Deset mjeseci po preuzimanju dužnosti u Bijeloj kući i nedjelju dana nakon što je donio odluku o slanju 30.000 dodatnih trupa u Avganistan, američki predsjednik Barak Obama primio je danas u Oslu Nobelovu nagradu za mir.
Skromno, kao i kada je saznao da je laureat, američki predsjednik na konferenciji za medije sa norveškim premjerom Jensom Stoltenbergom danas je rekao:
“Nemam nikave dileme da je ima mnogo onih koji su ovo nagradu zasluživali više nego ja. Moj zadatak je da nastavim putem koji je vjerujem važan ne samo za Ameriku, već i za očuvanje trajnog mira i bezbjednosti u svijetu”, rekao je Barak Obama.
“Cilj nije osvojiti popularnost ili dobiti nagradu, čak ni ovako prestižnu kao što je Nobelova nagrada za mir. Cilj je unaprijediti američke interese, ojačati ekonomoju kod kuće i nastaviti raditi na dobrobit svih na svijetu”, naveo je američki predsjednik.
Obama je takođe poručio:
“Ako uspijem u ovom zadatku, onda se nadam da će neke kritike splasnuti. Ali to zaista nije moja briga.“
Predsjednik Nobelovog komiteta Tornbjorn Jagland, obrazlažući odluku o dodjeli nagrade američkom predsjedniku:
"Pitanje je zaparvo bilo vrlo jednostavno: Ko je uradio najviše za mir u svijetu u protekloj godini. Ako na to pitanje gledate prema standardima Nobelovog komiteta, odgovor je realativno lako naći. To mora biti Barak Obama. Samo rijetke osobe uspju u tako kratkom peridu dominirati medjunarodnom politikom kao Obama ili incirati tako mnogo velikih promjena kao što je Obama uradio."
Odmah po dolasku u Oslo američki predsjednik i njegova supruga Mišel posjetili su Nobelov institute gdje su se upozali sa članovima komiteta i upisali u knjigu gostiju:
“Ako pogledate na ovaj zid, znate Mišel i ja smo komenatrisali činjenicu da kada je dr King dobio nagradu, to je imalo galvanizujući efekat na cijeli svijet, ali je takođe utvrdilo i njegov položaj u SAD i omogućilo mu da u radu bude još efikasniji. To je lagat Nobelovog komiteta za koji smo veoma zahvalni.”
NAGRADU SAD TREBA I ZASLUŽITI
Aktivista Zelnih u Oslu je povodom Nobelove nagrade za američkog predsjednika rekao za CNN: “OK, dobio si je, sad zasluži”.
A Rojters je anketrao građane Osla, grada koji je danas pod velikim bezbjednosnim mjerama, zbog dolaska Baraka Obame laureate ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.
“Mislim da je pomalo previše bezbjednosnih mjera. Ali shvatam da za Obamin dolazak u Oslo bezbjednost mora biti izuzetna", kaže studentkinja Ida Olberg.
“Mislim da je veoma dobro što je Obama laureat, jer to predstavlja jedan akivan način na koji Nobelova nagrada može uticati na razvoj”, smatra biznismen Terje Johnsen.
“Mislim da je to dobro, jer pokazuje očekivanja koja imamo od njega, šta bi trebalo da uradi, i to ujedno predstavlja veliki pritisak na njega da učini stvari koje se očekuju od njega: napuštanje Avganistana i držanje svih zemalja svijeta na okupu”, kaže studentkinja Ana Eliason.
Ima naravno i onih koji misle da Američki predsjednik nije zaslužio nagradu. Žena koja se nije predstavila kaže:
“Mislim da nije zaslužio Nobelovu nagrdu za mir jer je još nije zaradio. Još uvijek nije ništa učinio. Samo je poslao neke ljude u Avganistan i Irak i mislim da zbog toga nije zaslužio Nobelovu nagradu za mir“
A odgovarajući na upravo na ovakve najčešće kritike direktor Nobelovog Centra za mir Bent Erihsen kaže:
“On je predsjednik u ratu, ali je jasno rekao da želi da okonča oba rata. I mislim da je to veoma važno za Nobelov komitet.“
Barak Obama je treći američki predsjednik nakon Teodora Ruzvelta i Vudroa Vilsona koji je dobio Nobelovu nagradu dok je još bio na dužnosti. Bivši američki predsjenik Džimi Karter Nobelovu je nagrdu dobio 2002 više od dvije decenije pošto je napustio Bijlu kuću.
Skromno, kao i kada je saznao da je laureat, američki predsjednik na konferenciji za medije sa norveškim premjerom Jensom Stoltenbergom danas je rekao:
“Nemam nikave dileme da je ima mnogo onih koji su ovo nagradu zasluživali više nego ja. Moj zadatak je da nastavim putem koji je vjerujem važan ne samo za Ameriku, već i za očuvanje trajnog mira i bezbjednosti u svijetu”, rekao je Barak Obama.
“Cilj nije osvojiti popularnost ili dobiti nagradu, čak ni ovako prestižnu kao što je Nobelova nagrada za mir. Cilj je unaprijediti američke interese, ojačati ekonomoju kod kuće i nastaviti raditi na dobrobit svih na svijetu”, naveo je američki predsjednik.
Obama je takođe poručio:
“Ako uspijem u ovom zadatku, onda se nadam da će neke kritike splasnuti. Ali to zaista nije moja briga.“
Predsjednik Nobelovog komiteta Tornbjorn Jagland, obrazlažući odluku o dodjeli nagrade američkom predsjedniku:
"Pitanje je zaparvo bilo vrlo jednostavno: Ko je uradio najviše za mir u svijetu u protekloj godini. Ako na to pitanje gledate prema standardima Nobelovog komiteta, odgovor je realativno lako naći. To mora biti Barak Obama. Samo rijetke osobe uspju u tako kratkom peridu dominirati medjunarodnom politikom kao Obama ili incirati tako mnogo velikih promjena kao što je Obama uradio."
Odmah po dolasku u Oslo američki predsjednik i njegova supruga Mišel posjetili su Nobelov institute gdje su se upozali sa članovima komiteta i upisali u knjigu gostiju:
“Ako pogledate na ovaj zid, znate Mišel i ja smo komenatrisali činjenicu da kada je dr King dobio nagradu, to je imalo galvanizujući efekat na cijeli svijet, ali je takođe utvrdilo i njegov položaj u SAD i omogućilo mu da u radu bude još efikasniji. To je lagat Nobelovog komiteta za koji smo veoma zahvalni.”
NAGRADU SAD TREBA I ZASLUŽITI
Aktivista Zelnih u Oslu je povodom Nobelove nagrade za američkog predsjednika rekao za CNN: “OK, dobio si je, sad zasluži”.
A Rojters je anketrao građane Osla, grada koji je danas pod velikim bezbjednosnim mjerama, zbog dolaska Baraka Obame laureate ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.
“Mislim da je pomalo previše bezbjednosnih mjera. Ali shvatam da za Obamin dolazak u Oslo bezbjednost mora biti izuzetna", kaže studentkinja Ida Olberg.
“Mislim da je veoma dobro što je Obama laureat, jer to predstavlja jedan akivan način na koji Nobelova nagrada može uticati na razvoj”, smatra biznismen Terje Johnsen.
“Mislim da je to dobro, jer pokazuje očekivanja koja imamo od njega, šta bi trebalo da uradi, i to ujedno predstavlja veliki pritisak na njega da učini stvari koje se očekuju od njega: napuštanje Avganistana i držanje svih zemalja svijeta na okupu”, kaže studentkinja Ana Eliason.
Ima naravno i onih koji misle da Američki predsjednik nije zaslužio nagradu. Žena koja se nije predstavila kaže:
“Mislim da nije zaslužio Nobelovu nagrdu za mir jer je još nije zaradio. Još uvijek nije ništa učinio. Samo je poslao neke ljude u Avganistan i Irak i mislim da zbog toga nije zaslužio Nobelovu nagradu za mir“
A odgovarajući na upravo na ovakve najčešće kritike direktor Nobelovog Centra za mir Bent Erihsen kaže:
“On je predsjednik u ratu, ali je jasno rekao da želi da okonča oba rata. I mislim da je to veoma važno za Nobelov komitet.“
Barak Obama je treći američki predsjednik nakon Teodora Ruzvelta i Vudroa Vilsona koji je dobio Nobelovu nagradu dok je još bio na dužnosti. Bivši američki predsjenik Džimi Karter Nobelovu je nagrdu dobio 2002 više od dvije decenije pošto je napustio Bijlu kuću.
