Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Zakon o državnoj pomoći važan za ravnomjeran razvoj BiH


Ilustrativna fotografija
BiH nije uspjela usvojiti Zakon o državnoj pomoći, što je Evropska unija čekala tačno dvije godine, koliko je dugo bio na snazi Privremeni sporazum sa BiH, koji je stupio na snagu 1. jula 2008. godine. Zakon o državnoj pomoći i uspostavljanje tijela za državnu pomoć na nivou BiH, bio je osnovni uslov iz ovog Sporazuma.

S obzirom da se pojam “pomoći države” često pominje, namjera nam je da razjasnimo šta on podrazumijeva i u čemu je značaj zakonske regulative u ovoj oblasti.

Sagovornik je Davor Vuletić iz nevladine organizacije “Vanjsko-politička inicijativa BiH”, magistar Evropskih studija.

RSE: Gospodine Vuletiću, šta znači pojam „ državna pomoć“, šta reguliše Zakon o kontroli ove pomoći i šta je krajnja svrha zakonske regulative u ovoj oblasti?

Vuletić: Državna pomoć predstavlja svaki oblik izdvajanja javnih sredstava, bilo državnih, entitetskih, kantonalnih ili lokalnih, bilo da se radi o budžetskim ili vanbudžetskim sredstvima, a koja se dodjeljuju privatnim ili javnim kompanijama na selektivan način – subvencijama, garancijama ili oslobađanjem od poreza, a čime se te kompanije, odnosno korisnici stavljaju u povoljniji položaj na tržištu u odnosu na one koji tu pomoć ne dobijaju, što utiče na fer konkurenciju na tržištu. To je jedna od osnovnih stvari, međutim, sam Zakon o kontroli državne pomoći bi trebao da reguliše zabranjene državne pomoći, odnosno šta je zabranjeno dodjeljivati, zatim pod kojim uvjetima su državne pomoći dozvoljene i opravdane, zatim institucije koje su nadležne za kontrolu državne pomoći, te možda najvažnije – nadležnosti države i entiteta, kantona i lokalnih zajednica u prikupljanju i objedinjavanju o dodijeljenim državnim pomoćima, te nadležnosti u izradi socio-ekonomskih analiza određenih regiona u BiH kako bi se državnim pomoćima potakao ravnomjeran ekonomski razvoj u BiH. I konačno – izvještavanje o tim državnim pomoćima prema institucijama EU. Krajnja svrha je ustvari uspostava sistema kojim će se javni novac usmjeravati u firme i projekte na jedan transparentan način, u skladu sa planovima razvoja BiH i u korist građana, odnosno potrošača.

RSE: Koji su iznosi državne pomoći uslovno rečeno zabranjeni? Šta precizira član 71 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH – EU?

Do 2015. godine dozvoljeni su svi iznosi državne pomoći jer se BiH po standardima EU smatra iznimno nerazvijenom zemljom. Do tada BiH bi trebala uspostaviti institucije i donijeti neophodno zakonodavstvo kako bi se pripremila za striktnu primjenu ovih propisa.
Vuletić:
Zabranjenim se smatraju iznosi preko 400.000 KM dati jednoj firmi tokom perioda od tri godine. Član 71 Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sve dodijeljene iznose preko ove sume smatra nespojivim sa tržišnom konkurencijom. Prelazni sporazum koji je stupio na snagu u julu 2008. godine ustvari je doveo do toga da su svi rokovi vezani za ovu oblast počeli da teku od jula 2008. godine. Naime, BiH je trebala do 1. jula 2010. usvojiti Zakon o državnim pomoćima i uspostaviti neovisno regulatorno tijelo za kontrolu državnih pomoći. U naredne dvije godine BiH bi trebala sačiniti inventar, odnosno popis postojećih državnih pomoći, a nakon toga i mapu regiona u BiH koji će dobijati više ili manje pomoći, sukladno njihovoj razvijenosti. Do 2015. godine dozvoljeni su svi iznosi državne pomoći jer se BiH po standardima EU smatra iznimno nerazvijenom zemljom. Do tada BiH bi trebala uspostaviti institucije i donijeti neophodno zakonodavstvo kako bi se pripremila za striktnu primjenu ovih propisa, te obuku državnih službenika, administracije, kao i privrednika o novim propisima. Ono što je interesantno jeste da kada zemlja kandidat postane članica EU, ove nadležnosti prelaze direktno u Brisel, tj. u generalni Direktorat za konkurencije EU.

Glavna prepreka usvajanju stav institucija RS


RSE: Da li je značaj zakona i u tome da se ostvari ravnomjeran razvoj pojedinih dijelova BiH?

Vuletić: To je jedan od važnih elemenata ovog zakona jer on treba da propiše koji su to regioni, možda više ekonomski, zapostavljeni u BiH. Tim više zapostavljenim regionima – koji imaju veću stopu nezaposlenosti, manje investicija – u tim slučajevima je dozvoljeno dodjeljivati veće iznose državnih pomoći, pa sve do 75 posto određene investicije, dok, na primjer, u razvijenim sredinama, poput naših velikih gradova, taj iznos državnih pomoći, dakle učešća države u određenim projektima, bio bi mnogo manji – do 15, odnosno 20 posto. To direktno dovodi do toga da se javni novac usmjerava u svrhe ravnomjernog razvoja svih krajeva Bosne i Hercegovine.

RSE: Šta je glavna prepreka usvajanju Zakona na državnom nivou i da li ova vrsta zakona postoji u entitetima?

Institucije za kontrolu državne pomoći, odnosno nezavisna regulatorna tijela u svim zemljama EU nalaze se na državnom nivou, a ne na regionalnim ili pokrajinskim vlastima.
Vuletić:
Glavna prepreka usvajanju Zakona trenutno je stav institucija Republike Srpske, zastupnika iz RS, kojim se osporava Bosni i Hercegovini nadležnost u ovoj oblasti. No, sa stanovišta eksperata, BiH ima punu nadležnost jer se u suštini radi o onemogućavanju narušavanja konkurencije između BiH i Evropske unije, a to je dio vanjskotrgovinskih nadležnosti BiH i Evropska unija o ovim stvarima želi pričati samo sa BiH kao državom. Institucije za kontrolu državne pomoći, odnosno nezavisna regulatorna tijela u svim zemljama EU nalaze se na državnom nivou, a ne na regionalnim ili pokrajinskim vlastima. Republika Srpska je donijela prošle godine svoj zakon o državnim pomoćima, no nije u skladu sa pripisima EU.

RSE: Prije dvije godine je urađen prenacrt zakona o državnoj pomoći, ali on još nije upućen u parlamentarnu proceduru.

Vuletić: Taj prednacrt je i dalje u Ministarstvu vanjske trgovine. Onog trenutka kad on bude poslan u Vijeće ministara, postaće nacrt i nadajmo se da će u nekom skorom periodu i on doći pred naše parlamentarce kako bi se i ova obaveza BiH u jednom doglednom roku ispunila, iako smo već u ovom momentu probili sve rokove.

RSE: Može li BiH imati ozbiljnije posljedice koje će doći iz EU zbog toga što Zakon o državnoj pomoći nije usvojen do 1. jula 2010., što je bio rok?

Vuletić:
Ta mogućnost uvijek postoji, međutim ja nisam uvjeren da će se to dogoditi. Ovo je jedna od stvari koje BiH nije ispunila u proteklom periodu. Kao što znamo, još jedna od stvari je usklađivanje Ustava s Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima. Međutim, ovo je jedna veoma bitna stvar za EU. Na primjer, u slučaju Rumunije, imali smo situaciju da je ovo bila jedna od posljednjih stvari koju je Rumunija morala da ispuni prije svog uključenja u Evropsku uniju.

*****
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Na vratima Evrope:
Glasometar: 'Saznajte koja Vam stranka najviše odgovara'
Evropa stari, penzioni sistem trpi
Zakon o državnoj pomoći važan za ravnomjeran razvoj BiH

EU pooštrila standarde za energetske efikasnosti

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG