Lideri političkih stranaka koji su se u srijedu sastali sa visokim predstavnikom u BiH dobili su uvjeravanja da on neće nametati političke izmjene Izbornog zakona BiH, radi kojeg su građani protestovali ispred njegove kancelarije u Sarajevu.
U javnosti se prošle sedmice pojavio navodni nacrt odluke kojom visoki predstavnik Christian Schmidt planira izmijeniti Izborni zakon BiH, te dio i Ustava Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta. Iz OHR-a nisu ni potvrdili, niti demantovali medijske informacije o navodnom dokumentu.
Lider stranke Narod i Pravda Elmedin Konaković novinarima je ispred Kancelarije visokog predstavnika (OHR) rekao da svi koji su bili na sastanku zadovoljni onime što su čuli i da Schmidt neće nametati nikakve političke izmjene Izbornog zakona BiH. Namjerava da nametne tehničke izmjene i dozvoli bh. političarima da pokušaju pronaći zajedničko rješenje, kako je rekao Konaković.
Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermin Nikšić je izjavio kako za sada neće biti nametanja problematičnih odluka o Izbornom zakonu, ali da Schmidt ne odustaje od te opcije ukoliko procjeni da je potrebno.
U međuvremenu je ispred OHR-a završen treći protest građana u posljednja tri dana n zbog izmjena Izbornog zakona, na kojem se u srijedu okupilo oko 200 ljudi.
Prvog dana protesta 25.jula prema izvještaju policije, oko sedam hiljada građana. Nekolicina njih je noć provela pred zgradom OHR-a. Dan kasnije vrlo mali broj ljudi bio je nekoliko sati ispred OHR-a
Drugog dana protesta, 26.jula bilo je prisutno nekoliko desetina građana.
Insistirali su na donošenju odluka kojima bi visoki predstavnik Christian Schmidt riješio pitanje provedbe presuda Evropskog suda za ljudska prava u vezi s izborima u BiH, odnosno da omogući svim građanima da budu birani u najviše državne institucije, Dom naroda Parlamenta i Predsjedništvo, bez uvjeta da su pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda u BiH.
Dokument o promjeni izbornog zakonodavstva i dijela Ustava Federacije BiH izazvao je oštre osude političkih partija iz Sarajeva, jer se njime, prema njihovim tvrdnjama, predviđa cementiranje etničkih podjela u Bosni i Hercegovini.
Iz OHR-a do sada nije bilo oglašavanja o tom dokumentu, kao niti o tome planira li Schmidt donijeti odluku.
Prethodno je više političkih partija protekle sedmice saopštilo kako su vođene konsultacije o Izbornom zakonu sa Schmidtom.
U međuvremenu, američki State department je saopštio da će Sjedinjene Američke Države (SAD) podržati bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik u BiH.
"Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristiti", kazao je glasnogovornik State Departmenta.
Suština izmjena Izbornog zakona je u provođenju presuda Evropskog suda za ljuska prava.
Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, "Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)" i "Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)".
Ova odrednica onemogućava Jevrejima, Romima, ostalima, mogućnost kandidiranja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Također, Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.
Zbog ovakvog izbornog zakonodavstva, Evropski sud za ljudska prava donio je četiri presude protiv BiH, a Ustavni sud BiH jednu.
Na Općim izborima u oktobru 2022. građani BiH će birati članove Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.
