Dostupni linkovi

Novopazarska kula Džephana starija nego što se mislilo


Kula Džephana, koja se nalazi na brojnim starim fotografijama Novog Pazara sa početka prošlog veka, a čiji su ostaci pronađeni nedavno, starija je možda i čitav vek više nego što se smatralo.

Arheolozi su, naime, tokom dosadašnjih istraživanja severnog bedema Novopazarske tvrđave pronašli ostatke Džephane (objekat za čuvanje municije), baruthane (objekat za čuvanje baruta) i zidove koji su štitili ovu kulu, a koji su izgrađeni pre samog bedema.

Istraživanje je počelo pre dva meseca sa pretpostavkom da se mogu pronaći ostaci Džephane, međutim, otkrivanje ostataka ostalih objekata bilo je iznenađenje, za njih se nije znalo i oni su promenili dosadašnje pretpostavke o starosti celog kompleksa.

Na osnovu onoga što su do sada pronašli arheolozi iz Novog Pazara, Sjenice, Beograda i Sarajeva, ova šestougaona kula je izgrađena početkom 17. veka, a ne kako se do sada smatralo, na osnovu pisanih dokumenata, u 18. veku.

Do sada pronađeni dokazi izgradnju kule smeštaju u sam početak 17. veka, rekao je za RSE arheolog Vladan Vidosavljević
Do sada pronađeni dokazi izgradnju kule smeštaju u sam početak 17. veka, rekao je za RSE arheolog Vladan Vidosavljević

Novčić iz 17. veka

"Prilikom čišćenja zidova kule otkrili smo novčić koji pripada kovanju ugarskog vladara Matijasa II iz 1618. godine, ali ta godina ne može da se uzme kao ta kada je počela izgradnja kule, jer je taj novčić mogao da bude i neko vreme u opticaju i nakon godine kovanja. Najsigurnije je reći da on izgradnju kule smešta u sam početak 17. veka", rekao je za RSE arheolog Vladan Vidosavljević.

"Osim toga, našli smo još jedan novčić, koji je bio na interesantnom mestu, u jednoj prostoriji gde smo otkrili 133 đuleta. Kao da ga je u drugoj polovini 19. veka, odnosno 1876. godine, neki vojnik stavio na jedno đule, kao da je u tom vremenu želeo da nam kaže kada su ta đulad pohranjena na tom mestu", kaže Vidosavljević.

Njegov kolega, arheolog Mustafa Baltić, čija je specijalnost osmanska arheologija, pojašnjava da je jedno vreme zahtevalo jedan način ratovanja, a drugo drugi, te da su ta đulad verovatno bila prevaziđena u trenutku kada su zakopana.

On ističe da sa spoljne strane Džephane u temeljima ima materijala za koji se može tvrditi da je iz 16. veka, dok se u delu između nje i masivnog zida, nalazi jedna prostrana jama kružnog oblika, koja ide direktno u zdravicu, a za koju se može utvrditi da je najstarija, odnosno da potiče možda čak i iz vremena Isa bega Ishakovića, osnivača Novog Pazara.

Džephana je sigurno postojala u Prvom svetskom ratu, Austrijanci su čak jedan deo i dogradili: Mustafa Baltić
Džephana je sigurno postojala u Prvom svetskom ratu, Austrijanci su čak jedan deo i dogradili: Mustafa Baltić

"Novi Pazar je jedno vreme bio samo stanica u dubokoj unutrašnjosti carstva na zapadnom putu svile, a kako se to menjalo postao je onda granična provincija i u tom trenutku i značaj grada postaje veći, pa su i veće potrebe da se on zaštiti sa svih strana. Tada se povećavaju jednu bedemi, pa drugi, a onda grade ovi poslednji koji su svih ovih godina bili vidljivi svim građanima, a koji su napravljeni 1768. godine", objašnjava Baltić.

On navodi da se na ovom malom prostoru odvijao život ovog grada od njegovog nastanka do danas, te da Džephana i baruthana nisu izgrađene u istom periodu.

"Baruhtana je u dobrom stanju, ali nam je tačno vreme njene gradnje još nepoznato. Džephana je sigurno postojala u Prvom svetskom ratu, Austrijanci su čak jedan deo i dogradili. Nakon Prvog svetskog rata, sredinom 30-ih godina je ruše i tu se gradi Dom vojske, da bi se nakon Drugog svetskog rata sve to zaravnilo i ovde napravio Gradski park", rekao je Baltić.

Osmanska arheologija u Novom Pazaru

Ova arheološka istraživanja finansira Grad Novi Pazar, a realizuju ih muzej Ras, u saradnji sa Sarajevskim muzejom i Arheološkim institutom iz Beograda, uz odobrenje Ministarstva kulture Srbije i Republičkog zavoda za zaštitu spomenika.

Direktor novopazarskog muzeja Fuad Baćićanin kaže da je ovo prvo ozbiljnije istraživanje osmanske arheologije u ovom gradu, a samim tim i Novopazarske tvrđave, u kojoj je danas gradski park, a o kojoj sve što se do sada znalo potiče iz pisanih izvora i starih mapa.

"Već imamo niz značajnih novih saznanja, koja će upotpuniti faze razvoja i značaj same tvrđave. Kula Džephana je starija nego što smo mislili, tako da bi njena obnova bila jedan od značajnih, velikih projekata obnove kulturno- istorijskog nasleđa Novog Pazara. Kula motrilja u parku je naš ponos i nalazi se na samom grbu grada, međutim velike su indicije da je kula Džephana od nje starija i da je njen značaj daleko veći”, rekao je Baćićanin.

Osim ovoga, direktor muzeja smatra da bi bila velika šteta stati ovde sa istraživanjima, te da bi Novopazarsku tvrđavu trebalo celu istražiti.

"Želja nam je da na proleće uradimo kontrolna istraživanja na nekoliko mesta, da bi na taj način usmerili naš dalji rad. Znamo da se na tom prostoru odvijao život, da su tu negde bile Asker džamija i kasarna, dakle tu je vojska provodila vreme i tu sigurno ima zanimljivih nalaza koje je potrebno otkriti i javnost upoznati sa tokom razvoja ovog grada. Uradićemo projekat i konkurisati kod Ministarstva kulture, jer su ovo karakteristična, i za Novi Pazar veoma značajna, istraživanja", rekao je Baćićanin.

Novopazarska tvrđava se nalazi u centru grada, a pod zaštitom je Republike Srbije, kao spomenik kulture od velikog značaja.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG