Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tehničke barijere koče izvoz bh. proizvoda


Predstavnici BiH na sastanku CEFTA-e u Beogradu, novembar 2011.
Iako je prošlo šest godina od kada je Bosna i Hercegovina potpisala Srednjoevropski ugovor o slobodnoj trgovini, CEFTA se još uvijek ne provodi dosljedno i u potpunosti. Necarinske i tehničke barijere opterećuju trgovinsku razmjenu Bosne i Hercegovine sa susjednim zemljama.

Problem je što većina certifikacijskih kuća u BiH, koje garantuju usklađenost kvalitete proizvoda sa proizvodima iz zemalja sa kojima Bosna i Hercegovina ima potpisan ugovor o slobodnoj trgovini, nije verifikovana u međunarodnoj certifikacijskoj kući.

A Srbija i Hrvatska imaju i dodatne propise koji nisu u skladu sa CEFTA ugovorom i na taj način sprečavaju ulazak bh. robe na njihovo tržište, kaže Midhat Ćehajić iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

„Ima zahtjeva naših firmi da se uvede reciprocitet i da i mi, iz Bosne i Hercegovine, uvedemo propise kojim bi izjednačavali dolazak njihovih proizvoda na tržište, međutim, Bosna i Hercegovina još primjenjuje taj CEFTA sporazum, odnosno otvorena je za trgovinsku razmjenu.
Srbija i Hrvatska imaju i dodatne propise koji nisu u skladu sa CEFTA ugovorom i tako sprečavaju ulazak bh. robe na njihovo tržište, kaže Midhat Ćehajić
Sve te tehničke i necarinske barijere dodatno opterećuju naše firme koje izvoze u te zemlje. Ima slučajeva, na primjer, da neke firme čak i do 50.000 KM dodatno moraju davati da bi određeni broj tih certifikata koji bi zadovoljili ako se, recimo, izvozi u Hrvatsku ili neku drugu zemlju“, navodi Ćehajić.

U Bosni i Hercegovini ima samo pedeset laboratorija, koje su potpuno opremljene i akreditovane, dok je recimo u Srbiji takvih laboratorija 460. To je jedan od razloga što se slobodna trgovina između BiH i Srbije odvija sa barijerama. Jedno od rješenja ovog problema je zaključivanje bilateralnih, međudržavnih sporazuma, kakav je već dogovoren između Srbije i Bosne i Hercegovine, ali još uvijek nije potpisan.

Mapa zemalja CEFTA-e po redoslijedu pristupanja ovom sporazumu
Mapa zemalja CEFTA-e po redoslijedu pristupanja ovom sporazumu
„Već vidite prema broju tih laboratorija, da ako imate dnevno izvoz recimo 500 kamiona koji dođu na granicu, i od kojih veći deo njih treba da vrši neke analize, već je tu neki limitirajući faktor gde će to, i kako brzo uraditi. Naravno, te analize koštaju. Ono što nam predstoji jeste unificiranje svih tih kvaliteta akreditacija laboratorija, podizanje na jedan evropski nivo, gde će neka autorizacija, bilo kakva ona bila, iz Beograda važiti u Sarajevu, da se ne mora ponovo ništa da se radi, nego to što se dobije u Beogradu da važi i u Bosni i Hercegovini, a ono što se dobije u BiH da važi u Srbiji“, kaže ekspert za CEFTU i samostalni savjetnik u Privrednoj komori Srbije Zoran Bojović.

Problem nakon ulaska Hrvatske u EU

Barijere postoje i u oblasti poljoprivrede, gdje bez priznavanja certifikata i ostalih dokumenata ne mogu biti uklonjene. Problem će biti otvoren ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju i izlaskom iz CEFTE.

Stručnjaci smatraju da će bh. privreda pretrpjeti izvjesnu štetu - procjenjuje se da će Bosna i Hercegovina imati gubitak od oko 450 miliona KM. Poljoprivrednici traže da nadležni zaštite domaću proizvodnju, kako bi gubici bili što manji.

„Već pet-šest godina uzastopce izvozimo u Hrvatsku konzumna
U firmi 'Posavina koka' kažu kako već pet-šest godina uzastopce izvoze u Hrvatsku jaja vrijednosti do milion eura godišnje, te pitaju - šta 2013. godine?
jaja u vrijednosti do milion eura, na godišnjem nivou. Sad se postavlja pitanje i krenuće rasprava: šta 2013. godine? Očito će ta mogućnost biti ugašena, a na domaćim je vlastima da to odrade, da se ovakvi poslovi ne bi prekidali. Nije specifičan proizvod – konzumna jaja, jednodnevni pilići, lake i teške linije, da ne dođe do prestanka te poslovne suradnje koja iznosi i do 20 procenata ukupnog prihoda „Posavina koke“.“, kaže direktor i vlasnik „Posavina koka“ iz Orašja, Marko Damijanović.

Jedna od prednosti sporazuma CEFTA je kumulacija porijekla, koja olakšava i omogućava povoljniji izvoz. Do sada je uočen mali broj kompanija koje koriste ovu mogućnost.

„Dijagonalna kumulacija znači da imamo jedan zajednički jedinstveni proizvod. Primjer: ukoliko mi u Bosni i Hercegovini uvozimo vino iz Makedonije, i ukoliko uvozimo flaše, a onda to vino flaširamo, znači, ono je porijeklom iz Bosne i Hercegovine i ono se direktno plasira na tržište Evropske unije, bez ikakvih ograničenja, bez carina i dodatnih ograničenja. Princip dijagonalne kumulacije u okviru metaloprerađivačkog i drvnog sektora, pogotovo u oblasti autoindustrije, u čemu je Bosna i Hercegovina zaista napravila pomak i u čemu prednjači, znači, metaloprerađivački sektor ima velike mogućnosti da koristi dijagonalnu kumulaciju kako bismo mogli plasirati sopstveni proizvod na tržište Evropske unije“, naglašava ekonomski stručnjak Duljko Hasić.

Na vratima Evrope


Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.

(Autor programa:
Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

XS
SM
MD
LG