Nakon što su u Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija odlučili da predstavnici NVO u radnim grupama 23. i 24 za pregovore sa EU ubuduće neće moći da komentarišu za medije dokumenta i rasprave koje se vode unutar radnih grupa, postavlja se pitanje da li je takav potez znak nepovjerenja vlade prema NVO sektoru kao i koliko će nakon takve odluke rad u grupama biti javan.
Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija kažu da je odlučeno da zbog postizanja bolje koordinacije posla i operativnosti članova radne grupe ubuduće javnost o radu unutar grupa mogu da obavještavaju glavni pregovarač sa EU, sekretar pregovaračke grupe, član pregovaračke grupe ili šef radne grupe.
Tako uostalom, kako su podsjetili u ministarstvu, piše i u Poslovniku o radu radne grupe.
Na to, u izjavi za RSE podsjeća i šefica radne grupe za poglavlje 23, o pravosuđu i temeljnim pravima, pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević koja dodaje da niko od članova grupe iz redova civilnog sektora nije imao primjedbi kada je poslovnik usvojen.
"Znači, dostavljen im je nekoliko dana prije sastanka i na samom sastanku se raspravljalo o tom poslovniku. Bile su određene inicijative o izmjenama nekih članova i one su prihvaćene ali nije bilo primjedbi u odnosu na način izvještavanja o radu radne grupe", kazala je Lakočević.
Lakočević ističe da su svi članovi radne grupe ravnopravni i da niko nikoga ne kontroliše već se radi u duhu obostranog povjerenja.
"Grupe rade kao jedan jedinstven tim. Znači, svako svojim stručnim znanjima doprinosi da ovaj proces što bolje odvija. Prosto, niko ovdje nikoga ne kontroliše već je to tim stručnjaka koji zajedno radi u odnosu na sva pitanja", navela je ona.
Odluka da ne mogu komnetarisati rad unutar radne grupe za pregovore je neprihvatljiva za predstavnika Centra za građansko obrazovanje Borisa Marića, koji je član radne grupe koja priprema dokumenta za poglavlje 23. o pravosuđu i temljenim pravima.
Prema Mariću zabrana za istupanje u javnost predstavnicima NVO u radnim grupama je potvrda da vlada nema povjerenje u predstavnike civilnog društva.
"Sama odluka vlade je bila da raspiše javni oglas i da pozovu ljude iz civilnog društva da učestvuju u radnim grupama i tako smo mi povjerovali da će sve biti u smislu gradnje punog povjerenja ta dva društvena sektora. Međutim, evo imamo te neke probleme za koje ja vjerujem da će se oni vremenom prevazići, da su to neki početni efekti procesa koji donosi dosta neizvjesnosti, posebno će biti bolan kako najavljuju neki evropski zvaničnici upravo u poglavljima 23 i 24", kaže Marić.
Priprema se pismo Evropskoj komisiji
Marić kaže da se zabrana davanja medijskih izjava predstavnicima NVO o radu unutar grupa za pregovore može vladi obiti o glavu jer sjutra bi u medije informacije mogle da procure i preko predstavnika vlade u tim tijelima.
"Kako možemo ovih dana da vidimo imamo insajderske informacije i to prililčno ozbiljne informacije o raznim društvenim kretanjima i onome što je rad tih državnih organa upravo iz samih tih državnih organa. Tako se sjutra može desiti da neko iz same radne grupe neko ko je predstavnik vlade da medijima neku insajdersku informaciju. Ne vidim zašto bi ulazili u jednu takvu zonu i zašto u startu ne bi omogućili da predstavnici NVO sektora imaju svoja gledišta i da vidimo i taj ugao gledanja, da ne bude to samo ugao gledanja iz vlade", rekao je on.
Predstavnici NVO sektora u radnim grupama najavljuju amandmane na poslovnik koji im zabranjuje javne komentare i ocjenjivanje rada unutar grupe.
Ana Novaković iz Centra za razvoj NVO kaže da ona i njene kolege iz NVO koji su angažovani u radnim grupama za poglavlja 23 i 24 pripremaju i pismo koje će uputiti na adresu Evropske komisije.
"Informišem vas da smo kolega Boris Marić, koleginica Jovana Marović i ja danas pripremili pismo Evropskoj komisiji koje se odnosi na ovo pitanje jer imamo informaciju da je rečeno da je Evropska komisija imala uvid u ovo rješenje u poslovniku i na neki način dala odobrenje. Želimo konačnu potvrdu Evropske komisije da je tako i ako jeste odgovor na pitanje zašto se na neki način narušavaju neka od demokratskih načela koja upravo ta komisija zagovara, a to su transparentnost procesa i pravo javnosti na informaciju", kazala je Novaković.
Prve trzavice na relaciji Vlada Crne Gore i NVO sektor počele su već nakon formiranja radnih grupa za poglavlja 23 i 24, čiji je zadatak da pregledaju i ocijene usklađenost domaćeg zakonodavstva sa evropskim i pripreme prijedlog pregovaračkih pozicija.
Nedavno su naime iz vlade poručili kako država nema namjeru da NVO sektoru i strukovnim udruženjima koji su članovi radnih grupa za pregovore sa EU plati troškove puta i boravka u Briselu, za razliku od ostalih članova grupa, kojima će novac biti obezbijeđen iz budžeta.
Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija kažu da je odlučeno da zbog postizanja bolje koordinacije posla i operativnosti članova radne grupe ubuduće javnost o radu unutar grupa mogu da obavještavaju glavni pregovarač sa EU, sekretar pregovaračke grupe, član pregovaračke grupe ili šef radne grupe.
Tako uostalom, kako su podsjetili u ministarstvu, piše i u Poslovniku o radu radne grupe.
Na to, u izjavi za RSE podsjeća i šefica radne grupe za poglavlje 23, o pravosuđu i temeljnim pravima, pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević koja dodaje da niko od članova grupe iz redova civilnog sektora nije imao primjedbi kada je poslovnik usvojen.
"Znači, dostavljen im je nekoliko dana prije sastanka i na samom sastanku se raspravljalo o tom poslovniku. Bile su određene inicijative o izmjenama nekih članova i one su prihvaćene ali nije bilo primjedbi u odnosu na način izvještavanja o radu radne grupe", kazala je Lakočević.
Lakočević ističe da su svi članovi radne grupe ravnopravni i da niko nikoga ne kontroliše već se radi u duhu obostranog povjerenja.
"Grupe rade kao jedan jedinstven tim. Znači, svako svojim stručnim znanjima doprinosi da ovaj proces što bolje odvija. Prosto, niko ovdje nikoga ne kontroliše već je to tim stručnjaka koji zajedno radi u odnosu na sva pitanja", navela je ona.
Odluka da ne mogu komnetarisati rad unutar radne grupe za pregovore je neprihvatljiva za predstavnika Centra za građansko obrazovanje Borisa Marića, koji je član radne grupe koja priprema dokumenta za poglavlje 23. o pravosuđu i temljenim pravima.
Prema Mariću zabrana za istupanje u javnost predstavnicima NVO u radnim grupama je potvrda da vlada nema povjerenje u predstavnike civilnog društva.
"Sama odluka vlade je bila da raspiše javni oglas i da pozovu ljude iz civilnog društva da učestvuju u radnim grupama i tako smo mi povjerovali da će sve biti u smislu gradnje punog povjerenja ta dva društvena sektora. Međutim, evo imamo te neke probleme za koje ja vjerujem da će se oni vremenom prevazići, da su to neki početni efekti procesa koji donosi dosta neizvjesnosti, posebno će biti bolan kako najavljuju neki evropski zvaničnici upravo u poglavljima 23 i 24", kaže Marić.
Priprema se pismo Evropskoj komisiji
Marić kaže da se zabrana davanja medijskih izjava predstavnicima NVO o radu unutar grupa za pregovore može vladi obiti o glavu jer sjutra bi u medije informacije mogle da procure i preko predstavnika vlade u tim tijelima.
"Kako možemo ovih dana da vidimo imamo insajderske informacije i to prililčno ozbiljne informacije o raznim društvenim kretanjima i onome što je rad tih državnih organa upravo iz samih tih državnih organa. Tako se sjutra može desiti da neko iz same radne grupe neko ko je predstavnik vlade da medijima neku insajdersku informaciju. Ne vidim zašto bi ulazili u jednu takvu zonu i zašto u startu ne bi omogućili da predstavnici NVO sektora imaju svoja gledišta i da vidimo i taj ugao gledanja, da ne bude to samo ugao gledanja iz vlade", rekao je on.
Predstavnici NVO sektora u radnim grupama najavljuju amandmane na poslovnik koji im zabranjuje javne komentare i ocjenjivanje rada unutar grupe.
Ana Novaković iz Centra za razvoj NVO kaže da ona i njene kolege iz NVO koji su angažovani u radnim grupama za poglavlja 23 i 24 pripremaju i pismo koje će uputiti na adresu Evropske komisije.
"Informišem vas da smo kolega Boris Marić, koleginica Jovana Marović i ja danas pripremili pismo Evropskoj komisiji koje se odnosi na ovo pitanje jer imamo informaciju da je rečeno da je Evropska komisija imala uvid u ovo rješenje u poslovniku i na neki način dala odobrenje. Želimo konačnu potvrdu Evropske komisije da je tako i ako jeste odgovor na pitanje zašto se na neki način narušavaju neka od demokratskih načela koja upravo ta komisija zagovara, a to su transparentnost procesa i pravo javnosti na informaciju", kazala je Novaković.
Prve trzavice na relaciji Vlada Crne Gore i NVO sektor počele su već nakon formiranja radnih grupa za poglavlja 23 i 24, čiji je zadatak da pregledaju i ocijene usklađenost domaćeg zakonodavstva sa evropskim i pripreme prijedlog pregovaračkih pozicija.
Nedavno su naime iz vlade poručili kako država nema namjeru da NVO sektoru i strukovnim udruženjima koji su članovi radnih grupa za pregovore sa EU plati troškove puta i boravka u Briselu, za razliku od ostalih članova grupa, kojima će novac biti obezbijeđen iz budžeta.
