Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Oko jedan posto ljudi živi u ekstremnom siromaštvu


Narodna kuhinja u Sarajevu - iz arhive
Prema procjenama humanitarnih organizacija, u BiH oko 20.000 ljudi preživljava zahvaljujući jednom obroku dnevno u narodnim kuhinjama.

Uzdrmana svjetskom ekonomskom krizom, ali i nebrigom domaćih vlasti i odgovornih političara, posrnula domaća ekonomija sve je slabija, a sve veći broj radnika bez posla.

Iako nema zvaničnih izvještaja, procjene govore da 16 posto stanovništva BiH živi u siromaštvu. Prema izvještaju Svjetske banke iz 2009. godine, BiH bila je na putu oporavka, ali su je svjetska ekonomska kriza i recesija ponovo vratile među najsiromašnije zemlje u Evropi.

Svi čija su mjesečna primanja niža od 120 eura mjesečno su ispod generalne linije siromaštva, a oko jedan posto ljudi u BiH živi u ekstremnom siromaštvu, kaže glavni ekonomista Svjetske banke za BiH Orhan Nikšić.

„Ekstremno siromašni su oni koji žive na manje od dva dolara dnevno. U BiH je stopa ekstremnog siromaštva niska, otprilike oko jedan posto. Mi ovdje govorimo o drugoj vrsti siromaštva koja se mjeri na osnovu neke osnovne korpe proizvoda. Uzimamo osnovnu potrošnju domaćinstava - i stanovništvo koje nije u mogućnosti priuštiti sebi neke osnovne prehrambene i sanitarne proizvode se smatra siromašnim,“
kaže Nikšić.

Magacin narodne kuhinje u Sarajevu, 20. avgust 2009.
Zabrinjavajuće je što oko 15 posto djece u BiH živi u siromaštvu, kao i višečlane porodice, nezaposleni, starije i osobe sa invaliditetom. Zbog toga je svaki dan sve veći broj onih koji preživljavaju hraneći se u narodnim kuhinjama:

„Ja sam samohrana majka šestero djece. Ne radim nigdje, djecu školujem. Sve mi znači ova kuhinja. Hranu, hljeb - što je najvažnije.“
„Od rata koristim ovo stalno, nikad prestala nisam.“
„To mi je pomoglo, to mi je život. Samo hljeb da dobijem, meni je bilo dosta.“
„Imam samo socijalnu pomoć od 114 maraka, i ovo mi mnogo dođe, znate. Nemam ništa drugo.“


Budžeti narodnih kuhinja i humanitarnih organizacija sve su tanji, pa su i liste čekanja za pravo na jedan obrok dnevno sve duže. Zbog svjetske ekonomske krize i kolapsa domaće ekonomije, koja se nikada poslije rata nije ni oporavila, svaki dan sve je više otpuštenih radnika.

Situacija lošija nego prije četiri godine

Samo u Sarajevu se svakodnevno u javnim kuhinjama hrani 4,5 hiljade ljudi, kazže najpoznatija upravnica javne kuhinje Zilha Šeta - tetka iz Narodne kuhinje Stari Grad. Avgust je sveti mjesec Ramazana i posta i tetka Zilha tvrdi kako ni ovog mjeseca neće dozvoliti da bude gladnih u Sarajevu, ali i šire.

„Nije važno samo da neko posti ili da ima velike sofre i da da postaču. Ne. Treba da se da čovjeku gladnom. Mi smo akciju zacrtali - 5.000 svaki dan iftara. Spremiti se to može ako bude dovoljno sredstava,“
rekla je ona.

Ispred narodne kuhinje u Sarajevu, 20. avgust 2009.
Zilha dodaje da će akciju proširiti i na okolinu Sarajeva - i svi oni kojima se hrana zbog vrućine ne može dostavljati svaki dan, dobiće pakete namirnica.

„Mislim da ćemo taj projekat do kraja privesti jer ima dosta još do 9. septembra, do kraja Ramazana, kada ćemo moći onim najtežim - da li bio Srbin, Hrvat, musliman, Rom, postio, ne postio, dati prvi put jedan izuzetno kvalitetan paket sa 15 kg hrane. Htjeli smo - to su obično seoska domaćinstva, povratnici - da im damo 25 kg brašna, jer su se oni već uplašili, vidiš da najavljuju poskupljenja, i pola kg germe. U ovom paketu izbjegli smo deterdžent da bi što više ušlo hrane kvalitetne, od ulja, šećera, brašna, a mislim da je za starije osobe najdraže što će dobiti pola kg kafe,“
kaže Zilha.

Istovremeno, parlamentarci i bh. funkcioneri na vlasti stalnim povećanjem svojih plata se po primanjima mogu mjeriti sa kolegama bilo gdje u Evropi. Samo za ovogodišnji regres za godišnji odmor iz kase državnih institucija isplaćeno gotovo 13 miliona KM, a država kaska sa reformama i usvojenim zakonima za svima u regionu.

„Situacija danas u BiH čini mi se lošija nego što je bila prije četiri godine kada je aktuelna politička garnitura dobila mandat na temelju različitih obeća nja. Ta obećanja su uglavnom neispunjena i čini mi se da su protekle četiri godine ustvari godine najvećeg poslijeratnog neuspjeha BiH. Sastavni dio tog neuspjeha jeste socijalni i ekonomski status građana i građanskih porodica u BiH,“
ističe analitičar NVO Centri civilnih inicijativa Adis Arapović.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG