toga što su mediji preplavljeni skandalom oko guvernera New Yorka Eliota Spitzera, koji je podnio ostavku zbog afere sa prostitutkom. Ali pitanja oko raspoređivanja trupa u Iraku i Afganistanu, te nuklearne ambicije Irana, biće aktuelna tema i poslije Bušovog mandata.

O autoru teksta: Martin Walker je kolumnista za globalne odnose 'United Press Internationala' i naučnik u Međunarodnom centru 'Woodrow Wilson' u Vašingtonu.

XS
SM
MD
LG