Ni stotinu dana od formiranja, Vlada Federacije BiH nije opstala. Naime, koalicija koju su činile Stranka demokratske akcije (SDA), Hrvatska narodna zajednica (HDZ) i Demokratska fronta (DF), raspala se. To je povod da gost u našem studiju bude premijer Federacije BiH, Fadil Novalić.
RSE: Gospodine Novaliću, zbog čega se raspala koalicija na federalnom nivou?
Novalić: Kad bi odgovor bio jednostavan, ja bih Vam ga odmah rekao. Ja cijelo vrijeme mislim – stvarno zbog čega se raspala? Imali smo na Vladi dva puta izlaz HDZ-a, sad imamo DF-a. Kako sam ja tehničke struke, ja sam pokušao analizirati zbog čega, i zaključio sam da je DF cijelo vrijeme imao neku konstrukcijsku grešku. Ne znam ja to drukčije definirati. Nešto fali. Mislim da bi njen tvorac trebao otkloniti tu konstrukcijsku grešku, a ona se na nas reflektovala tako što je DF imao prevelike zahtjeve, da bude vlada u Vladi ili opozicija u Vladi, što naravno, nije dovelo do konzistentnog rada Vlade Federacije. Sad, nakon njihove odluke da napuste, mi nismo sasvim sigurni je li to zadnja odluka, je li definitivna. Prije četiri-pet dana bila je odluka da su u Parlamentu opozicija, a u Vladi će raditi. Jučer je bilo obrnuto, da će u Parlamentu dizati ruke za reformske poteze, a da njihovi ministri u Vladi neće raditi, odnosno da se povlače. Uz to je bio i njihov zahtjev da ja smijenim ministre iz Demokratske fronte, ali sam ja stvarno rekao da ih ja nisam niti postavio niti ću ja smjenjivati. Što se tiče mene, oni su zaista dobrodošli, dio koalicije. Vjerujem da će se to ipak stabilizirati i vratiti u normalan rad.
RSE: DF je reagovao nakon što je Vlada usvojila Uredbu o načinu imenovanja upravljačkih struktura u javnim preduzećima. Šta podrazumijeva ta Uredba?
Novalić: Uredba samo podrazumijeva jasno razdvajanje vlasničkih i operativnih prava. Vlasnička prava pripadaju Vladi Federacije, a sve drugo, operativne i kontrolne mehanizme obavlja ministarstvo. To je to, i tu smo se razišli. Da nije bilo tako agresivnog DF-a, prisvajanja svega što je vezano za ta preduzeća, ne bi bilo ni ovakve reakcije. Što se tiče same Uredbe, ona je peta od rata do danas, i ako ćemo pravo, ova varijanta Uredbe je prepisana od jedne od prethodnih Vlada, koja je to gledala kao Vladino pravo. Šta više, ni ona nije u skladu sa zakonom, iako ju je donijela Vlada. Imate Službeni list 65/13, u kome je ispravljena ta greška. Isključivo je definisano u tom Službenom listu da su to parlamenti, vijeća opština, gradonačelnici, vlade kantona i Federacije. Ne spominje se više ministar, jer se uvidjelo da je to bila neka greška.
RSE: Koliko je moguće da se zbog Uredbe i zbog nekoliko preduzeća koalicija raspala?
Novalić: To je gotovo pa nevjerovatno. Od 53 preduzeća koja su predmet tog posmatranja, vjerujte, 32 su u takvim problemima da ih niko na svijetu ne bi poželio. I mi sad gledamo kako da ih zapakujemo u neku direkciju, kao preduzeća s poteškoćama, da raspišemo međunarodni tender, da dođe neko po švedskom ili njemačkom modelu da to restrukturira i vozi dalje. Naravno, razmišljamo i šta ćemo sa nekim gubitašima, kao što je Aluminij, pa smo pozvali Svjetsku banku, najvjerovatnije će ići u privatizaciju nakon mišljenja Svjetske banke. Ili Elektroprivreda, koja ima problema sa discipliniranjem, ili radom u rudnicima, pa je već u konsolidiranom bilansu, minus 80 miliona, po prvi put. Znači, očigledno imamo problema, očigledno ćemo morati na jedan drukčiji način, a ne zatvaranjem u jednu stranku, moraćemo čak te probleme iznositi izvan Vlade, tražiti međunarodne stručnjake, i za Elektroprivredu, i za Aluminij, i za ove posrnule kompanije. Ne znam odakle tolika želja da se sa nekim malim brojem firmi koje su 'nagradne' primi takav težak zalogaj kao što su ove posrnule kompanije.
RSE: Šta su naredni koraci? Da li postoji šansa da Savez za bolju budućnost- Fahrudin Radončić zamijeni DF?
Novalić: Pošto ja dolazim iz privrede, nisam baš fokusiran na te političke teme, ali realno je u zoni političkih stranaka nastala i ova koalicija. Nastanak neke nove koalicije stvarno nije pitanje za mene.
RSE: Prije desetak dana na snagu je stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU. On predviđa žestok tempo kada su reforme u pitanju. S obzirom na političko stanje u FBiH, šta će biti sa reformama koje se moraju provesti, hoće li se kasniti s njima?
Novalić: Svaki poremećaj utiče na reforme. Sporazum o pridruživanju su prva otvorena vrata prema Evropskoj uniji i mi moramo zakoračiti kroz ta vrata, ma kolika naša nesloga bila. I u Republici Srpskoj imamo probleme, u Vladi posebno, i ovdje kod nas. Mislim da nijedan faktor neće smjeti tako daleko otići, toliko rizikovati da kaže: 'Evo, ja činim takav poremećaj koji će omesti taj naš put prema Evropskoj uniji'.
RSE: Devetog jula u Sarajevu se očekuje posjeta kancelarke Angele Merkel. Kakva su Vaša očekivanja?
Novalić: To je drugi ili treći veliki događaj koji govori da smo opet u žiži svjetske javnosti, ne negativnom, nego pozitivnom, kao potpora našem nastojanju da se reintegriramo, da se bržim tempom integriramo u taj svijet u kojem se već nalazimo. Mi ne ulazimo u Evropu, mi smo u Evropi oduvijek. Ovaj put kažem – iz te posjete moramo izvući i praktičnu, dakle materijalnu korist, hoću da kažem korist na putu ka Evropskoj uniji i u odnosu na ove reforme. Dakle, očekujem da taj sastanak bude produktivan.
