Dostupni linkovi

120.000 izbjeglih i dalje čeka rješavanje statusa


Mnogi ljudi i dalje žive u kolektivnim centrima

Životni problemi izbjeglih i raseljenih lica ni 22 godine od okončanja rata nisu riješeni u Bosni i Hercegovini iako je to obaveza iz Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Još uvijek 120.000 ljudi čeka rješavanje svog statusa.

Bez ostvarivanja osnovnog prava čovjeka – prava na dom - BiH neće moći postati članica EU, rečeno je tokom rasprave održane u Banjaluci.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice u Vijeću ministara BiH Semiha Borovac istakla je da je nedopustivo da više od 20 godina od okončanja ratnih sukoba u zemlji veliki broj izbjeglih i raseljenih lica još uvijek čeka rješenje svojih problema.

Borovac: Nedopustivo je da u XXI vijeku BiH ima oko 120.000 izbjeglih i raseljenih
Borovac: Nedopustivo je da u XXI vijeku BiH ima oko 120.000 izbjeglih i raseljenih

„Nedopustivo je da u XXI vijeku Bosna i Hercegovina ima još uvijek oko 98.000 prije svega interno raseljenih lica u BiH, i da ima oko 20.000 lica koja čekaju da se vrate u Bosnu i Hercegovinu, jer imaju status izbjeglica u zemljama prijema“.

Ohrabruje što je u toku provođenje Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja kojim bi se u Bosni i Hercegovini trebalo izgraditi 5.400 stambenih jedinica za 14.000 lica.

Bosna i Hercegovina, prema riječima ministrice Borovac, trenutno ima na raspolaganju oko 80 miliona konvertibilnih maraka koje su obezbijedili donatori.

„Zato je Bosna i Hercegovina veliko gradilište, to će se pokazati još ove godine. U toku prošle godine izgradili smo oko 150 kuća, u ovoj godini preko 900. Početkom 2018. godine oko 800 tih objekata biće obnovljeno. To je plan koji smo zacrtali prema sredstvima koja smo do sada dobili na raspolaganje od Razvojne banke Vijeća Evrope, odnosno donatora. Veoma je važno reći da u Evropsku uniju nećemo moći ući sa ovim problemom, jer na putu naših evropskih integracija ovo pitanje se stavlja kao jedno od prioritetnih pitanja pred vlasti u Bosni i Hercegovini i moraćemo zaista da ga riješimo na najkvalitetniji način“, rekla je Borovac.

Veliki posao je pred institucijama izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, kako na harmonizaciji zakona, reviziji statusa izbjegličke populacije, tako i osiguranju finansijskih sredstava za rješavanja ovih pitanja.

Nedostaje još oko 500 miliona KM za rješenje svih izbjeglih i raseljenih lica, kazala je Borovac.

„Do sada je po tom osnovu i tim programima uloženo oko 770 miliona KM. Ovo su sredstva koja bi nam nedostajala“.

Osim efikasnijeg načina finansiranja potreban je i bolji parlamantarni nadzor provođenja strategija i usvojenih zakona, ocijenio je predsjednik Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentarnoj skupštini BiH Borislav Bojić.

„Donosimo zakone i zaključke koji se ne realizuju. Ostaje na nama da prije svega kao parlamentarci vršimo javna saslušanja izvršnih organa vlasti, kako bi građani koji su nas birali imali dovoljno informacija o tome u kojoj mjeri je realizovana ova aktivnost. Nakon toliko godina od tragičnih događaja i Dejtonskog mirovnog sporazuma, mi i danas imamo ogroman broj kolektivnih centara i mnogo neriješenih pitanja u ovoj oblasti. Na kraju krajeva, veliki broj izgrađenih stambenih jedinica ni danas nisu u potpunosti dodijeljene korisnicima kako bi na osnovu toga mogli da ostvare određenu vrstu prava“.

Ministar raseljenih osoba i izbjeglica Federacije BiH Edin Ramić naglasio je da su sredstva koja se izdvajaju za ovu problematiku manja od potrebnih.

„Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ima budžet od 23,6 miliona KM, od čega oko 53 posto sredstava ide na povratak u entitet RS, a ostali dio je za raseljene osobe u Federaciji. To su različiti programi, od izgradnje stambenih objekata, infrastrukture, podrške vjerskim zajednicama, projektima zapošljavanja i slično. Ono koliko mi možemo sa sredstvima kojima raspolažemo, pokušavamo napraviti neki balans, jednak pristup za sve etničke grupe. Naravno da je sredstava uvijek malo a potrebe su daleko veće“, kazao je Ramić.

Problem u Federaciji BiH je i veliki broj kolektivnih centara, kazao je predsjednik Odbora za povratak izbjeglih i raseljenih osoba Parlamenta FBiH Blaž Župarić.

„Daleko više je kolektivnih centara u Federaciji nego u Republici Srpskoj i daleko je veći broj osoba smještenih u te centre.- oko 16.000“.

Za izbjegla i raseljena lica u Republici Srpskoj izdvaja se duplo manje sredstava. U 2016. godini nadležno ministarstvo na raspolaganju je imalo samo 11 miliona maraka, ali je zato imalo i mnogo manje kolektivnih centara.

Pomoćnik ministra za izbjegla i raseljana lica u Vladi RS Radovan Grajić rekao je da da bi se svi kolektivni centri mogli raspustiti do kraja naredne godine.

„Sada smo u projektu kojim smo prisutni u petnaest opština sa 18 projekata, gdje rješavamo preko 600, skoro 700 ljudi iz kolektivnih centara. Krajem ove godine, možda do polovine slijedeće, trebalo bi u Republici Srpskoj da nema nijednog kolektivnog centra“.

Naglašena je i potreba za boljom saradnjom svih nivoa vlasti koji bi omogućio nesmetan povratak izbjeglica i raseljenih lica, ali i stvaranje ekonomskih uslova za njihov ostanak u zemlji.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG