Dostupni linkovi

Može li BiH poboljšati energetsku efikasnost?


Materijalima koje imamo kao otpad možemo rješavati pitanje energetske efikasnosti: Sanela Klarić

Arhitektica Sanela Klarić, predsjednica 'Green Council-a' (Vijeće za zelenu gradnju) i docentica na BURCH Univerzitetu u Sarajevu, u posljednje vrijeme se bavi problematikom povezivanja mjera enegretske efikasnosti sa ekonomskim razvojem, prirodnimmaterijalima za izolaciju, te boljim iskorištavanjem tih mjera. Navodi da najveći broj kuća u BiH troši energiju za grijanje ili hlađenje, dok se u svijetu prave kuće koje čak proizvode energiju.

To je moguće uraditi i u Bosni i Hercegovini, kaže Sanela Klarić. Naglašava kako se u posljednje vrijeme propagira povratak starim, tradicionalnim načinima gradnje, uz neke izmjene koje donosi savremeno doba.

„Kada pogledamo kuće koje su građene zadnjih pedeset godina prošlog vijeka, tzv. konvencionalne kuće, one su se nastavile graditi i poslije rata. One praktično nemaju niti fasade niti imaju ikakvu izolaciju. Tako vidite koliko je veliki dim prilikom grijanja takvih kuća, pogotovo kada se koriste loši energenti. S druge strane, mi možemo i takve kuće da uredimo, na način da postavimo izolaciju, ugradimo dobro izolovane prozore i vrata, ali na dobar način, i da praktično nemamo nikakva zagađenja. Takve kuće možemo dovesti do nivoa da one same proizvode energiju, uzimajući je od sunca i vjetra ili geotermalnu energiju“, kaže Klarić.

O tome mogu li se za izolaciju korisiti prirodni materijali i da li ih ima u Bosni i Hercegovini, predsjednica Vijeća za zelenu gradnju kaže:

„Te materijale imamo kao otpad, možemo ih proizvoditi, otvoriti radna mjesta i s njima upravo rješavati pitanje energetske efikasnosti, odnosno pitanje kvaliteta i čistoće zraka. Koliko mi toga imamo – mi znamo da je 63 posto Bosne i Hercegovine pokriveno drvetom, i vidite, prilikom rasta jednog stabla za jedan kubni metar drveta, ono uzme jednu tonu ugljičnog dioksida, a nama da 0,7 tona oksigena. Jako je bitno kako da koristimo drvo, šume, znači, ne treba da siječemo mlado drvo – koje uzima jako puno karbondioksida i daje oksigena, nego da planski određujemo šta to imamo u šumama. Naše šume su trebale biti certificirane. Radili smo inventar šuma.“

Pametne kuće (ilustracija)
Pametne kuće (ilustracija)

Kao prirodna izolacija mogu se korisiti slama i ovčija vuna. Ali, to prati pitanje koliko se to shvata i prihvata u Bosni i Hercegovini i da li ovih materijala ima dovoljno.

„Mi nismo žitnica kao Mađarska, ali imamo dovoljno slame da možemo izgraditi deset hiljada pasivnih kuća godišnje. Mi trenutno i gradimo jedan studentski paviljon od slame, ovčije vune i drveta. A ovčije vune imamo 2,5 hiljade tona. Sedam i po puta manje energije vam treba za proizvodnju, a već smo počeli proizvodnju panela od ovčije vune u Bosni i Hercegovini. Ali nam treba podrška da se takvi materijali koriste i u Tuzli i u bilo kojem drugom gradu u Bosni i Hercegovini, upravo kao izolacija za objekte.“

Sanela Klarić takođe napominje da se u BiH uglavnom govori o kvalitetu vazduha izvan zatvorenog prostora, domova i drugih institucija u kojim se provodi najviše vremena.

„Devedeset posto građana Bosne i Hercegovine provodi vrijeme unutar prostorija. Posebno naša djeca. Mi moramo imati kvalitet zraka unutra, također, čak i bolji nego što je vani. Šta se dešava? Mi stavljamo stiropor i plastične prozore, hermetički zatvaramo škole i obdaništa sa materijalima koji traju petnaest ili dvadeset godina, koji prilikom gorenja ili prilikom izloženosti suncu isijavaju toksine. Zatvaramo hermetički našu djecu u škole i obdaništa, praktično dajemo instrukcije učiteljima da ne otvaraju prozore, ali niko ne ugrađuje ventilaciju. Kad govorimo o definiciji energetske efikasnosti, ona govori o smanjenju energije za grijanje i hlađenje, ali uvijek daje na kraju taj finalni zaključak – bez narušavanja kvaliteta zraka i života u prostoru. A to je upravo ugrađivanje ventilacije.

Bez ventilacije mi smo praktično prisiljeni da otvaramo prozore i dajemo svim ovim štetnim česticama da nam uđu u prostor. Moramo brinuti o tim rekuperatorima i ventilatorima koji nam mogu ventilirati unutrašnje prostore, a to je svakako dio energetske efikasnosti. I tu imamo kompanije koje su spremne da to proizvode, neke to već i rade. Znači, treba da napravimo strategiju i kažemo – jeste, energetska efikasnost, ali na način da se u Bosni i Hercegovini kroz te mjere otvore radna mjesta, koriste prirodni materijali, riješe se pitanja otpada, s posebnim prioritetom za zdravlje ljudi koji koriste te objekte.“

Sanela Kladrić, predsjednica Green Counil-a, također navodi kako je u Bosni i Hercegovini malo poznat podatak da zemlje Evropske unije stiropor polako izbacuju iz upotrebe, posebno zbog njegovog ponašanja u požaru gdje proizvodi toksičan dim i ugrožava ljudske živote.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG