Dostupni linkovi

Evropska poruka bh. studentima: Biti u EU je ostvarivo


Lars Gunnar Vigemark sa bosanskohercegovačkim studentima, Sarajevo

Specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars Gunar Vigemark (Wigemark) obratio se studentima javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini, prenoseći poruku šefice evropske diplomatije Federike Mogerini (Federica Mogherini), koja nije uspjela stići u Sarajevo, na prvobitno dogovoreni termin.

Mladi ljudi, a posebno studenti, moraju da zahtijevaju promjene što prije, poručila je Mogerini. Vigemark je takođe prenio dio obraćanja namijenjenog studentima, u kojem je visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, istakla:

"Dajte da to napravimo, da se to zaista i desi, dajte da Bosnu i Hercegovinu uvedemo u Evropsku uniju, jer to jeste moguće. Ako želite da ostvarite taj cilj, onda ćete ga i postići. Vjerujem da istinska promjena u bilo kojoj zemlji mora doći iz te same zemlje. Čini mi se da su mladi ljudi u Bosni i Hercegovini suočeni sa društvom koje ima duboko ukorijenjene probleme, ali, istovremeno, mladi su oni koji imaju i interesa i energije, i motivacije da teže promjenama."

"Promjene neće doći preko noći, one podrazumijevaju puno napornog rada, ali nemojte da vas bilo ko uplaši u svemu tome ili da vam kaže da nećete uspjeti. Ako ne vidite napredak, nemojte postati cinici, ili još gore, nemojte postati agresivni. Umjesto toga, radije nastupajte sa svojim stavovima, angažujte se na jedan konstruktivan način. Pokažite ono što je najbolje u vama. Vi ste studenti, vi ćete inspirisati druge", prenio je Vigemark poruku Federike Mogerini.

Studenti su postavljali brojna pitanja od kojih izdvajamo da je Sunčica Kovačević, studentkinja Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu pitala: Da li je ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju uslovljen promjenom Ustava i, ako jeste, koje bi to promjene bile?

"Članstvo nismo uslovili ustavnim promjenama. Ima, naravno, jedno konkretno pitanje na kojem smo već proveli puno vremena zajedno sa vašim vlastima, gdje smo pokušavali naći rješenje da se provede presuda u predmetu 'Sejdić-Finci', tako da će se to morati izmijeniti. Ja ne mogu da zamislim da bi Bosna i Hercegovina bez toga postala članica, i nije mi baš jasno zašto je to toliko teško pitanje. Naravno da se ono povezuje s nekim drugim pitanjima, izmjenama i dopunama Izbornog zakona, statusa grada Mostara itd., ali, trebalo bi da bude sasvim logično i razumno da svaki čovjek u ovoj zemlji ima pravo da se kandiduje za člana Predsjedništva. Možda je bolje fokusirati se na neke stvari na kojima ste već počeli raditi. Već je dosta urađeno. Mislim da je to možda korisnije, i građanima i vama studentima, da se unapređuje privreda, da se otvaraju radna mjesta. Naravno da se trebaju rješavati ustavna pitanja, ali korak po korak", odgovorio je Vigemark.

Dino Felić, student Univerziteat u Bihaću, je pitao kako EU vidi stalne političke krize i dizanje tenzija u BiH i njihov uticaj na strane investicije. Takođe ga je zanimalo da li će i kada, Evropska unija, međunarodna zajednica općenito, prestati da samo osuđuje nego i da djeluje, kako bi se problemi rješavali.

Vigemark je odgovorio da su tenzije pretjerane i da često stoje kao prepreke na reformskom putu, zloupotrebljavaju se i koriste da se spriječi provođenje reformi.

"Možda je to jezik koji neki ljudi jedino poznaju, jedino znaju tako govoriti. Investitor, bilo da je iz BiH, Švedske, Njemačke, svaki će gledati ovu zemlju, i ako ona ima neki negativni imidž, uvijek će dobro razmisliti hoće li investirati. Imamo skorije primjere – kompanije iz Evropske unije, koje su htjele značajnije investicije da unesu u BiH, otišle su u susjedne zemlje. Iako su mislili da je poslovno okruženje mnogo bolje u BiH, politički rizik je bio prevelik. Političkim rizikom moraju upravljati Bh. političari, njihova je to odgovornost. Ne može se tražiti poboljšanje u privredi dok se istovremeno šalju negativne poruke o političkoj stabilnosti", rekao je Vigemark, te dodao:

"Mi želimo političku stabilnost Bosne i Hercegovine, i nama je ona jednako važna, jer ćemo mi, kao Evropska unija, takođe biti pogođeni ako bude nestabilnosti u ovoj zemlji. Znam sa sigurnošću i da Federika Mogerini i njene visoko pozicionirane kolege u Evropskoj uniji ozbiljno shvataju situaciju, ne samo u BiH već u cijelom regionu, zbog međusobne povezanosti. Dakle, govorimo o regionalnoj stabilnosti i povezanosti sa Hrvatskom, Srbijom, Crnom Gorom. Bilo koja od tih zemalja ako ima nestabilnost, to će se odraziti na Bosnu i Hercegovinu, i obratno. Svi imaju interes za mirom i stabilnošću. U BiH, treba manje priče o krizama, a više priče o zajedničkoj budućnosti."

Unutrašnjost zgrade Delegacije EU u BiH, Sarajevo
Unutrašnjost zgrade Delegacije EU u BiH, Sarajevo


Istovremeno, EU provodi projekat namijenjen mladim, pod nazivom E4U. U okviru tog projekta, u Brčkom je održana konferencija "Pažnja, mladi govore!".

Kroz projekt E4U mladi se informiraju o reformama i perspektivi koja se pruža BiH na putu integriranja.

"Apsolutno ima šanse za uspjeh u Bosni i Hercegovini. Htio bih prvenstveno reći da nije sve u formalnom obrazovanju. Treba graditi sebe, treba graditi svoju ličnost na svim poljima, bez obzira da li je to honorarni ili rad bez honorara – treba raditi na sebi, sticati nova znanja, nova poznanstva", kaže predsjednik Saveza studenata Ekonomskog fakulteta Brčko Edin Bećić.

Tomislav Gligorević, generalni sekretar Studentskog parlamenta Univerziteta Istočno Sarajevo, ističe da se mladi moraju otrgnuti ustaljenim stereotipima koji vladaju u bh. društvu i biti kreatori svoje budućnosti.

"Osnovna poruka je da nam je obrazovanje postalo toliko dostupno da nismo ni svjesni toga, samo trebamo malo više da se potrudimo, da sve naše nelagode i predrasude, bilo prema evropskom, bilo prema našem obrazovanju ostavimo po strani i da sami istražimo i nađemo ono što je nama najpotrebnije i sami to da iskoristimo i da to podijelimo sa našim sugrađanima", riječi su Gligorevića.

Ipak, većina mladih svoju budućnost ne vide unutar Bosne i Hercegovine. Merima Mehikić, učenica završnog razreda Ekonomske škole u Brčkom kaže da bi voljela ostati u Bosni i Hercegovini.

"Kako vidim, od toga nema ništa, ali imam puno opcija sa strane, dobro mi ide i turski jezik, i engleski, tako da ću vidjeti da to iskombinujem, iako bih najradije ostala ovdje", ističe Mehikić.

I drugi mladi ljudi razmišljaju slično Merimi Mehikić. Rado bi ostali u svojoj zemlji, ali ono što im ona pruža nedovoljno je da bi zadovoljilo njihovu osnovnu egzistenciju.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

  • 16x9 Image

    Zoran Matkić

    Završio Fakultet političkih nauka u Sarajevu 1984. godine. Kao novinar radio za mnoge pisane i elektronske medije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Njemačkoj. Dopisnik RSE od 1997. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG