Dostupni linkovi

Organska hrana budućnost za bh. privredu


U Sarajevu je održan prvi Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma, na kojem je učestvovalo oko 70 izlagača iz devet država, koji su ponudili voće i povrće, džemove, med i proizvode od meda, biljne proizvode i čajeve koji su uzgojeni po principu organske proizvodnje. Uporedo sa sajmom otvoren je i 1. međunarodni kongres organske proizvodnje i eko turizma „Organic Sarajevo 2012."

Derviš Hrnjić iz Gračanice jedan je od izlagača na prvom Međunarodnom sajmu organske proizvodnje i eko turizma. Proizvodi koje nudi ne sadrže konzervans niti bilo koje druge hemijske dodatke.

„Naši proizvodi su ono što imamo u bašti, što uzgajamo i ono što nađemo u šumi, dakle, šumske plodove. Prerađujemo ih u sirupe, pekmeze, slatka i ajvare. Nudimo našim ljudima ono što je čisto i što nema hemijskih dodataka.“

Ferida Muslimović iz Ustikoline također nudi sirupe, pekmeze, ali i kisele paprike i jabuke. Kaže kako su građani Sarajeva pokazali veliki interes za organsku hranu.

„Dosta je zainteresovanih kupaca koji traže baš organsku hranu, a svi ovi proizvodi koji se nalaze na štandu, svi su oni lijek za sve.“

Međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma trajaće do 17 marta.
Uporedo sa Sajmom otvoren je i prvi Međunarodni kongres organske proizvodnje i eko turizma „Organic Sarajevo 2012."

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u okruženju koja nema zakon o organskoj proizvodnji. Dopremijer Federacije BiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković-Lijanović ističe kako će ove godine konačno biti usvojen Zakon, kako bi domaći proizvođači mogli ravnopravno da nastupaju na tržištu.

„Vjerojatno u nekim velikim serijama i velikim robnim proizvodnjama nećemo biti toliko uspješni kao što možemo biti uspješni u proizvodnji organske hrane, znači u kvaliteti i zdravoj hrani. Iz tog razloga ćemo mi podržavati sve naše proizvođače organske proizvodnje jer tu nelojalna konkurencija koja dolazi nije toliko jaka kao u velikim proizvodnjama i velikim robnim serijama.“

Za razliku od Bosne i Hercegovine, u Makedoniji Zakon o organskoj proizvodnji odavno postoji. Devedeset odsto zakona je usklađeno sa evropskom regulativom za organsku poljoprivredu. Predstavnik Makedonske organske federacije, Goran Angelovski ističe kako Makedonija daje značajne subvencije za organsku proizvodnju.

„Država daje dobre podsticaje za organske proizvođače. To je neki pokus države – odgovorni u Ministarstvu i Vladi smatraju da je to nešto što ima budućnost u proizvodnji i prodaji. Potražnja takvih proizvoda se povećala, kako u Evropi, tako i na regionalnom tržištu.“

Regionalno povezivanje proizvođača organske hrane u mrežu koja bi trebala da nosi naziv Balkan Organic Network bio je osnovni cilj i glavna tema razgovora tokom Međunarodnog kongresa organske proizvodnje i eko turizma "Organic Sarajevo 2012.". Osim toga, učesnici kongresa su diskutovali i o usklađivanju domaćeg zakonodavstva iz ove oblasti sa direktivama EU. Pored predstavnika Bosne i Hercegovine, na Kongresu su bili prisutni i učesnici iz Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Albanije, Turske i Bugarske. Savjetnica švedske konsalting kuće "Grolink" Eva Mattsson kaže kako je organska proizvodnja sve popularnija u zemljama EU, te da bh. proizvođači prave kvalitetnu organsku hranu.

“Jako je važno što je sada organska proizvodnja iz BiH priznata, važno je da se bh. organski proizvodi izvoze u Evropu, ali i u Ameriku. Bitno je da se organska proizvodnja razvija na lokalnom nivou, ali neophodno je da se uvežu proizvođači i na regionalnom nivou.“

Jedan od najvažnih segmenata Kongresa svakako je prvi radni sastanak Expert Advisory Group za organsku proizvodnju u Jugoistočnoj Evropi, kao i razgovori o potpunom zaživljavanju balkanske mreže organskih proizvođača. Bosna i Hercegovina ima izuzetne uslove za proizvodnju organske hrane i vrijeme je da te resurse počne značajnije koristiti, jer Evropa od ukupne proizvodnje hrane ima 10 posto organske, a u tome leži šansa bh. proizvođača organske hrane.
XS
SM
MD
LG