Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Netransparentan proces evropskih integracija


Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je podnijela tužbu Upravnom sudu, kojim traži da se poništi rješenje Ministarstva za evropske integracije, koje odbija da udovolji zahtjevu te nevladine organizacije da joj omoguće uvid u odgovore
Proces odgovaranja Vlade na Upitnik Evropske komisije, ponovo je dospio u žižu javnosti, ali ne zbog suštine samog procesa, već zbog protivljenja dijela nevladinog sektora Vladinom odbijanju da odgovore stavi na uvid javnosti. Mreža za afirmaciju nevladinog sektora je zbog toga podnijela tužbu Upravnom sudu, kojim traži da se poništi rješenje Ministarstva za evropske integracije, koje odbija da udovolji zahtjevu te nevladine organizacije da joj omoguće uvid u odgovore.

Ministar za evropske integracije Gordana Đurović, zbog službenog boravka u Albaniji, nije bila u mogućnosti da odgovori na naš poziv, a zbog njenog odsustva ni u Ministarstvu nije bilo moguće naći sagovornika na temu Vladinih odgovora na Upitnik Evropske komisije.

U Delegaciji Evropske komisije u Crnoj Gori nijesu željeli da komentarišu veliku zainteresovanost dijela nevladinog sektora za sadržaj Vladinih odgovora, kao ni činjenicu da je Vlada odlučila da javnosti uskrati uvid u ovaj dokument. Ova tema je iznova aktuelizovana objavljivanjem informacije da je Mreža za afirmaciju navladinog sektora zatražila od Upravnog suda da poništi rješenje Ministarstva za evropske integracije kojim je odbijen zahtjev da im se dostavi primjerak odgovora na Upitnik, jer smatraju da se radi o nezakonitom postupanju koji proces evropskih integracija čini netransparentnim.

DRUGI SU PODATKE DALI NA INTERNERU

U tužbi se navodi da je Ministarstvo rješenje obrazložilo ocjenom bi ustupanje odgovora nepozvanom licu mogle nastupiti štetne posljedice za bezbijednost interesa Crne Gore, te da bi šteta od objavljivanja bila veća od javnog interesa za objavljivanje odgovora.

Obrazlažući podnesenu tužbu izvršni direktor MANS-a Vanja Ćalović za RSE kaže da postoje dva osnova. Prvi je pravni i odnosi se na obavezu državnih organa da sprovede test štetnosti koji bi pokazao da li postoji neki interesu kojima bi objavljivanje informacija moglo da šteti. Drugi se odnosi na dosadašnju praksu.

"Mi treba da znamo čime su oni bili zaposleni, jer Makedonija i Hrvatska su objavile te podatke na Internetu, znači, dostupni su građanima tih zemalja, kao i svim zainteresovanim pojedincima i Vladama, kao što je bio dostupan i crnogorskoj Vladi koji su oni i do sada koristili. Mi imamo elementarno pravo da budemo informisani - kako i na koji način izvršna vlast koju smo mi birali donosi odluke i informiše Evropsku komisiju u našu korist, jer mi imamo interes da se reforme sprovode kvalitetno i da se samim tim problemi kvalitetno prepoznaju. Zbog toga, mi kao građani moramo da budemo uključeni u procese evropskih integracija. On ne može biti monopolizovan od strane izvršne vlasti kao ni ministarstvo u toj Vladi", smatra Ćalović.

TEHNIČKA PITANJA

Predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Miodrag Vuković kaže da je apsolutno na Vladi da odluči da li će odgovore objaviti ili ne.
Uz razumijevanje za zahtjev da odgovori budu učinjeni javnim, javlja se sumnja - zašto se to uopšte traži - Miodrag Vuković


"Makedonija je objavila odgovore javno. Hrvatska je to uradila tek kasnije, kada je završen pregovarački proces. Drugi su uradili nešto treće. Zahtjev da odgovori budu dostupni najširoj javnosti, sam po sebi nije problematičan, ali je problematična činjenica da na tome insistiraju jedni te isti, već godinu dana, iz dana u dan. Tako da se uz razumijevanje za zahtjev da odgovori budu učinjeni javnim, javlja sumnja - zašto se to uopšte traži. Imajući u vidu stavove tih koji traže da se to učini javnim, imajući u vidu činjenicu da sebi mnogi od tih koji optužuju za takozvanu diskretnu komunikaciju Vlade Crne Gore sa Evropskom komisijom su već napisali svoje odgovore na postavljana pitanja koja su potpuno suprotni odgovorima zvaničnih državnih organa i to proslijedili Evropskoj komisiji", objašnjava Vuković.

Član parlamentarnog Odbora za međunarodne odnose i evropske integracije Vasilije Lalošević, koji napominje da je učestvovao u izradi dijela odgovora na Upitnik, kaže da odgovore treba objaviti jer, po njemu, u tim papirima nema ničeg što bi ugrozilo određene interese ili bezbjednost države.

"Po mom mišljenju, taj dokument nije sadržao nikakve tajne podatke, pogotovo podatke koji bi eventualno ugrozili bilo kakav segment bezbjednosti Crne Gore. Riječ je bila isključivo o tehničkim pitanjima i smatrao sam tada, a i sada, da je oznaka povjerljivosti više korišćena u svrhu promocije nečijeg rada, u ovom slučaju Ministarstva za evropske integracije i dijela Vlade i da bi se na i izvjestan način, stvorila i neka vrsta fetišizacije i elitizma. Mislim da je sazrijelo vrijeme da se i onaj prvi Upitnik i dodatna pitanja objelodane. U prilog toj tvrdnji napominjem da Evropska komsija uopšte nije zahtijevala da odgovori budu tajni", kaže Lalošević.
  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG