NVO: Izbjeglice nisu sigurnosno, već humanitarno pitanje

Nevladine organizacije za ljudska prava apelirale su u srijedu u pismu upućenom hrvatskim vlastima da se na razini Europske unije zauzmu za humaniji tretman izbjeglica iz Afrike. U posljednjih 20 godina je u pokušajima bijega iz Sjeverne Afrike u Europu stradalo čak 20.000 izbjeglica.

Izbjeglice nisu sigurnosno pitanje, kako ga sada tretira Europska unija, već humanitarno i Europska unija treba na taj način pristupiti tom problemu, poruka je Centra za mirovne studije, Centra za suočavanje s prošlošću Documenta i Građanskog odbora za ljudska prava hrvatskim vlastima pred sastanak Europskog vijeća u četvrtak i petak na kojem će izbjeglice biti središnja tema.

„Pozivamo Europsku uniju i njene članice da zajedničkom akcijom organiziraju efikasnu službu spašavanja na moru i spriječe daljnja stradavanja. Tražimo da proporcionalno rasporede izbjeglice među države članice EU i kandidate“, poručio je Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava.

Novac za takvo zbrinjavanje izbjeglica namakao bi se iz europskih fondova, a ako bi svaka od tih zemalja preuzela 1000 izbjeglica, bila bi spriječena mogućnost tragedija kakve se svakodnevno dešavaju na Mediteranu. Pusić je predstavio još dva zahtjeva:

„Tražimo da zemlje članice i kandidati promijene zakone i praksu koji kriminaliziraju spašavanje na moru i stvaraju nepremostive prepreke brodovima koji spase izbjeglice. Tražimo da se izbjeglicama olakša regularni ulaz u zemlje EU i tako smanji prostor za kriminalno švercanje, pljačku očajnih ljudi i potpuno zanemarivanje njihove sigurnosti.“

Hrvatska treba prednjačiti u inicijativama za humanije rješavanje izbjegličke krize, poručila je voditeljica Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič, a za angažiranji nastup Hrvatske u rješavanju krize, ali i veći prihvat izbjeglica založila se i Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije. Ona je podsjetila da su hrvatski građani već ejdnom pokazali snažnu solidarnost, zbrinjavajući prognane što iz dijelova Hrvatske pod kontrolom pobunjenih Srba, što izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.

„Ne samo to, nego i istraživanje koje je Centar za mirovne studije proveo u lipnju ove godine pokazuje da je 60 posto građanki i građana Hrvatske otvoreno prema životu u jednom multikulturnom društvu i polažemo svu nadu u to da bi hrvatsko društvo bilo spremno i na prihvat većeg broja izbjeglica“, navela je Kranjec.

Međutim, kako isto istraživanje pokazuje i nezanemariv broj onih koji se s takvom politkom ne slažu, Hrvatska bi trebala koristiti sve zakonske mehanizme za prevenciju i kažnjavanje rasizma, poručila je.

Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je – gostujući na konferenciji za novinare nevladinih organizacija – najavila da će Hrvatska sa sastanku Europskog vijeća predložiti amandmane koji imaju potporu svih mediteranskih članica Europske unije - da se sredstva iz europskih fondova za razvojnu i humanitarnu pomoć iskoristi za poboljšanje uvjeta u prihvatnim centrima u Europi, ali i za postupno omogućavanje uvjeta za siguran povratak u zemlje podrijetla.

„Ono oko čega se raspravlja je s jedne strane zaštita europskih granica, a sa druge strane pitanje humanitarne tragedije i solidarnosti unutar Europske unije. Kada se govori o solidarnosti koja zvuči kao jedna neutralna i pozitivna riječ, radi se naravno o spremnosti drugih zemalja Europske unije koje nisu na prvoj crti da prihvate neke od tih izbjeglica, odnosno da financiraju neke od tih programa. I to će – što se EU tiče – biti najveće pitanje u ovom trenutku“, kazala je Pusić.