BiH: Veliki zastoji na putu ka Evropi

Nakon čestitki za sreću i prosperitet, i bh. državni pojekat ulazi u godinu koja bi trebala da odredi šta je to, ako je ima, zajednička vizija zajedničke države, da se od te tačke krene dalje - u reforme, evropske integracije, stabilnost.

S druge strane, međutim, stoje činjenice: nema značajnijeg napretka, kompromisa, vlasti, što sve zajedno ne obećava svijetlu budućnost.

Teško da danas prosječno obavješten službenik neke od evropskih institucija koje se bave zapadnim Balkanom može da razumije fenomen: cijeli region hita kroz reforme, statuse, pregovore, prema što bližim vezama sa EU - dok u BiH, državi koja jedina stagnira, ogromna većina stanovnika bez razmišljanja vjeruje da im je Evropa budućnost, ali, ipak, nigdje se ništa ne pomjera. Mjeseci su prošli nakon izbora, vlast još nije formirana, još - više od godinu dana od donošenja - nije primjenjena presuda Evropskog suda za ljudska prava, ustavne promjene ništa bliže nego godinu ranije.

“To pokazuje kako je jako malo političke volje da se sačini zajednička zemlja za sve njene stanovnike", ocjenjuje izvjestitetelj Vijeća Evrope, Kimmo Sasi.

Nikoga ne treba iznenaditi ako se već na januarskom zasjedanju Vijeća Evrope dovede u pitanje legitimitet svih koji su na osnovu izbornih rezultata izabrani u BiH, a sve u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Nije to, iako uključuje opasnost da se otkaže Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, jedina šteta po BiH - najkrupnija je ona sadržana u činjenici da cijeli zapadni Balkan grabi prema evropskim integracijama, samo se BiH bavi sama sobom.

“Situacija nastavlja da bude veoma loša kada je u pitanju kretanje evropskim putem - a to je zabrinjavajuće jer se sve ostale države kreću naprijed. Nedavno smo sačinili mišljenje o Crnoj Gori i Albaniji, započeli smo rad na mišljenju za Srbiju, a BiH je daleko, vrlo daleko od takve situacije”, kazao je direktor za BiH Direktorata za proširenje Evropske komisije, Pierre Mirel.

EU traži odgovore

Stvari se moraju mijenjati – mijenjati već danas. Prije svega, država mora dobiti vladu koja će moći nositi promjene, a još prije, mora se postići politički dogovor o ključnim pitanjima. To, nažalost, ne može nadomjestiti ni dugo najavljivani paket koji za BiH sprema visoka predstavnica EU, Catherine Ashton.

„Ja moram da kažem jedan svoj utisak na osnovu onih dosadašnjih dokumenata koje smo vidjeli, koji su pripremani u evropskim institucijama – da se prije svega ipak radilo o funkcionisanju institucija, predstavništava Evropske unije u BiH, da smo manje vidjeli, ili je izostao u potpunosti neki novi, originalni pristup rješenju pitanja koja postoje, koja su otvorena u BiH – kako naći jedan specifičan način za BiH da ispunjava sve potrebne koji su povezani sa nadležnošću državnih institucija, odnosu državnih institucija sa entitetskim organima vlasti, kako sve to sada riješiti na način da BiH može da efikasno ispunjava uslove, pregovara, ono što se dogovori, potpiše, ispunjava u narednim fazama. To su izazovi koji su pred nama, ali to su izazovi i na koje u EU traže odgovore. Nadam se da ćemo kroz jedan zajednički konstruktivan dijalog doći do odgovarajućih odgovora i onda dalje napredovati u ovom procesu“, rekao je ambasador BiH pri EU, Osman Topčagić.

A to nas opet vraća kući - za pregovarački sto - što je recept kakav zastupa i tek postavljeni direktor za zapadni Balkan Evropskog servisa za vanjske poslove, slovački diplomata Miroslav Lajčak.

„Znate, svako rješenje je realno ako je rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda u BiH. Mislim da ne bi bilo uopšte fer da iko spolja, iz međunarodne zajednice insistira na jednom ustavnom rješenju. S druge strane, ne može se od tog pitanja u BiH pobjeći jer imamo odluku Evropskog suda za ljudska prava, koja jasno govori da se ovo pitanje mora riješiti. To je dobra prilika da se pregleda Dejtonski ustav i da se vidi šta još može da se uradi da zemlja funkcioniše bolje. No, sigurno to niko neće na silu organizirati izvana“, rekao je Lajčak.