Dostupni linkovi

Protest pred zgradom Ureda visokog predstavnika u Sarajevu


Protesti građana ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, 25. oktobar 2021
Protesti građana ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, 25. oktobar 2021

Stotinjak građana okupilo se u ponedjeljak, 25. oktobra, na protestima ispred zgrade Ureda visokog predstavnika (OHR) u Sarajevu, kako bi upozorili da trenutna politička situacija u BiH "ugrožava mir i stabilnost".

Jedan od demonstranata Selver Bašić kazao je novinarima da ne očekuje da će OHR reagovati, ali da građani moraju podići glas.

"Ne očekujem da će se išta promijeniti, ali protestovati se mora, jer ovako dalje ne ide.
Znači, nema ništa od toga, on (OHR) može samo smirivati situaciju i nikom ništa", kazao je Bašić.

Među okupljenim građanima je i nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović koji je kazao da očekuje da OHR reaguje i zaštiti ustavni poredak BiH.

"Došao sam da dam podršku svima onima koji misle da OHR treba biti aktivniji.
Njihova ćutnja zaista zabrinjava, a visoki predstavnik je dio Daytonskog mirovnog sporazuma i ima obavezu da reaguje uvijek kada je BiH ugrožena i kada su njene institucije napadnute", kazao je Lazović.

Organizator protesta je nevladina organizacija "Restart", a učesnici skupa očekivali su obraćanje visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Predstavnici demonstranata sastali su se s predstavnicima OHR-a, budući da je Schmidt bio izvan BiH.

"Predstavnici OHR-a sastali su se sa organizatorima protesta kako bi saslušali njihove stavove. Ured visokog predstavnika je uvijek bio snažan zagovornik prava građana na mirne proteste te, zajedno sa drugim međunarodnim partnerima, za usklađivanje bosanskohercegovačkih zakona o mirnom okupljanju sa evropskim standardima”, odgovorili su iz OHR-a na upit Radija Slobodna Evropa na upit kako će se visoki predstavnik postaviti u trenutnoj situaciji.

Jedan od zahtjeva građana okupljenih ispred zgrade OHR-a je zabrana političkog djelovanja članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, predsjednici RS Željki Cvijanović, predsjedniku Narodne skupštine RS Nedeljku Čubriloviću.

Političari iz RS-a, prema zaključku Narodne skupštine Republike Srpske, ne učestvuju u radu državnih institucija od kraja jula, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Incko) nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Milorad Dodik izjavio je 20. oktobra u Banjaluci da će do 28. oktobra biti pripremljena sva dokumentacija koja se odnosi na najavljeni prenos državnih nadležnosti na RS.

Podsjećamo, Dodik je ranije najavio da planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoju obavještajnu strukturu.

XS
SM
MD
LG