Dostupni linkovi

Povećan broj odbijenih zahtjeva za azil zbog 'sigurnosne zapreke'


Migranti u Hrvatskoj na putu za Mađarsku, arhivska fotografija

Hrvatske nevladine udruge Centar za mirovne studije i "Are You Syrious?" upozoravaju na povećani broj odbijanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu izbjeglicama iz Sirije i Iraka na temelju "sigurnosne zapreke", odnosno negativnog mišljenja obavještajne službe.

One tvrde da se "sigurnosna zapreka" koristi preširoko i arbitrarno i da nedostaje obrazloženje, i da su zbog toga rješenja kojima Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) odbija zahtjeve za međunarodnom zaštitom ili azilom – protuzakonita.

"Policija i Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) moraju se brinuti o državnoj sigurnosti i imaju pravo provoditi radnje kojima utvrđuju postoje li ove ili one sigurnosne opasnosti", kaže iz Centra za mirovne studije Gordan Bosanac.

Tih slučajeva je bilo i ranije, navodi Bosanac, ali nikada se nije desilo da oni na neki način eksplodiraju.

"Mi smo u zadnjih 90 dana došli do barem 30 osoba kojima je status odbijen zbog postojanja navodne 'sigurnosne zapreke'. Ono što nas brine u ovim slučajevima da se radi možda o arbitrarnom postupanju, zato što ama baš nitko osim suda ne može vidjeti koji su to razlozi zašto netko dobiva 'sigurnosnu zapreku' ", navodi Bosanac.

On je kazao kako je prestalo nasilno postupanje hrvatske policije prema izbjeglicama, na koje su nevladine udruge do pred koji mjesec u više navrata upozoravale, ali se pribojava da je sada ovim mehanizmom neobrazloženih "sigurnosnih zapreka" policija našla novi način kako da se onemogući izbjeglice da u Hrvatskoj zatraže međunarodnu zaštitu.

Prema neslužbenim informacijama, broj osoba kojima je unazad tri mjeseca odobren neki oblik međunarodne zašite isti je broju onih kojima je odbijen, dakle oko 30.

Ocjene o "sigurnosnoj zapreci" dobivaju kako tražitelji azila, tako i osobe koje su godinama u Hrvatskoj, i koje su dapače surađivale se državnim službama i kao takve ranije bez problema prolazile sigurnosnu provjeru, a sada zbog negativnog mišljenja ne mogu dobiti trajni boravak ili državljanstvo.

Magda Sindičić iz nevladine udruge "Are You Syrious?" kao posebno apsurdan ističe slučaj obitelji iračkih Kurda iz Mosula, majke koja je postala invalid nakon napada Islamske države Iraka i Levanta (IDIL) i njeno troje djece koji su svi dobili negativnu sigurnosnu ocjenu.

"I jutros je na vijestima bilo kako je u Mosulu poginulo 15 ljudi – znate da se u Mosulu trenutno odvijaju velike borbe. Mi sada pitamo – kakva to zapreka priječi Republiku Hrvatsku da pruži zaštitu kurdskoj obitelji, ženi koja je invalid i troje maloljetne djece, koji su bili žrtve islamskog fundamentalizma? U čemu je zapreka da oni u Hrvatskoj na miru nastave svoj život?", pita se Sindičić.

Odvjetnica koja zastupa izbjeglice Sanja Bezbradica Jelavić upozorava na tešku pravnu poziciju osoba kojima je zbog ničim obrazložene "sigurnosne zapreke" uskraćeno pravo na međunarodnu zaštitu.

"Tražitelji azila su u krajnje nezavidnoj poziciji, jer je na njima teret dokaza, da dokažu da imaju pravo na međunarodnu zaštitu, a ne znaju zašto im se ona uskraćuje. Znaju da postoji negativno mišljenje, ali negativno mišljenje u odnosu na što? To se ne zna, to je za sada neispitiva misaona konstrukcija Sigurnosno-obavještajne agencije koja ni na koji način nije propitivana, a morala je biti propitivana već u radu MUP-a", kaže Bezbradica Jelavić.

Sanja Bezbradica Jelavić i Gordan Bosanac, Zagreb
Sanja Bezbradica Jelavić i Gordan Bosanac, Zagreb


Inače, i Ustavni sud Hrvatske i Visoki upravni sud u svojim presudama obavezali su Sigurnosno-obavještajnu agenciju da uz svoje "sigurnosne zapreke" uvijek daju i obrazloženje.

Pred onima koji nakon takvih odluka Ministarstva unutarnjih poslova više nemaju pravnog temelja za ostanak u Hrvatskoj obično je povratak u nesigurni Irak ili Siriju, i nevladine udruge upozoravaju da će mnogi radije izabrati da svoju sudbinu predaju u ruke švercerima ljudi i ipak pokušaju naći zaštitu za sebe i svoju obitelj u nekoj drugoj državi članici Europske unije.

Inače, čini se da je institut "sigurnosne zapreke" hrvatska specifičnost, kaže Bosanac na pitanje RSE.

"Provjerili smo sa kolegama iz Slovenije, Austrije i Srbije i – tamo nema takvog postupanja. Dapače, kolegice iz Austrije koje prate neke slučajeve ljudi koji su iz Austrije vraćeni u Hrvatsku su zabezeknute da se ovo dešava u Hrvatskoj. Dakle, ne možemo govoriti o nekom europskom trendu", ističe Gordan Bosanac.

Nevladine udruge traže od predsjednice, premijera i nadležnog odbora Hrvatskog sabora da što prije istraže navode o mogućim nezakonitim i arbitrarnim postupanjima Sigurnosno-obavještajne agencije u dodjeljivanju "sigurnosne zapreke" i o tome izvijeste hrvatsku javnost.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG