Evropski fond za Balkan i nevladina organizacija ACIPS su organizovali diskusiju koju su tematski odredili kao konstataciju i pitanje: ''Građani BiH podržavaju ulazak u EU više nego ikad - može li nova vlast ubrzati proces EU integracija?''
Tako je započela serija prezentacija i javnih rasprava u glavnim gradovima zemalja regije o temama budućnosti jugoistočne Evrope, evropskih težnji tih zemalja, te mogućnostima za promjenu stavova i evropeizaciju regije, saopštili su organizatori skupa.
Gallup Monitor za Balkan predstavio je izvještaj o podršci bh. građana evropskim integracijama.
Jedan od najvažnijih pokazatelja je da bh. građani ove godine daju veću podršku EU nego prethodnih. 69 posto bh. građana smatra da bi pristupanje BiH Evropskoj uniji bila 'dobra stvar' . To su nam potvrdili i građani Sarajeva:
„Mislim da će vladavina zakona biti značajnije izražena onog momenta kada BiH dobije taj status.“
„To je nekakav politički cilj koji za normalnog građanina neće ništa promijeniti u njegovom svakodnevnom životu, ali bi moglo doprinijeti nekakavoj generalnoj političkoj stabilizaciji, pa onda kroz to, posredno, i dugoročno dovesti do
promjena. Ali – sama kandidatura – sumnjam.“
„Koliko ćemo mi, ljudi, biti zadovoljni, ja ne znam. Možda će biti lakše zapošljavanje. To mi je želja. Da ova mladost ima nekakvu korist.“
„Mislim da neće. Ne vidim da će se nešto promijeniti.“
Zanimljivo je da podrška raste i kod građana Republike Srpske. Dok je 2008. godine samo 31 posto ispitanika u Republici Srpskoj smatrao pozitivnim pridruživanje BiH EU, u 2010. godini brojka se povećala na 56 posto.
Na pitanje kako to da povjerenje stanovnika Republike Srpske prema EU raste kada su na posljednjim izborima veliki broj glasova dali političkoj stranci čiji je stav da između RS i EU ubjedljivo biraju RS, prezenter Gallupovog izvještaja, Andrzej Pyrka, kaže kako pitanje nije ni postavljeno da li su više za RS ili EU, nego podržavaju li ulazak u Evropsku uniju, te dodaje kako se 87 posto građana RS izjasnilo da bi podržalo odcjepljenje tog entiteta od BiH.
Pozitivni pomaci i u percepciji korupcije
Jedna od tema izvještaja je i percepcija korupcije u BiH. Pyrka kaže kako i tu ima pozitivnih pomaka.
Ilustrativna fotografija
„Percepcija korupcije u BiH je iznenađujuće visoka. Gotovo 90 posto ljudi se izasnilo da zna kako su u BiH prisutni mito i korupcija. Takođe, većina građana smatra da je korupcija najviše izražena u vladi i u biznisu. Prilikom istraživanja uočili smo da je došlo do smanjenja korupcije u Federaciji BiH u odnosu na prošlu godinu, ali je istovremeno zabilježen porast korupcije u Republici Srpskoj sa 12 na 18 posto“, naglasio je on.
Građani Sarajeva kažu:
„Ja cijenim da ima pojedinaca koji rade svoj posao pošteno. Nažalost, samo se negativni primjeri uvijek ističu. Pozitivni se 'utope' i onda se stiče dojam da su svi korumpirani. Mislim, nivo je sigurno veći nego što bi trebao biti, ali računam da bi trebalo raditi na tome da ističemo i neke normalne i poštene ljude, da bi se ta slika malo ispravila.“
„Ja sam neki dan, na primjer, vadio neku potvrdu. Bio je ogroman red, svi ljudi su stajali. U jednom trenutku je došao poznanik žene koja je izdavala te potvrde. Bez ikakvog ustručavanja je prešao čitav red – i niko se nije pobunio na to sem mene. I još sam ostao sam u svemu tome.“
„Zastoj BiH u ekonomskom i političkom napretku je vezan upravo za probleme korupcije.“
„Treba svak da radi svoj posao. Onaj ko je nadležan da sprečava korupciju treba da radi taj posao.“
Pyrka dodaje kako je zanimljivo da 74 posto građana misli da zemlja ide u lošem pravcu, te da treba promijeniti politiku kako bi zemlja napredovala ka EU.
Narodi BiH koji su u 2009. godini izrazili nadu da će njihova zemlja do 2022. ući u EU, sada vjeruju da datum stići i ranije – 2018. godine.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
U BiH su boravili predstavnici Komiteta za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, stalnog tijela čiji je zadatak da prati razvoj situacije na međunarodnom planu i pomaže u definisanju politike Evropske unije.
Tokom dvodnevne posjete članovi Komiteta su pozvali na što skorije formiranje novih organa vlasti, odnosno na brzi nastavak reformskih aktivnosti. Održali su niz sastanaka sa lokalnim političkim liderima, predstavnicima pravosuđa i civilnog društva BiH, a sastali su se i sa Valentinom Inzkom, specijalnim predstavnikom EU u BiH.
Tokom sastanka, Inzko je izjavio da se politički zastoj, koji je obilježio posljednje četiri godine u BiH, ne smije ponoviti, te da je potrebno brzo formiranje vlasti i novi početak.
Predstavnici Komiteta za vanjsku i sigurnosnu politiku EU naglasili su da su Bosni i Hercegovini potrebne odgovorne vlasti koje će ostvariti napredak i lideri koji su spremni na postizanje teških kompromisa. Tokom sastanka izjavili su da EU neće prihvatiti bilo kakvo osporavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, niti poništavanje reformi koje su već provedene kako bi se zemlja približila EU.
Ambasadori Komiteta za politička i sigurnosna pitanja su tokom svojih susreta ukazali na oblasti koje bi trebale biti prioritetne za novoizabrano političko rukovodstvo u BiH.
Prvo - ustavna reforma i rješavanje problema diskriminirajućih odredbi identifikovanih u odluci Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv BiH, te poboljšanje sistema donošenja odluka kako bi BiH došla u poziciju da može usvojiti, provoditi i realizirati mjere potrebne za unapređenje integracije zemlje u EU. Drugo - hitna potreba da se riješi pitanje državne imovine; i treće - BiH mora biti u mogućnosti da provede popis stanovništva na državnom nivou 2011. godine.
****
Početkom sedmice, u Vitezu je otvorena Kancelarija Evropskog pokreta u BiH. Kancelarija u Vitezu, nakon Zenice, Zavidovića i Gračanice, četvrta je po redu u BiH. Otvaranje Kancelarija u Banjaluci i Palama predviđeno je početkom naredne godine.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, Valentin Inzko, prilikom otvaranja ove Kancelarije u Vitezu, između ostalog je rekao:
„Odluka o uvođenju bezviznog režima još je jednom potvrdila opredijeljenost Evropske zajednice za građane ove zemlje. Odluka je, također, pokazala da reforme mogu uspjeti kada se politički lideri fokusiraju na njih, te da je, kad to učine, Evropska unija spremna da reagira pozitivno.“
Prilikom otvaranja Kancelarije Evropskog pokreta, prisutnim se obratio i ambasador Hrvatske u BiH, Tonči Staničić:
„U Evropu se integriramo ne radi Evrope, nego radi sebe. To je ono najvažnije što trebamo shvatiti. Kada je riječ o BiH, ja iskreno smatram da evropski put i sve ono što se radi na procesu evrointegracija može značiti jako puno i za unutarnju konsolidaciju zemlje.“
Tako je započela serija prezentacija i javnih rasprava u glavnim gradovima zemalja regije o temama budućnosti jugoistočne Evrope, evropskih težnji tih zemalja, te mogućnostima za promjenu stavova i evropeizaciju regije, saopštili su organizatori skupa.
Gallup Monitor za Balkan predstavio je izvještaj o podršci bh. građana evropskim integracijama.
Jedan od najvažnijih pokazatelja je da bh. građani ove godine daju veću podršku EU nego prethodnih. 69 posto bh. građana smatra da bi pristupanje BiH Evropskoj uniji bila 'dobra stvar' . To su nam potvrdili i građani Sarajeva:
„Mislim da će vladavina zakona biti značajnije izražena onog momenta kada BiH dobije taj status.“
„To je nekakav politički cilj koji za normalnog građanina neće ništa promijeniti u njegovom svakodnevnom životu, ali bi moglo doprinijeti nekakavoj generalnoj političkoj stabilizaciji, pa onda kroz to, posredno, i dugoročno dovesti do
promjena. Ali – sama kandidatura – sumnjam.“
„Koliko ćemo mi, ljudi, biti zadovoljni, ja ne znam. Možda će biti lakše zapošljavanje. To mi je želja. Da ova mladost ima nekakvu korist.“
„Mislim da neće. Ne vidim da će se nešto promijeniti.“
Zanimljivo je da podrška raste i kod građana Republike Srpske. Dok je 2008. godine samo 31 posto ispitanika u Republici Srpskoj smatrao pozitivnim pridruživanje BiH EU, u 2010. godini brojka se povećala na 56 posto.
Na pitanje kako to da povjerenje stanovnika Republike Srpske prema EU raste kada su na posljednjim izborima veliki broj glasova dali političkoj stranci čiji je stav da između RS i EU ubjedljivo biraju RS, prezenter Gallupovog izvještaja, Andrzej Pyrka, kaže kako pitanje nije ni postavljeno da li su više za RS ili EU, nego podržavaju li ulazak u Evropsku uniju, te dodaje kako se 87 posto građana RS izjasnilo da bi podržalo odcjepljenje tog entiteta od BiH.
Pozitivni pomaci i u percepciji korupcije
Jedna od tema izvještaja je i percepcija korupcije u BiH. Pyrka kaže kako i tu ima pozitivnih pomaka.
„Percepcija korupcije u BiH je iznenađujuće visoka. Gotovo 90 posto ljudi se izasnilo da zna kako su u BiH prisutni mito i korupcija. Takođe, većina građana smatra da je korupcija najviše izražena u vladi i u biznisu. Prilikom istraživanja uočili smo da je došlo do smanjenja korupcije u Federaciji BiH u odnosu na prošlu godinu, ali je istovremeno zabilježen porast korupcije u Republici Srpskoj sa 12 na 18 posto“, naglasio je on.
Građani Sarajeva kažu:
„Ja cijenim da ima pojedinaca koji rade svoj posao pošteno. Nažalost, samo se negativni primjeri uvijek ističu. Pozitivni se 'utope' i onda se stiče dojam da su svi korumpirani. Mislim, nivo je sigurno veći nego što bi trebao biti, ali računam da bi trebalo raditi na tome da ističemo i neke normalne i poštene ljude, da bi se ta slika malo ispravila.“
„Ja sam neki dan, na primjer, vadio neku potvrdu. Bio je ogroman red, svi ljudi su stajali. U jednom trenutku je došao poznanik žene koja je izdavala te potvrde. Bez ikakvog ustručavanja je prešao čitav red – i niko se nije pobunio na to sem mene. I još sam ostao sam u svemu tome.“
„Zastoj BiH u ekonomskom i političkom napretku je vezan upravo za probleme korupcije.“
„Treba svak da radi svoj posao. Onaj ko je nadležan da sprečava korupciju treba da radi taj posao.“
Pyrka dodaje kako je zanimljivo da 74 posto građana misli da zemlja ide u lošem pravcu, te da treba promijeniti politiku kako bi zemlja napredovala ka EU.
Narodi BiH koji su u 2009. godini izrazili nadu da će njihova zemlja do 2022. ući u EU, sada vjeruju da datum stići i ranije – 2018. godine.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Na vratima Evrope - Ovosedmične vijesti
Ovosedmične vijestiU BiH su boravili predstavnici Komiteta za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, stalnog tijela čiji je zadatak da prati razvoj situacije na međunarodnom planu i pomaže u definisanju politike Evropske unije.
Tokom dvodnevne posjete članovi Komiteta su pozvali na što skorije formiranje novih organa vlasti, odnosno na brzi nastavak reformskih aktivnosti. Održali su niz sastanaka sa lokalnim političkim liderima, predstavnicima pravosuđa i civilnog društva BiH, a sastali su se i sa Valentinom Inzkom, specijalnim predstavnikom EU u BiH.
Tokom sastanka, Inzko je izjavio da se politički zastoj, koji je obilježio posljednje četiri godine u BiH, ne smije ponoviti, te da je potrebno brzo formiranje vlasti i novi početak.
Predstavnici Komiteta za vanjsku i sigurnosnu politiku EU naglasili su da su Bosni i Hercegovini potrebne odgovorne vlasti koje će ostvariti napredak i lideri koji su spremni na postizanje teških kompromisa. Tokom sastanka izjavili su da EU neće prihvatiti bilo kakvo osporavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, niti poništavanje reformi koje su već provedene kako bi se zemlja približila EU.
Ambasadori Komiteta za politička i sigurnosna pitanja su tokom svojih susreta ukazali na oblasti koje bi trebale biti prioritetne za novoizabrano političko rukovodstvo u BiH.
Prvo - ustavna reforma i rješavanje problema diskriminirajućih odredbi identifikovanih u odluci Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci protiv BiH, te poboljšanje sistema donošenja odluka kako bi BiH došla u poziciju da može usvojiti, provoditi i realizirati mjere potrebne za unapređenje integracije zemlje u EU. Drugo - hitna potreba da se riješi pitanje državne imovine; i treće - BiH mora biti u mogućnosti da provede popis stanovništva na državnom nivou 2011. godine.
****
Početkom sedmice, u Vitezu je otvorena Kancelarija Evropskog pokreta u BiH. Kancelarija u Vitezu, nakon Zenice, Zavidovića i Gračanice, četvrta je po redu u BiH. Otvaranje Kancelarija u Banjaluci i Palama predviđeno je početkom naredne godine.
Visoki predstavnik i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, Valentin Inzko, prilikom otvaranja ove Kancelarije u Vitezu, između ostalog je rekao:
„Odluka o uvođenju bezviznog režima još je jednom potvrdila opredijeljenost Evropske zajednice za građane ove zemlje. Odluka je, također, pokazala da reforme mogu uspjeti kada se politički lideri fokusiraju na njih, te da je, kad to učine, Evropska unija spremna da reagira pozitivno.“
Prilikom otvaranja Kancelarije Evropskog pokreta, prisutnim se obratio i ambasador Hrvatske u BiH, Tonči Staničić:
„U Evropu se integriramo ne radi Evrope, nego radi sebe. To je ono najvažnije što trebamo shvatiti. Kada je riječ o BiH, ja iskreno smatram da evropski put i sve ono što se radi na procesu evrointegracija može značiti jako puno i za unutarnju konsolidaciju zemlje.“
