Na globalnom nivou, tokom 2023. godine, devet nuklearnih sila nastavilo je da modernizuje svoje nuklearne arsenale i sve su se više oslanjale na njih kao na sredstvo odvraćanja, navodi se u novom izvještaju koje je 17. juna objavio švedski analitički centar.
Direktor Internacionalnog Stokholmskog Instituta za istraživanje mira (SIPRI) Dan Smit naveo je da ukupni broj nuklearnih bojevih glava na globalnom nivou nastavlja da pada, budući da se oružje iz doba Hladnog rata postupno demontira.
Radioaktivno naslijeđe: Napušteni sovjetski nuklearni poligon u Kazahstanu
Tokom 40 godina, poligon Semipalatinsk bio je masivni eksperiment o efektima nuklearnih eksplozija na kopnu, vodi, životinjama i ljudima. Ukupno 456 nuklearnih eksplozija održano je na poligonu Semipalatinsk tokom četiri decenije. Ukupni učinak eksploziva bio je 250 puta veći od bombe koja je sravnila Hirošimu sa zemljom 1945.
Područje oko planine je zabranjena zona koju nadgledaju CCTV kamere.
Mještani su zgrade rastavljali za građevinski materijal koji su mogli prodati. Za uništavanje grada korištena je teška mehanizacija.
Hiljade ljudi žive u blizini granica testnih mjesta. Mnogi žive na kontaminiranoj zemlji i bore se sa bolestima za koje doktori kažu da su povezane sa kontaminacijom poligona. Stanovnici primaju državne beneficije za život u kontaminiranom području, ali se žale da su beneficije jedva dovoljne da im omoguće da sastave kraj s krajem.
Voda iz arteških bunara teče u korito. Ovo je jedino pojilište za konje u okrugu.
Ipak, kako je dodao, i dalje se bilježi povećanje broja operativnih nuklearnih bojevih glava iz godine u godinu, prenosi redakcija RSE na engleskom jeziku.
"Čini se da će se taj trend nastaviti i vjerovatno ubrzati u nadolazećim godinama, što je vrlo zabrinjavajuće", dodao je Smit.
- NATO pregovara o stavljanju nuklearnog oružja u pripravnost, tvrdi Stoltenberg
- Francuska, Nemačka i Britanija osudile najnovije nuklearne mere Irana
- Putin preti naoružavanjem zemalja koje mogu napasti zapadne interese
Ranije tokom juna, Rusija i njen saveznik Bjelorusija pokrenule su drugu fazu vježbi razmještanja taktičkog nuklearnog oružja. Kremlj to radi, prema ocjenama analitičara, kako bi obeshrabrio Zapad od povećanja podrške Ukrajini.
Zasebno, Međunarodna kampanja za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN) je u svom izvještaju objavljenom 17. juna rekla da je devet nuklearnih sila potrošilo ukupno 91,4 milijarde dolara na svoje programe nuklearnog oružja u 2023.
ICAN je saopštio da brojke pokazuju porast od 10,7 milijardi dolara u globalnoj potrošnji na nuklearno oružje u 2023. u poređenju sa prethodnom godine. Pritom, Sjedinjene Američke Države čine 80 odsto tog povećanja.
Udio SAD-a u ukupnoj potrošnji, 51,5 milijardi dolara, veći je od udjela svih ostalih nuklearnih sila zajedno. Sljedeći najveći potrošač bila je Kina s 11,8 milijardi dolara, rekao je ICAN, dok je Rusija sa 8,3 milijarde dolara na trećem mjestu.
U svom izvještaju SIPRI je procijenio da je oko 2.100 raspoređenih bojevih glava bilo u stanju visoke operativne pripravnosti na balističkim projektilima, kao i da gotovo sve pripadaju Rusiji ili Sjedinjenim Državama.
Međutim, vjeruje se i da Kina po prvi put ima određeni broj bojevih glava u visokoj operativnoj pripravnosti.
Rusija i SAD zajedno drže gotovo 90 odsto nuklearnog oružja, saopštili su SIPRI-ja.
Čini se da su veličine njihovih vojnih zaliha ostale relativno stabilne u 2023. iako se procjenjuje da je Rusija sa operativnim snagama rasporedila oko 36 bojevih glava više nego u januaru 2023.
SIPRI je upozorio da je transparentnost u pogledu nuklearnih snaga opala u obje zemlje nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. kao i da su rasprave oko sporazuma o dijeljenju nuklearnog oružja dobile na važnosti.
Vašington je obustavio svoj bilateralni dijalog o strateškoj stabilnosti sa Rusijom, a prošle je godine Moskva objavila da obustavlja svoje učestvovanje u novom nuklearnom sporazumu START.