Dostupni linkovi

Crna Gora tuži Kinu zbog devastacije korita Tare


Devastacija korita rijeke Tare (oktobar 2019.)

Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu podnijelo je 2. marta optužnicu protiv kineske firme CRBC zbog građenja bez dokumentacije i oštećenja životne sredine.

Firma CRBC je glavni izvođač radova na izgradnji prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, koju su iz nevladinog sektora u više navrata optuživali da je tokom gradnje devastirala korito rijeke Tare, dio zaštićenog područja UNESCO-a.

"Optužnim aktom stavlja im se na teret da su na lokaciji Uvač 4, protivno zakonu o planiranju prostora i izgradnje objekata, započeli građenje objekta bez prethodno podnijete prijave i dokumentacije mimo revidovanog glavnog projekta, bez prethodno utvrđenih mjera zaštite životne sredine, čime je izazvano oštećenje životne sredine u većoj mjeri i na širem prostoru", navodi se u saopštenju Osnovnog državnog tužilaštva u Kolašinu, grada na oko 70 kilometara sjeverno od Podgorice.

Dronom iznad Tare i autoputa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:22 0:00

Na dešavanja u koritu Tare je prva skrenula pažnju javnosti Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja je 2018. objavila snimke drona sa promijenjenim tokom rijeke u jednom od reona izgradnje autoputa.

Iz tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma su saopštili da je vodotok izmješten privremeno, i da će se nakon izgradnje rijeka vratiti u pređašnji tok.

Zbog devastacije korita Tare su reagovali i iz UNESCO-a, čiji su predstavnici na samitu u Bakuu (Azerbejdžan) 2019, izrazili zabrinutost uticajem izgradnje autoputa na korito rijeke Tare.

U izvještaju UNESCO-a je ocijenjeno da su izgradnja mostova, eksploatacija i odlaganje šljunka i pijeska ozbiljno devastirali korito rijeke Tare unutar područja zaštićenog programom UNESCO-a "Čovjek i biosfera", te da monitoring poštovanja standarda životne sredine tokom izgradnje autoputa nije adekvatan.

Izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare je najveći infrastrukturni projekt u istoriji Crne Gore, sa prvobitnom cijenom od 809 miliona dolara, koja je zbog izgradnje pristupnih puteva zatim povećana za oko 90 miliona.

Prema podacima Centralne banke, Kina je za prvih osam mjeseci 2020. bila najveći investitor u Crnoj Gori sa 70 miliona eura direktnih investicija.

XS
SM
MD
LG