Dostupni linkovi

Opozicija traži da se pomogne građanima oko stare štednje u Srbiji


Ilustrativna fotografija
Ilustrativna fotografija

Opozicijska stranka Promijenimo Hrvatsku upozorila je da hrvatska država ništa ne radi da pomogne građanima u prikupljanju dokumentacije za naplatu stare devizne štednje od Srbije. Rok za predaju dokumentacije ističe za nešto više od mjesec dana, a u stranici Promijenimo Hrvatsku kažu da je zadnji tren da država odredi tko će pomoći građanima u prikupljanju dokumentacije.

Rok za predaju sve potrebne dokumentacije za naplatu stare devizne štednje iz srpskih banaka istječe 23. veljače ove godine, Hrvatska je jedina država koja nije zadužila neko tijelo da pomogne građanima u prikupljanju dokumentacije, i krajnji je trenutak da se to napravi, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) saborski zastupnik oporbene stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović. Sve što je do sada država napravila bila je jedna štura informacija na stranicama Ministarstva financija.

"Oni misle da će svaki građanin Hrvatske, kada se ujutro probudi, prvo otvoriti web stranice Ministarstva financija i čitati najnovije vijesti?!? To se već moralo na sva zvona oglasiti, to su morali prenijeti svi mediji, da ljudi znaju o čemu se radi", konstatira Lovrinović.

Od šest dokumenata koje traže srpske vlasti, do dva je dosta komplicirano doći, kaže naš sugovornik - do potvrde da je građanin imao depozit u filijali srpske banke u Hrvatskoj i da ga nije realizirao i potvrde o mjestu prebivališta, što je mnogima problem jer su ga mijenjali iz BiH u Hrvatsku.

"Građani ne znaju tko im treba izdati potvrdu da im nije isplaćena stara devizna štednja. Na stranici Ministarstva financija objavljeno je da se mogu obratiti Zagrebačkoj banci, Privrednoj banci zagreb i Hrvatskoj gospodarskoj banci, koja je u stečaju, ali je ona sljednica Jugobanke, filijala u Zagrebu, koja je također otišla u stečaj. Ove druge dvije banke bile su za Split i Rijeku", navodi Lovrinović.

Tako jedna banka u stečaju sređuje poslove zagrebačke filijale Jugobanke u stečaju, a nema niti potrebne kadrove, niti potrebnu opremu. Od raspada Jugoslavije prošlo je gotovo 30 godina, i tehnika tzv. mikrofiševa kojom su tada bilježeni podacina filmskoj foliji je davno zastarjela. Kako je već ranije upozorila stečajna upraviteljica Hrvatske gospodarske banke, to predstavlja i tehnički i financijski problem.

"Mi ćemo imati veliki problem davanja podataka s obzirom na to da imamo sve podatke na mikrofiševima i možemo ih samo vizualno pregledavati na posebnom uređaju za čitanje mikrofiševa. Kontaktirali smo Financijsku agenciju Fina, Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu i par banaka. Samo Fina može eksportirati podatke s mikrofiševa u papirnati oblik, međutim trošak je ogroman, a nema sredstava na žiro računu", upozorila je ona krajem 2017. godine.

Lovrinović je ogorčen inertnošću hrvatske države i njenih institucija.

"Tko će to platiti, a ostalo je još svega mjesec dana? Dakle, radi se o jednom neviđenom odnosu države prema građanima. Nas to ne iznenađuje, jer vidimo da ova u mnogo slučajeva Vlada ne brine o građanima, a ovo je jedan takav tipičan primjer gdje građanin ima problem zbog odnosa između dvije države, a institucije njegove države ga tu ne pomažu", komentira Lovrinović.

Još nije kasno da se pomogne građanima, kaže Lovrinović.

"Država u ovih mjesec dana mora kompletirati jedan 'task force', odnosno jedan tim za brzo djelovanje koje će tim ljudima omogućiti prikupljanje i provjeru dokumentacije, kako bi je se moglo na vrijeme predati u Beograd", navodi i predlaže da u tom timu budu ljudi iz Fine, Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija, kao i iz policije za potvrde u prebivalištima.

Ogorčen inertnošću hrvatske države i njenih institucija: Ivan Lovrinović
Ogorčen inertnošću hrvatske države i njenih institucija: Ivan Lovrinović

Lovrinović je s ovim apelom izišao već u utorak, ali kaže da ga u međuvremenu nitko iz državnih institucija nije kontaktirao.Službenih podataka o iznosu stare devizne štednje u srpskim bakama nema, ali procjena je da se radi o oko 300 milijuna eura, od čega dio otpada na štediše iz Hrvatske.

Međutim, ono što vrijedi za njih, ne vrijedi i za one koji su štedjeli u kninskoj ispostavi JIK banke, za koju je bila nadležna beogradska filijala te banke. Kako je već ranije upozorio tjednik srpske manjine Novosti, "oni su, slučajno ili namjerno, srpskim Zakonom o reguliranju duga SR Jugoslavije po osnovu devizne štednje građana iz 2002. godine svrstani među one koji su uloge imali kod banaka lociranih izvan Srbije", pa će - tvrde Novosti - svoju staru deviznu štednju moći potraživati tek ako se počne konzumirati ugovor o sukcesiji između država nastalih raspadom SFRJ.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG