Dostupni linkovi

50 godina od osnivanja: Uspjesi i neuspjesi "Nesvrstanih"


Tvrtko Jakovina i Budimir Lončar na okruglom stolu povodom godišnjice od osnivanja Pokreta nesvrstanih, 15. svibanj 2011.
U nedjelju navečer je u Zagrebu održan okrugli stol povodom 50 godina od osnivanja Pokreta nesvrstanih.

Pokret je imao velikog uspjeha u borbi za ravnopravnost u međunarodnim odnosima, ali zbog toga što se paralelno nije išlo i na emancipaciju društava i pojedinaca, u njemu je bio velik broj autokratskih sistema, upozorio je jedan od osnivača pokreta Budimir Lončar.

„Sudjelovanje u Pokretu nesvrstanih nije 'izvlačilo' Jugoslaviju iz Europe, već je jačalo njenu poziciju kako u Europi, tako i u cijeloj međunarodnoj zajednici,“ ocijenio je povjesničar i autor opsežne studije o Pokretu nesvrstanih Tvrtko Jakovina na okruglom stolu povodom 50 godina od osnivanja pokreta.

„I u tom smislu mi se čini da su sve te kritike bile neopravdane, i danas – u vrijeme kada je svijet postao puno više integriran – mi bismo trebali puno više iz toga izvući i pokazati da razumijemo Treći svijet“, kazao je Jakovina.

A to je pogotovo važno, naglasio je Jakovina, što zbog toga što su nam te zemlje zemljopisno bliske na Mediteranu, što zbog toga što će srednjeročno i dugoročno imati sve veću težinu u svjetskim odnosima.

Jedan od sudionika i svjedoka osnivanja Pokreta nesvrstanih Budimir Lončar pobrojao je uspjehe pokreta – pridonio je tome da hladni rat ne preraste u 'vrući', dao je snažan impuls antikolonijalnim revolucijama, svojim je primjerom pokazao da je moguć suživot religija i kultura, i da huntingtonovski 'sudari civilizacija' nisu nužni, pridonio je jačanju UN-a i njegovom pretvaranju u svjetski sustav koji je – među ostalim – izgradio i novi sustav međunarodnog prava.

Europski sistem u kolapsu


Što se promašaja tiče, Lončar je kazao kako tu Pokret nije bio na visini svojih ciljeva, ali da nisu bili ni drugi! Dva su najznačajnija promašaja - u procesu emancipacije cilj je bio ravnopravnost i demokratske vrijednosti u međunarodnim odnosima, ali se nije paralelno išlo i na emancipaciju društava i pojedinaca.

„I uslijed toga se u okviru pokreta nesvrstanih jedan značajan broj zemalja formirao autokratski, i u njemu nisu zaživjele demokracije“, naveo je Lončar.

Lončar, koji je u karijeri bio jugoslavenski ministar vanjskih poslova, šef Titovog kabineta i vanjskopolitički savjetnik bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića pojasnio je kako je drugi veliki promašaj nesvrstanih to, što su sa prestankom hladnog rata propustili biti agresivni zagovornici novog svjetskog ekonomskog i političkog poretka.

„Danas se emancipacija može vršiti samo većom integracijom. I to je ono što Pokret nesvrstanih danas treba apsolvirati – da se više uključi u integraciju svjetskog kretanja ka novom poretku, i da u tom okviru traži emancipaciju kao novi oblik borbe kroz integraciju“, kaže Lončar.
Samir Amin

Egipatski ekonomist i predsjednik Svjetskog foruma za alternative Samir Amin složio se s Lončarevom ocjenom da nesvrstanost ima svoje mjesto i u suvremenom svijetu, ali na drugi način.

„Nesvrstanost danas je nesvrstanost protiv globalizacije, koja proizvodi i produbljuje ekonomsku nejednakost,“ kazao je Amin. Krenulo je u Latinskoj Americi i Nepalu, sada se širi sjeverom Afrike, pogotovo Egiptom. A što je s Europom?

„Europski sistem je u kolapsu, i to ne samo zbog krize eura,“ kazao je Amin, dodavši kako su zemlje tranzicijske Europe u odnosu eksploatacije prema Njemačkoj na način na koji su zemlje Latinske Amerike pod dominacijom Sjedinjenih država, s tom razlikom da se Latinoamerikanci s tim ne mire.

Replicirao mu je glavni analitičar predsednika Josipovića Dejan Jović upozoravajući da bi u slučaju kolapsa europskog sustava rezutat bio - manje slobode, manje napretka i manje sigurnosti.
XS
SM
MD
LG