Evropska unija u narednim godinama namjerava plasirati preko osam miliona eura bespovratnih sredstava na projekte prekogranične saradnje između Bosne i Hercegovine i Crne Gore.
U vezi s tim, ovih dana u Mostaru je otvoren javni poziv za dostavu prijedloga projekata prekogranične saradnje, u okviru takozvanog IPA-2 Prekograničnog programa, koji se finansira iz pretpristupnih fondova Evropske unije.
Novac za projekte u pograničniim oblastima dviju zemalja je spreman, a ono što Evropa traži je saradnja dviju strana na lokalnom i državnom nivou, što će voditi ka stabilizaciji regiona, te dobrosusjedskim odnosima na putu ka priključenju Evropskoj uniji.
Iz institucija Bosne i Hercegovine i Crne Gore podsjećaju da je 10. decembra 2014. godine Evropska unija odobrila novi program IPA-2 prekogranične saradnje dviju zemalja, za period od 2014. do 2020. godine, za šta će biti dodijeljeno 8,4 miliona eura grant-sredstava za zajedničke projekte.
Uvjeravaju da je to samo nastavak kooperacije ostvarene u prvom razdoblju, od 2007. do 2013. godine, otkada datira prekogranična saradnja dvije zemlje. Vršiteljica dužnosti generalne direktorice za koordinaciju programa pomoći EU pri Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore, Ivana Glišević-Đurović, podsjeća:
“I u tom prethodnom sedmogodišnjem periodu smo realizovali tri javna poziva, ugovoreno je ukupno 35 projekata, vrijednosti 8,3 miliona eura i brojne mogućnosti iz prethodnog programa iskoristilo je ukupno sedamdeset projektnih partnera”.
Očekuje se da i u periodu do 2020. godine mnogi partneri iz dvije zemlje nastave saradnju, a u IPA-2 Prekograničnom programu naglasak je stavljen na zapošljavanje i mobilnost radne snage, zaštitu životne sredine, te promociju turizma i kulturne baštine.
Nastavak saradnje se očekuje na nivou projekata, ali i između institucija dvije zemlje. U novom ciklusu programa prekogranične saradnje uvedene su i neke novine.
“Da napomenem da je razlika u odnosu na prethodni period to što sad imamo jednu zajedničku alokaciju za obje zemlje, ranije smo imali odvojeno po zemljama; takođe imamo sad jedan ugovorni organ, a to je Delegacija EU u BiH i na nivou projekta partneri će se morati dogovoriti ko će imati ulogu vodećeg partnera, onog koji će zaključiti ugovor sa Delegacijom EU u BiH u ime cijelog partnerstva”, objasnila je šefica odsjeka za prekogranične, međunarodne i posebne programe pomoći EU u Direkciji za evropske integracije BiH, Nada Bojanić.
Za realizaciju projekata prekogranične saradnje, kao i u prethodnom ciklusu, u funkciji je zajednički tehnički sekretarijat dviju zemalja.
Ivana Glišević-Đurović, iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, kaže kako će se zajednički sekretarijat i dalje nalaziti u Sarajevu, a izdvojena kancelarija – kako je zovu ‘antena’ u Crnoj Gori – će biti uspostavljena u Nikšiću, u prvom kvartalu 2017. godine.
“Dakle, zajednički tehnički sekretarijat će i dalje imati važnu ulogu u povezivanju projektnih partnera, koji će zajednički prepoznati, suočavati se sa specifičnim izazovima i mogućnostima u prekograničnoj oblasti”, dodala je Glišević-Đurović.
Iz Evropske unije podsjećaju šta je, zapravo, poenta pokretanja projekata prekogranične saradnje.
“Ti programi prekogranične saradnje su zapravo pokazali da je ideja da se prekogranična saradnja iz EU prenese na zemlje Zapadnog Balkana bila opravdana, jer su upravo rezultati na terenu iz do sada implementiranih projekata iz programa prekogranične saradnje, pokazali da su zemlje učesnice u ovim programima na dobrom putu da ostvare zadane ciljeve tih programa”, rekla je Edbera Biković, program menadžer u Delegaciji Evropske unije u BiH.
A koji su to ciljevi, Biković naglašava:
“Svi programi prekogranične saradnje za cilj imaju jačanje dobrosusjedskih odnosa, prije svega, stabilizaciju regije i ekonomsko jačanje pograničnih područja koja su vrlo često zapostavljena”.
Zato su velika očekivanja od novog ciklusa realizacije projekata prekogranične saradnje.
“IPA-2 Prekogranični program će nastaviti da doprinosi poboljšanju uslova života u pograničnim predjelima i u zbližavanju ljudi u pograničnim predjelima, institucija iz Bosne i Hercegovine i Crne Gore”, kazala je Ivana Glišević-Đurović.
Kako to izgleda u praksi itekako je upoznata Alma Papić, koja je bila task-menadžer u zajedničkom tehničkom sekretarijatu za IPA-1 program, a sada radi na realizaciji projekta “Terra – putevi meda” u Udruženju za poduzetništvo i posao pod nazivom “Link”iz Mostara. Papić smatra da plasiranje novih sredstava Evropske unije ima veliki značaj za lokalne zajednice u BiH i Crnoj Gori.
“Tako da sam ja vrlo optimistična što se tiče ovoga lansiranog poziva i ovih novih šansi, finansijskih, razvojnih, koje se pružaju civilnom društvu u BiH i Crnoj Gori kroz ovaj novi program”, zaključila je Papić.
Facebook Forum