Dostupni linkovi

Vanredna vijest

(Ne)zaštićena prirodna bogatstva BiH


Rijeka Una

Bosna i Hercegovina, nadaleko čuvena po svojim prirodnim ljepotama i biološkoj raznolikosti, ima tek 2,28 posto zaštićenih područja. U Federaciji je zaštićeno 3,24 posto a u Republici Srpskoj 1,30 posto u odnosu na ukupnu površinu ovih entiteta. Standard i preporuke Evropske unije su da svaka zemlja treba zaštititi najmanje 10 posto svog područja. Kad jednom BiH uđe u Evropsku uniju, svi ti prirodni dragulji će biti dio evropskog kulturnog naslijeđa.

Nacionalni parkovi Sutjeska, Kozara, Una.... Prašuma Perućica, jedna od posljednjih prašuma (starih šuma) u Evropi, koja se nalazi u okviru Nacionalnog parka Sutjeska.... Prašume Janj i Lom, parkovi prirode Blidinje ili Hutovo blato, spomenici prirode Pavlova i Vaganska pećina, vodopad Skakavac ili Vrelo Bosne .... Sve je to samo dio prirodnog bogatstva koje ima BiH i koje je adekvatno zaštitila. Međutim, brojna područja iskonske ljepote, još uvijek su bez nekog od različitih stepena zaštite.

S obzirom da je zaštita prirode u Bosni i Hercegovini regulisana na entitetskom nivou - Republika Srpska i Federacija, te Brčko distrikt, u svakom od ovih dijelova BiH nastoji se povećati površina zaštićenih područja. Na nivou države u planu je zaštita novih deset područja, po pet u svakom entitetu. Zineta Mujaković, šefica odsjeka za očuvanje biodiverziteta u federalnom Ministarstvu okoliša i turizma, objašnjava šta je smisao novopokrenutog projekta:

„Program UN za okoliš (UNEP) u partnerstvu i saradnji s nadležnim ministarstvima i drugim entitetskm institucijama, provodi projekat očuvanja biološke raznolikosti kroz uspostavljanje i efikasno upravljanje zaštićenim područjima. Projekat finansira Globalni fond za zaštitu okoliša (Global Environment Facility – GEF), a usmjeren je prije svega na proširenje mreže zaštićenih područja u BiH. Unatoč velikoj biološkoj raznolikosti, samo je 2,28 posto zaštićene teritorije na nivou BiH. Ako se projekat za deset novih područja ostvari, za 100 posto bi se povećala zaštićena teritorija.

Špilja Vjetrenica
Špilja Vjetrenica

Što se tiče Federacije BiH predložena područja za zaštitu su: Livanjsko polje, planina Zvijezda, pećinski sistem Vjetrenica, sistem Bjelašnica-Treskavica - kanjon Rakitnice, botaničko - floristički rezervat Neum - Mediteranetum. O tome je ministrica Edita Đapo nedavno održala sastanak s resornim ministrima iz Zeničko-dobojskog, Hercegovačko-neretvanskog i Kantona 10“, ističe Mujaković.

Za projekat koji će se realizovati pod okriljem UNEP-a iz RS su kandidovani planina Orjen - Bijela gora, močvarno područje Tišina (Šamac), pećina izvora Mokranjske Miljacke, kanjon Prače i pećinski sistem Govještica te kanjon Tare (tok rijeke u BiH).

Gorjana Rosić iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Vlade Republike Srpske (RS), ističe da se planira uspostava regionalnog Rezervata biosfere Drina, koji proglašava UNESCO.

„U sastav ovog prekograničnog rezervata ušla bi već zaštićene teritorije u Srbiji – Nacionalni park 'Tara', parkovi prirode 'Mokra gora' i 'Zaovine' a s područja Republike Srpske, nacionalni park 'Drina'. Stekli su se svi zakonski uslovi za ovo područje koje će biti na najvišem stepenu međunarodne zaštite, a to je UNESCO. Taj projekat je ranije planiran prostornim planom Republike Srpske, planom razvoja regije Podrinje i prostornim planom Republike Srbije. Stekli su se svi zakonski uslovi za poglašenje ovog prekograničnog zaštićenog područja. O nominaciji i njegovom uspostavljanju nedavno je održan sastanak u Banjaluci“, naglašava Rosić.

Bosna i Hercegovina još uvijek nije, ni s jednim prirodnim dobrom, zastupljena na UNESCO-voj listi svjetske baštine. O tome Gorjana Rosić kaže:

„I mi u Republici Srpskoj i kolege u federalnom ministarstvu naporno radimo da se to promijeni. Rezervat biosfere 'Drina' mogao bi biti na toj listi, ali mi radimo i na zaštiti, odnosno na kandidovanju najznačajnijih bh. prirodnih dobara. Zbog toga je uspostavljena tentativna lista Bosne i Hercegovine, kao kandidaciona lista prema UNESCO-u. Za sada, kada je u pitanju Republika Srpska, na tentativnu listu BiH uvrštena je prašuma Perućica, kao pojedinačna nominacija, prašuma Janj, kao dio serijske nominacije u okviru proširenja međudržavnog serijskog dobra svjetske baštine iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope. Takođe, kada je u pitanju Federacija, na tentativnoj listi je Nacionalni park Una i pećina Vjetrenica. Mi očekujemo da će UNESCO, kao najmoćnija organizacija koja se bavi zaštitom svjetske baštine prepoznati sva ova prirodna dobra koja su na nacionalnoj tentativnoj listi i uvrstiti ih na listu svjetske baštine jer smatramo da to zaista zaslužuju sva ova područja“, kaže Rosić.

Bosna i Hercegovina ima izuzetno bogatstvo diverziteta, specifičnu biološku raznolikost, prirodne ljepote i prirodne fenomene. Područja su zaštićena pod različitim stepenom, odnosno svrstana su u nacionalne parkove, parkove prirode, spomenike prirode, zaštićena staništa, zaštićene pejzaže itd.

Bez obzira na nivo tehnološkog razvoja, društvo će uvijek zavisiti od prirodnih vrijednosti i prirodnih resursa, a entitetska ministarstva u tome usko sarađuju, kaže Zineta Mujaković.

„Zadovoljni smo što će se proširiti zaštita prirodnog bogatstva. Idemo dalje i na ovome što smo do sada radili i što pripremamo, neće se stati. Imamo u vidu još neke cjeline koje treba zaštititi. Ljudi su zainteresovani a posebno u lokalnoj zajednici gdje je razvijena svijest da zaštićeno područje ne predstavlja ograničenje, nego da se pružaju veliki benefiti, kao što je razvoj turizma. Uspostavljanjem novih zaštićenih područja, sigurno ćemo zaustaviti odlazak ljudi koji će takoreći na kućnom pragu moći razvijati neke poslove – usluge smještaja, izrada suvenira, tradicionalna kuhinja, ljekobilje.... Turizam svakako pospješuje razvoj“, kaže Mujaković.

Rijeka Drina
Rijeka Drina

Gorjana Rosić podsjeća da je na javnom uvidu odluka o proglašenju područja Tišina, močvarnog terena na području opštine Šamac te da se priprema studija za Nacionalni park Orjen kojim bi se zaštiito hercegovački krš, na području opštine Trebinje, pošto je dio novih prirodnih ljepota predloženih da dobiju zaštitni mehanizam.

Proces uspostave zaštićenih područja omogućava Bosni i Hercegovini korištenje novčanih sredstava iz fondova Europske unije, što traži preciznu definisanje lokaliteta koji su i od evropskog značaja.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG