Dostupni linkovi

Novinari osuđuju istragu protiv Nezavisnih novina


Afera prisluškivanje konačan epilog trebala bi da dobije na sudovima u Bosni i Hercegovini.

Nakon što su 12. aprila ove godine banjalučke Nezavisne novine objavile više od 5.000 brojeva mobilnih telefona koje su prisluškivale Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), Tužilaštvo BiH pokrenulo je istragu i protiv obavještajnih službi u BiH za zakonitost posebnih istražnih radnji, ali i protiv Nezavisnih novina za zakonitost objavljivanja podataka.

Većina novinara i medijskih kuća u BiH osudila je pokretanje istrage protiv Nezavisnih novina zbog afere prisluškivanje. Direktor magazina Novi Reporter Igor Gajić smatra da u Bosni i Hercegovini već postaje smiješno da su mediji glavni krivci za sve i da im se sudi i kada samo prenesu pojedine informacije ili izjave političara.

Vildana Selimbegović
„Ovo je poptuni apsurd. Ja mislim da u svijetu takva praksa, ne da mislim nego sam siguran, nikad nije postojala da se mediji progone zato što objavljuju informaciju i istinu“, kaže Gajić.

Najlakše je proglasiti krivim novinare i tako riješiti slučaj. Ako oni nisu u stanju da čuvaju ovakve podatke, onda ne vidim nikakav problem da novinari to objave, kaže glavna i odgovorna urednica sarajevskog Oslobođenja Vildana Selimbegović.

Predsjednik Nezavisnog udruženja novinara RS i zamjenik direktora Nezavisnih novina Dragan Jerinić ocijenio je da se radi o neviđenom pritisku državnih obavještajnih agencija na medijske slobode u BiH.

„Predstavlja ne samo pritisak već i direktnu prijetnju Nezavisnim i njenim urednicima i novinarima navodnim sudskim procesuiranjem i nebuloznim optužbama tipa da mi radimo antidržavnu kampanju. OBA nije država, OBA je državna institucija. Ne mogu se oni izdizati iznad države, iznad Ustava, iznad zakona“, navodi Jerinić.

Politička i medijska dimenzija

Predsjednica Udružanja BH novinari Milkica Milojević mišljenja je da je ovo pitanje priličnije nadležnostima pravosudnih organa nego jednog novinarskog udruženja.

„Mi smo uvjereni da će Tužilaštvo obaviti svoj dio posla i bilo bi jako loše da je Tužilaštvo to uradilo pod nekom drugom motivacijom, a ne pod motivacijom da utvrdi da li je u nekom slučaju ometena istraga“, kaže Milkica Milojević.

Prvo treba utvrditi odgovornost državnih organa i da li su oni radili u skladu sa zakonom kod prisluškivanja, kaže pravni savjetnik Internews-a i bivši ombudsmen za medije u Federaciji BiH Mehmed Halilović.
Prvo treba utvrditi odgovornost državnih organa i da li su oni radili u skladu sa zakonom kod prisluškivanja, kaže bivši ombudsmen za medije Mehmed Halilović.

„Na drugom mjestu tek onda treba utvrditi eventualnu odgovornost medija za objavljivanje službene tajne ukoliko je ona bila označena na taj način i, naravno, ukoliko nije bilo zloupotreba državnih organa u prisluškivanju određenih lica“, ocjenjuje Halilović.

Predsjednik Helsinškog odbora RS Branko Todorović, uz konstataciju da ni dva mjeseca od objavljvanja niko zvanično nije demantovao Nezavisne novine, smatra da je ovdje situacija čista i da bi u normalnim državama odgovarali oni koji su nelegalno prisluškivali građane, a ne medij koji je to objavio.

„Mislim da je ovo pokušaj da se istraživačko novinarstvo, da se slobodni mediji zastraše upravo od obavještajnih službi, da se to sve svede na nivo dnevne politike. Mi smo duboko uvjereni da Tužilaštvo BiH veoma ozbiljno bi trebalo to da radi. Mislim da ono zaista i demonstrira jednu ozbiljnost u radu i da će ono, u skladu sa zakonom, preduzeti korake da se utvrdi da li je bilo krivičnog djela. A ako jeste, da oni koji su to počinili se nađu pred licem pravde, bez obzira što se nalaze u nekim visokim strukturama tih obavještajno-bezbjedonosnih agencija“, smatra Todorović.

Enes Osmančević
Afera prisluškivanje ima i političku i medijsku dimeniziju, ocijenio je komunikolog iz Tuzle Enes Osmančević.

„Tu imamo najprije političku dimenziju, a to je da Mile Dodik želi da odrekne vjerodostojnost sudovima BiH, tužlaštvu itd. i svim tim državnim institucijama. S druge strane imamo činjenicu da su vrlo sofisticirani uređaji za prisluškivanje izvan društvene kontrole, znači izvan kontrole civilnih institucija, izvan parlamentarne, čak, kontrole. Treća dimenzija jeste svojevrsni ataka bezbjednosnih agencija na ono što zovemo ne sam sloboda medija već jednostavno javni interes. Javni interes je da se zna da li ko koga, zašto i po čijem nalogu prisluškuje. I to je nesporno“, kaže Osmančević.

Prema njegovom mišljenju, ovakvih afera prisluškivanja u BiH će biti još mnogo i ovo je, kako kaže, tek početak jednog procesa.

„Čini mi se da ovdje svako svakog prisluškuje. Znači ne samo agencije za to ovlaštene, već imamo i neku vrstu izmeđupartijskog i unutarpartijskog prisluškivanja i tome slično, tako da ova stvar neće biti tako brzo riješena. I očigledno je da neće biti usamljen primjer. Međutim, čini mi se da bi zakon o lustraciji mogao djelimično pomoći u rješenju ovog pitanja“, zaključuje Osmančević.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG