Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Okrugli stol: "U susret ustavnim promjenama u BiH"


Snimak internetske stranice Hrvatske zajednice Herceg Bosne
U Mostaru je održan okrugli stol na temu "U susret ustavnim promjenama u BiH". Na okruglom stolu kojeg je organiziralo Udruženje građana HZHB (Hrvatske zajednice Herceg Bosne), najviše riječi bilo je o položaju Hrvata u BiH, te nužnosti donošenja novih ustavnih rješenja.

Radikalne promjene političkog sistema u BiH i dalje su nemoguće, smatra Božo Žepić, profesor na mostarskom Sveučilištu koji je na temu Ustava BiH napisao nekoliko znanstvenih radova. Žepić, inače blizak politici dva HDZ-a, dodaje kako su promjene nemoguće zbog nemogućnosti kompromisa aktuelnih nacionalnih politika u BiH, ali i međunarodnog faktora.

„Mislim da postoji jedan nepopustljiv stav prije svega američke administracije na pitanju preuređenja države i preustroja od dva entiteta na neko novo rješenje. Velika barijera je, recimo, po mom uvjerenju deklaracija Skupštine RS o ustavnim promjenama koja preporučuje neke male promjene, ali ništa bitno“,
ocjenjuje Žepić.
Žepić: Mislim da postoji jedan nepopustljiv stav prije svega američke administracije na pitanju preuređenja države i preustroja od dva entiteta na neko novo rješenje.

Žepić kaže kako nije teško naći dodirne tačke među postojećim politikama u BiH. Svi su barem deklarativno za evropski put i reforme, nezavisnost i suverenost BiH. S druge strane naglašava kako se i dalje zastupa isključivo «svoj» koncept uređenja zemlje koji je u osnovi dijametralno suprotan sa ostalim.

Za Žepića jedno od rješenja je još jedna federalna jedinica za Hrvate, što opet postavlja pitanje teritorijalnog razgraničenja na što je nemoguće odgovoriti.

„Ako je neupitna RS kao republika sa nacionalnim predznakom i ako se hoće s druge strane izaći iz ove situacijeu kojoj je hrvatski narod neravnopravan, a danas to svi priznaju, onda je rješenje tri republike“, kaže on.

Ustav RS donesen je praktički u februararu 1992. godine, dok je Ustav Federacije namtenula međunarodna zajednica Vašingtonskim sporazumom koji je zaustavio sukob Bošnjaka i Hrvata. Nijedan od ova dva ustava do kraja nije harmoniziran sa državnim ustavom, što je bila jedna od obaveza Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Miljko: Za promjene potrebna legalna revolucija

Profesor Zvonko Miljko podvlači kako je za promjene ustava u BiH potrebna svojevrsna, u pravu legalna revolucija.

„Kada bi nama Hrvatima, zamislimo takvu situaciju, bilo ponuđeno da nekim čudom sami sastavimo novi ustav BiH ne znam da li bismo u tome uspjeli. Kakva je situacija trenutno, prvo bi se podijelili između unitarista, regionalista s jedne strane, i novih federalista s druge strane. A ovi drugi bi se onda dijelili između tri, četiri, pet ili 55 federalnih jedinica“, kazao je Miljko.

U BiH danas postoje dvije paradržave sa svim odličjima državnosti. Profesor Mile Lasić, inačedugogodišnji parlamentarac iz redova HDZ-a, kaže kako je suverenitet naroda također jedno od pitanja na koje u BiH nema odgovora. Jednakopravnost i konstitutivnost su nemoguće bez suvereniteta, dodaje Lasić te naglašava kako je u politološkom smislu suverenitet nemoguć bez samoopredjeljenja.

Da li to pretpostavlja i pravo na referendum, primjerice o odcjepljenju čime su u nekoliko navrata prijetili određeni krugovi iz RS-a, Lasić kaže:

„Može uključivati, ali pravo naroda na samoodređenje i preko svojih legalno i legitimno izabranih predstavnika sudjelovati i odlučivati u Parlamentranoj skupštini BiH.“


Za bilo kakave ozbiljne promjene u BiH je potrebna dvotrećinska većina glasova, zbog čega Lasić u narednom mandatnom periodu od postojećih politika očekuje tek ono na čemu će Evropa insistirati, poput implementacije odluke Suda u Strazburu, ili pak nametnja evropske klauzule koja bi trebala ojačati instiucije države na njenom evropskom putu.
Šoljić: Rasprava o ustavu traje već godinama i puno se priča, ništa se ne radi.

„Na tragu onoga što je i do sada bilo - 2004. i 2005., travanjski paket, iza toga butmirski paket. Oba su ta paketa sadržavala jačanje institucija BiH i mislim da će to biti okvir i pravac u kome će se kretati",
smatra Lasić.

Ono što je pozitivno, zaključuje Vladimir Šoljić, organizator skupa u Mostaru, jeste činjenica da nijedan relevantan subjekt u BiH i izvan nje više ne osporava činjenicu da Hrvati u BiH, kao najmalobrojniji narod, nisu jednakopravni- od izbora člana Predsjedništva BiH do entitetskog glasanja.

„Ono što je nekada bilo bogohulno, što je nekada bilo etiketirano kao antidejtonsko, danas je to dobilo svjetlo dana - ono što danas govori Švarc Šiling ili Ivo Josipović ili Ugo Vlaisavljević. Rasprava o ustavu traje već godinama i puno se priča, ništa se ne radi. Ovo je jedno otvaranje. Ja se nadam da će nakon ovoga uslijediti unutar svakog korpusa slične rasprave i onda među svima nama to jedno razrješenje“,
kazao je Šoljić.
  • 16x9 Image

    Tina Jelin - Dizdar

    Novinarstvom se počela baviti 1996. godine. Od 1998. radi za Radio Slobodna Evropa. Bila je i stalni suradnik Studija 88,  Radija101, Reuters-a. Višestruko nagrađivana novinarka.

Pogledajte komentare (20)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG