Američki zakonodavci i stručnjaci na saslušanju Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma istaknuli su rijetki dvostranački konsenzus - sprječavanje Irana da stekne nuklearno oružje kao glavni prioritet.
Međutim, podjele i dalje postoje oko toga koliko daleko Washington treba ići u primjeni pritiska naspram vođenja diplomacije.
Republikanski zakonodavci snažno su podržali odluku administracije Donalda Trumpa da ponovno uvede kampanju "maksimalnog pritiska" koja je definirala njegovu politiku prema Iranu tokom prvog mandata kao predsjednika SAD-a.
"Kampanja maksimalnog pritiska devastirala je iransku ekonomiju i uskratila joj ključne resurse. Nuklearni Iran nije opcija", rekao je predsjednik pododbora Mike Lawler (republikanac iz New Yorka) 1. aprila.
Demokratski zakonodavci također su priznali prijetnju koju predstavlja Iran, ali su naglasili važnost diplomacije.
"Postoji dvostranačko razumijevanje opasnosti koju predstavlja Iran kao najveći svjetski državni sponzor terorizma. Moramo kombinirati pritisak s diplomatskim angažmanom", rekao je visoko rangirani član Gregory Meeks (demokrata iz New Yorka).
Tri vještaka svjedočila su o izazovima koje predstavlja Iran i mogućim posljedicama američkih strategija.
Norman Roule, viši savjetnik u Centru za strateške i međunarodne studije, upozorio je da Iran napreduje u svom nuklearnom programu i da bi mogao proizvesti oružje u roku od nekoliko mjeseci ako se ne zaustavi.
"Iran je bliže nego ikad proizvodnji nuklearnog oružja", upozorio je Roule, dodajući da bi vojni udari mogli samo odgoditi njegov program. Pozvao je na sveobuhvatan pristup koji kombinira sankcije, vojnu spremnost i diplomaciju.
Claire Jungman iz organizacije United Against Nuclear Iran (UANI) istakla je ekonomski teret koji su sankcije nanijele zemlji, napominjući da je njena ekonomija i dalje krhka zbog inflacije i devalvacije valute.
Ona je naglasila važnost ciljanog djelovanja na iransku trgovinu naftom s Kinom, koja krši američke sankcije, i iskorištavanja njenih ekonomskih slabosti kako bi se onemogućila podrška regionalnim proxy grupama poput libanske grupe Hezbollah koju SAD smatra terorističkom.
Dana Stroul iz Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku primijetila je da bi vojni udari mogli eskalirati u širi sukob i pozvala Washington da kombinira taktike pritiska sa snažnom diplomacijom.
Dodala je da su "stubovi iranske sigurnosne strategije', uključujući njegov nuklearni program, mrežu proxy grupa i arsenal raketa i dronova, 'danas ranjiviji nego ikad'".
Trump je zaprijetio bombardiranjem Irana ako ne postigne dogovor s Washingtonom, što je Teheran odbacio kao "uvredu" za mir i sigurnost.
Iran je prošle sedmice dostavio zvaničan odgovor na Trumpovo pismo u kojem predlaže direktne razgovore za postizanje novog nuklearnog sporazuma. Teheran je odbacio direktne pregovore sve dok je na snazi kampanja "maksimalnog pritiska".
Axios izvještava da Bijela kuća "ozbiljno razmatra" iranski prijedlog za indirektne pregovore istovremeno jačajući svoje vojno prisustvo na Bliskom istoku.
Obraćajući se iranskom vrhovnom vođi Ajatolah Aliju Hameneiju, predsjedavajući Odbora Brian Mast (republikanac iz Floride)rekao je da će Trump "raditi s vama na mirnom okončanju iranskog nuklearnog i balističkog raketnog programa".
"Ili će predsjednik Trump uništiti vaš nuklearni i balistički raketni program. Vi birate lijek", rekao je.
