Dostupni linkovi

Zašto su u BiH eko vozila skuplja od običnih?


Ako imaš hibridno vozilo, svijetu ne plaćaš autoput, ne plaćaš parking, niti taksu za zagađenje zraka: Đemšo Elezović

Evropska unija, prema nekim pokazateljima, do 2020. godine namjerava smanjiti količinu emisije ugljen-dioksida u atmosferu za dodatnih čak 40 posto, u odnosu na ciljni nivo iz 2015. godine. To se, prije svega, namjerava postići smanjenjem emisije CO2 iz putničkih automobila, uvođenjem takozvanih hibridnih, kao i vozila na električni pogon.

I dok u razvijenom svijetu takva vozila zauzimaju sve veći procenat na tržištu, u BiH ne samo da nema statistike o broju hibridnih i električnih vozila, nego upućeniji kažu da se ona mogu bukvalno prebrojati na prste. Ključni problem je što su u BiH, za razliku od zemalja EU na primjer, hibridna i električna vozila skuplja od onih na uobičajeni pogon.

Svakodnevni život u Bosni i Hercegovini pokazuje da je u zemlji u mnogim važnim oblastima za život građana stvarnost daleko od onoga što vlasti javno proklamiraju. A kakva je situacija sa nekim, za osiromašene građane BiH, uslovno rečeno, manje bitnim stvarima, primjer su recimo hibridna i električna vozila.

Prema dostupnim podacima, u Japanu, na primjer, preko trećine putničkih vozila su tzv. hibridni automobili, a u Norveškoj skoro sedam posto. Procjene su da cestama širom Evrope vozi oko milion i po hibridnih vozila.

U BiH, tvrde upućeni, takvih automobila je jako malo.

„Električna i hibridna vozila veoma su malo zastupljena u BiH, prvenstveno zbog niske ekonomske moći naših građana – cijena takvih vozila je do 50 posto veća od cijene vozila na uobičajeni pogon, iste klase“, kaže Almir Cero, rukovodilac razvojnog i trening centra Bosanskohercegovačkog auto moto kluba – BIHAMK.

Električni automobili posebno su povoljni za očuvanje prirodne sredine. O tome, Almir Cero iz BIHAMK-a kaže:

„Oni nemaju nikakvu štetnu emisiju, pokreću se elektromotorom koji se puni iz strujne mreže, tako da iz takvih vozila nema izduvnih gasova.“

S druge strane, za sada prisutniji hibridni automobili su svojevrsna kombinacija.

„Ova vozila najčešće se kombinuju sa električnim motorom, koji ima opcije sa benzinskim motorom. S druge strane imate benzinski motor mnogo manje štetan za atmosferu, odnosno dizel. Na taj način imate bolje performanse po pitanju zagađenja atmosfere“, kaže Cero.

Sarajevo zagađeno smogom
Sarajevo zagađeno smogom

Jedan od rijetkih u BiH koji ima iskustva sa hibridnim vozilima je Mostarac Adnan Bajramović. Kako hibridno vozilo funkcionira u praksi, Bajramović objašnjava:

„Kod mene, konkretno, do 50 km/h išlo je vozilo na struju. Poslije 50 km/h automatski prebacuje na dizelski motor. Ušteda je otprilike tri litra na kombinovanoj vožnji. Upoređivao sam sa istim tim vozilom, koje je 300 kilograma lakše i ima samo dizelski motor od 160 ks, automatik, i trošilo je devet litara, a moj na hibridni pogon trošio je šest litara", kaže Bajramović.

Hibridni automobil vozi i mostarski taksista Đemšo Elezović. Kakva je razlika u odnosu na uobičajeno vozilo, Elezović opisuje:

„Prije ovoga, imao sam Pasata 6, to je dobar auto, automatski mjenjač i sve to, ali on je, recimo, po gradu trošio jedanaest, dvanaest litara, a ovo po gradu troši tri, četiri litra.“

Adnan Bajramović još kaže:

„Problem je jedino u gradskim područjima, kad se vozite na struju – ljudi ne čuju auto, ne reaguju na cesti. Mora se malo više pažnje obratiti na pješake, ali što se tiče uštede, velika je razlika na hibridnim vozilima.“

Taksista Đemšo Elezović svoje hibridno vozilo nabavio je u Švicarskoj, prilikom posjete bratu, a na nagovor tamošnjih taksistâ. U BiH, kaže, hibridna vozila su neuporedivo skuplja, jer država one koji ih žele nabaviti ne stimulira ništa.

„Dok u svijetu ne plaćaš autoput, ne plaćaš parking, ne plaćaš one što imaju eko-ulaze u grad, ono što zagađuješ zrak, ne plaćaš ni to, ništa.“

Bosna i Hercegovina je još dalje u odnosu na razvijene zemlje kada je riječ o električnim automobilima. Čak i da posjedujete jedno takvo vozilo, pitanje je gdje nadopuniti bateriju. Almir Cero iz BIHAMK-a o tome kaže:

„Stanica za punjenje električnih vozila za treća lica, odnosno za krajnje korisnike, mislim da ih u BiH ima eventualno dvije, ako se ne varam. Ima je Guma M ima punionicu u Mostaru, i znam da ima jedan hotel takvu punionicu u Sarajevu.“

  • 16x9 Image

    Mirsad Behram

    Dopisnik je Radija Slobodna Evropa iz Mostara. U novinarstvu je od februara 1994. godine. Diplomirao na Fakultetu političkih nauka, studij žurnalistike u Sarajevu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG