Ukrajinska vlada uklonila je važnu prepreku za borbu protiv ukorijenjene korupcije kada je parlament usvojio prijedlog zakona o bankama otvarajući put novom kreditu MMF-a i pomoći ugroženoj ekonomiji ali protivno interesima snažnog oligarha koji je prošle godine podržao predsjedničku kandidaturu Volodimira Zelenskog i koji preko korumpiranih sudova i dalje uzima javni novac, pišu svjetski mediji.
Zakon prije kredita
Usvajanjem zakona o bankarskim reformama Kijev je otvorio put za dogovor o kreditu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u vrijednosti od pet milijardi dolara za pomoć Ukrajini koja bi uslijed pandemije novog korona virusa mogla doživjeti recesiju, ističe Rojters (Reuters).
Ukrajinski parlament je u srijedu, 13. maja usvojio prijedlog zakona o bankama kako bi Vlada predsjednika Vladimira Zelenskog povećala izglede za nove zajmove MMF-a ali i suzbila zabrinutosti da njen rad na obećanim reformama propada.
"Ukrajina je odlučna na svom reformskom putu i ostaje pouzdan partner međunarodnim finansijskim institucijama", napisao je na Tviteru (Twitter) ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba nakon odobrenja bankovnog zakona, koji je bio posljednja prepreka u osiguravanju kredita MMF-a i čija bi prva tranša, najavljuju vlasti, mogla biti uplaćena krajem maja.
Vlada u Kijevu u početku je očekivala da će dobiti osam milijardi, ali je MMF iznenada prošle sedmice objavio da mijenja svoju ponudu na manje uslovljen 18-mjesečni stand-by aranžman. Rojters naglašava da su izmijenjeni program MMF-a i odluka Zelenskog da ove godine smijeni zvaničnike koji se bave reformama, uključujući tužioca i ministra finansija, postavili su pitanja o sposobnosti njegove vlade da pokrene reforme.
Sporazum s MMF-om trebao bi otključati više pomoći Svjetske banke i ostalih inostranih institucija za Ukrajinu koja bi se bez podrške vanjskog finansiranja, kažu stručnjaci, teško izborila s posljedicama mjera zatvaranja zbog pandemije. Ukrajinska privreda jedna je od najslabijih u Evropi a ove će se godine, prema procjeni vlade, smanjiti za oko pet odsto.
Veliki udarac ukrajinskom oligarhu
Novi zakon o bankama bio je presudan za administraciju predsjednika Zelenskog i predstavlja veliki udarac ukrajinskom oligarhu Igoru Kolomojskom koji je podržao njegovu kandidaturu prošle godine, ukazuje Fajnenšel tajms (The Financial Times).
Usvojeni zakon o bankarskom sektoru je protiv interesa snažnog oligarha koji je prethodno preduzeo mjere na ukrajinskim sudovima kako bi poništio nacionalizaciju PrivatBank-a, koju su on i partneri posjedovali prije nego je Centralna banka 2016. godine otkrila "isisavanje od 5,5 milijardi dolara".
Regulatori su rekli da je do nestanka novca došlo zbog nepoštenog kreditiranja masovnih razmjera. PrivatBank, najveća banka u Ukrajini, morala se hitno dokapitalizirati, što je, naglašava Fajnenšel tajms, državu koštalo iznosa u vrijednosti od šest odsto bruto domaćeg proizvoda.
"Pitanje zakona o bankama vrlo je važno", rekao je Zelenski pred parlamentarcima uoči glasanja. "Želim da podržite ovaj prijedlog zakona koji bi trebao zaštititi ukrajinsku ekonomiju i pomoći Ukrajini."
Zakon je osmišljen kako bi spriječio prethodne vlasnike gotovo 100 banaka, koje su u sklopu čišćenja bankarskog sektora likvidirane ili nacionalizovane, da povrate vlasništvo ili dobiju odštetu preko korumpiranih sudova, ističe londonski list.
Rekordan broj amandmana
Nakon višedmičnih prepiranja, ukrajinski parlamentarci u srijedu su učinkovito blokirali moćnog oligarha da povrati kontrolu nad svojom bivšom bankom donoseći zakon o bankama, u Ukrajini poznat kao "Antikolomojskijev zakon", napisao je Vašington post (The Washington Post).
Donošenje zakona i MMF-ovog paketa koji on otključava smatrani su presudnim testom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, bivšeg komičara čija se popularna serija, Sluga naroda, emitovala na stanici u vlasništvu Igora Kolomojskog. Njegova bivša saradnja s Kolomojskim dovela je do pitanja hoće li Zelenski moći usvojiti prijedlog zakona kroz parlament, gdje su se mnogi članovi njegove stranke, nazvane Sluga naroda po TV seriji, protivili zakonu.
Napori na usvajanju prijedloga zakona gotovo su prestali nakon što je 30. marta u parlamentu prošao prvo čitanje, poslije čega su poslanici uveli rekordnih 16.335 amandmana, prijeteći višemjesečnom raspravom i propadanjem zakona, čime bi Ukrajina zapravo rizikovala probleme s likvidnošću. Većina amandmana, ističe Vašington post, stigla je upravo od nekolicine članova ili bivših članova stranke Sluga naroda, no parlamentarni odbor za finansije uspio je riješiti amandmane za četiri dana.
Anders Aslund, viši saradnik u Atlantskom vijeća i ekonomski stručnjak za Ukrajinu, rekao je da je od vitalne važnosti da Ukrajina ove godine dobije sredstva MMF-a jer se zbog krize proračunski deficit povećava. Dodaje da će usvajanje zakona značiti da će Kolomojski izgubiti banku ali će i dalje imati metalurške fabrike, aviokompanije, televizijsku mrežu i drugu imovinu, kao i saveznike u parlamentu.
"Za Kolomojskog ovo nikako nije kraj", rekao je Aslund, "jer on ima toliko drugih sredstava, ali to bi trebao biti kraj njegovog saveza sa Zelenskim, koji se umjesto toga okreće Zapadu i dostojanstvu." Zelenski je izabran prije godinu dana s više od 70 odsto glasova, no prema podacima lokalnih anketa, u aprilu mu je rejting bio 42 odsto bilježeći pad u odnosu na prethodni mjesec, dodaje Vašington post.
‘Nesavršenosti sudskog sistema’
Ukrajinski parlament odobrio je prijedlog zakona koji je bio ključan u borbi protiv korupcije i isisavanja novca međunarodne pomoći preko banaka, no u državi - koju su kritičari nazivali "mašinom za pranje novca" - i dalje postoje drugi oblici prevara i zakon o bankama ne zatvara pristup javnom novcu, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Glasanje u Kijevu otvorilo je vrata kreditu MMF-a, očajnički potrebnom ukrajinskoj privredi i postalo rijedak uspjeh predsjednika Volodimira Zelenskog koji zapravo nikada nije napravio čisti raskid s Kolomojskim. Istovremeno, naglašava list, ukrajinski sudovi nalažu državnoj banci da plati 259 miliona dolara 'off-shore' kompanijama povezanim s oligarsima kako bi se riješila tužba o nacionalizaciji banke. To sugeriše da bi novac u Ukrajinu mogao ući na jedna vrata i otići kroz druga.
Ukrajinska vlada je 2016. godine zaplijenila, a zatim upotrijebila jamčevinu od 5,5 milijardi dolara da pomogne PrivatBank, što je koštalo Ukrajinu više od cjelokupne svote koju je državni proračun u tom trenutku dobio od MMF-a. Ukrajinska Centralna banka je optužila Kolomojskog za pronevjeru novca iz banke pozajmljujući takozvanim "povezanim strankama", odnosno 'off-shore' kompanijama za koje su regulatori rekli da su on i njegovi saradnici posjedovali. Vlada je zamrznula neke račune tih kompanija i od tada Kolomojski i njegovi saveznici traže od sudova da ponište nacionalizaciju i dobiju odštetu.
Sada, ističe Njujork tajms, dok Ukrajina traži dodatni kredit MMF-a, ukrajinski sudovi dodijelili su višemilionske iznose za isplate tim kompanijama i poslovnim saradnicima Kolomojskog po postupcima koji ipak neće biti zaustavljeni izglasanim prijedlogom zakona o bankama.
Za siromašnu zemlju koja ima potrebu za medicinskom opremom za suzbijanje pandemije korona virusa gubici su značajni, zaključuje Njujork tajms dodajući kako je u preambuli nacrta zakona pisalo da se on usvaja zbog "nesavršenosti sudskog sistema".
U isto vrijeme, nekoliko bivših saveznika Zelenskog nedavno je optužilo njegovu administraciju za insajdersko poslovanje. Aleksej Hončaruk, bivši premijer tokom prvih mjeseci uprave, rekao je da je otpušten jer je pokušao suzbiti korupciju. Bivši glavni tužilac, Ruslan Rijabošapka, napisao je na blogu da je direktor ukrajinske obavještajne agencije, Ivan Bakanov, predsjednikov prijatelj iz djetinjstva, pokušao blokirati istragu o PrivatBank-u. S druge strane, Zelenski poručuje da je još uvijek posvećen čišćenju vlade, ali da je taj napor usporio povratni udar unutar birokratije.