120.000 starih deviznih bosanskohercegovačkih štediša već 16 godina bezuspješno pokušavaju vratiti svoj novac, a najveći broj sporova vodi se protiv Ljubljanske banke
Poslije 13 godina sudskog spora u njemačkom gradu Frankfurtu i odluke suda u Ljubljani da potvrdi prvostepenu presudu i donese odluku o izvršenju, prvom štediši Ljubljanske banke iz BiH trebalo bi biti isplaćeno više od 80.000 dolara štednje i pripadajuće kamate.
Nakon prve presude u korist štediše Ljubljanske banke iz Bosne i Hercegovine, optimizam i nada zavladali su među 120.000 starih deviznih štediša u BiH.
„S obzirom da je naš zemljak dobio s Ljubljanskom bankom na sudu i u Njemačkoj i u Sloveniji, mislim da ima šanse i za nas ostale štediše iz BiH. Mi štediše mislimo da više nam kud Slovenija i Ljubljanska banka nema aduta, nema načina da to ne odradi.“
„Ja se nadam da Slovenija mora tu svoju obavezu izvršiti. Nadam se i vjerujem, a mislim da je tu obaveza i EU - da kao članicu EU obaveže Sloveniju da ona mora to da vrati jer je to narušavanje ljudskih prava. Nama su uskraćena naša ljudska prava.“
Spor štediše iz Bosne pokrenut u Njemačkoj na osnovi zakona prema kojemu stranci mogu tužiti pred njemačkim sudovima ako se dokaže da imaju imovinu u toj zemlji.
Kako je štediša dostavio takve dokaze, sud u Frankfurtu gotovo se deset godina bavio slučajem Ljubljanske banke. Ovu presudu potvrdio je Okružni sud u Ljubljani tek krajem 2010. godine. Zašto je ova presuda bitna za štediše iz Bosne i Hercegovine objašnjava Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.
„Definitivno skida se odgovornost sa BiH jer je Slovenija pokušavala od potpisivanja Sporazuma o sukcesiju da prebaci pola tereta na BiH bez ijednog pravnog uporišta u tome“, navodi Omersoftić.
Ko će vratiti novac
Punih 16 godina Slovenija nije dozvoljavala da se vode parnice u vezi stare devizne štednje u Sloveniji. Pravomoćna presuda u korist štediše iz BiH prva je presuda koja je došla nakon što je krajem 2009. godine Ustavni sud ukinuo zabranu vođenja parnica protiv Ljubljanske banke. Prvi štediša s ovih prostora koji je dobio spor s Ljubljanskom bankom u Sloveniji još nije dobio novac.
Ljubljanska banka nema imovine u Sloveniji, jer je njena imovina prešla u ruke Nove ljubljanske banke koja se nije obavezala i da će vratiti novac deviznim štedišama. Sada se postavlja pitanje ko će vratiti novac prvom Bosancu koji je dobio spor protiv Ljubljanske banke.
„Pravno gledano ta je stvar završena. Međutim, praktično gledano postavlja se pitanje kako će se ta sredstva naplatiti. Sud iz Ljubljane je dao nalog staroj Ljubljanskoj banci koja više ne postoji - transkacijski račun u A Vipa banci u Ljubljani, i na tom računu nema para. Dakle, kako će čovjek iz BiH koji potražuje 81.000 dolara naplatiti od stare Ljubljanske banke uopšte nije pitanje. Imate slučaj u Hrvatskoj od prije godinu dana gdje jedna gospođa nije mogla naplatiti od te banke 1.000 eura, a ne 81.000 dolara. Slovenački advokati kažu da se može to naplatiti iz aktive Nove ljubljanske banke, međutim, to jednostavno nije tačno. Ja mislim da se to ne može naplatiti jer bi Nova ljubljanska banka to mogla pobiti na bilo kojem sudu“, ocjenjuje ekonomski analitičar i novinar Eldar Dizdarević.
Prema riječima Amile Omersoftić, Slovenija je napravila diskriminaciju 1991. godine jer je isplatila dugovanja štedišama Ljubljanske banke iz Slovenije, ali ne iz ostalih zemlja bivše Jugoslavije. U ovom konkretnom slučaju, Amila Omersoftić smatra da je moguće da se novac vrati štediši iz BiH.
„Presuđeno se mora izvršiti. Prema tome, ta štediša sto posto dobiva u Strazburu takvu presudu. Dakle, nesporno je da ona može svoj epilog pozitivan može dobiti u konačnici u Strazburu ukoliko ne odluči Slovenija da plati“, ocjenjuje ona.
Velike nade štediše iz Bosne i Herecgovine polažu na odluke suda u Strazburu. Smatraju da je došlo vrijeme da se Slovenija suoči sa problemom dugovanja Ljubljanske banke i da se konačno vrati novac štedišama. Amila Omersoftić:
„Taj obruč oko Slovenije se sve više i više sužava. Svaka presuda koja bi išla suprotno obavezama da Slovenija vrati nama, jer je ona nama i zabranila pristupa imovini, i svako odbijanje je neutemeljeno, na izvjestan način i nemoralno. U Strazburu ima naša predstavka protiv Slovenije. U jednom trenutku će se morati to otvoriti, pa ne može to vječno trajati“, smatra Omersoftić.
Poslije 13 godina sudskog spora u njemačkom gradu Frankfurtu i odluke suda u Ljubljani da potvrdi prvostepenu presudu i donese odluku o izvršenju, prvom štediši Ljubljanske banke iz BiH trebalo bi biti isplaćeno više od 80.000 dolara štednje i pripadajuće kamate.
Nakon prve presude u korist štediše Ljubljanske banke iz Bosne i Hercegovine, optimizam i nada zavladali su među 120.000 starih deviznih štediša u BiH.
„S obzirom da je naš zemljak dobio s Ljubljanskom bankom na sudu i u Njemačkoj i u Sloveniji, mislim da ima šanse i za nas ostale štediše iz BiH. Mi štediše mislimo da više nam kud Slovenija i Ljubljanska banka nema aduta, nema načina da to ne odradi.“
„Ja se nadam da Slovenija mora tu svoju obavezu izvršiti. Nadam se i vjerujem, a mislim da je tu obaveza i EU - da kao članicu EU obaveže Sloveniju da ona mora to da vrati jer je to narušavanje ljudskih prava. Nama su uskraćena naša ljudska prava.“
Spor štediše iz Bosne pokrenut u Njemačkoj na osnovi zakona prema kojemu stranci mogu tužiti pred njemačkim sudovima ako se dokaže da imaju imovinu u toj zemlji.
Omersoftić: Skida se odgovornost sa BiH jer je Slovenija pokušavala od potpisivanja Sporazuma o sukcesiju da prebaci pola tereta na BiH bez ijednog pravnog uporišta u tome.
Kako je štediša dostavio takve dokaze, sud u Frankfurtu gotovo se deset godina bavio slučajem Ljubljanske banke. Ovu presudu potvrdio je Okružni sud u Ljubljani tek krajem 2010. godine. Zašto je ova presuda bitna za štediše iz Bosne i Hercegovine objašnjava Amila Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.
„Definitivno skida se odgovornost sa BiH jer je Slovenija pokušavala od potpisivanja Sporazuma o sukcesiju da prebaci pola tereta na BiH bez ijednog pravnog uporišta u tome“, navodi Omersoftić.
Ko će vratiti novac
Punih 16 godina Slovenija nije dozvoljavala da se vode parnice u vezi stare devizne štednje u Sloveniji. Pravomoćna presuda u korist štediše iz BiH prva je presuda koja je došla nakon što je krajem 2009. godine Ustavni sud ukinuo zabranu vođenja parnica protiv Ljubljanske banke. Prvi štediša s ovih prostora koji je dobio spor s Ljubljanskom bankom u Sloveniji još nije dobio novac.
Dizdarević: Pravno gledano ta je stvar završena. Međutim, praktično gledano postavlja se pitanje kako će se ta sredstva naplatiti.
Ljubljanska banka nema imovine u Sloveniji, jer je njena imovina prešla u ruke Nove ljubljanske banke koja se nije obavezala i da će vratiti novac deviznim štedišama. Sada se postavlja pitanje ko će vratiti novac prvom Bosancu koji je dobio spor protiv Ljubljanske banke.
„Pravno gledano ta je stvar završena. Međutim, praktično gledano postavlja se pitanje kako će se ta sredstva naplatiti. Sud iz Ljubljane je dao nalog staroj Ljubljanskoj banci koja više ne postoji - transkacijski račun u A Vipa banci u Ljubljani, i na tom računu nema para. Dakle, kako će čovjek iz BiH koji potražuje 81.000 dolara naplatiti od stare Ljubljanske banke uopšte nije pitanje. Imate slučaj u Hrvatskoj od prije godinu dana gdje jedna gospođa nije mogla naplatiti od te banke 1.000 eura, a ne 81.000 dolara. Slovenački advokati kažu da se može to naplatiti iz aktive Nove ljubljanske banke, međutim, to jednostavno nije tačno. Ja mislim da se to ne može naplatiti jer bi Nova ljubljanska banka to mogla pobiti na bilo kojem sudu“, ocjenjuje ekonomski analitičar i novinar Eldar Dizdarević.
Prema riječima Amile Omersoftić, Slovenija je napravila diskriminaciju 1991. godine jer je isplatila dugovanja štedišama Ljubljanske banke iz Slovenije, ali ne iz ostalih zemlja bivše Jugoslavije. U ovom konkretnom slučaju, Amila Omersoftić smatra da je moguće da se novac vrati štediši iz BiH.
„Presuđeno se mora izvršiti. Prema tome, ta štediša sto posto dobiva u Strazburu takvu presudu. Dakle, nesporno je da ona može svoj epilog pozitivan može dobiti u konačnici u Strazburu ukoliko ne odluči Slovenija da plati“, ocjenjuje ona.
Velike nade štediše iz Bosne i Herecgovine polažu na odluke suda u Strazburu. Smatraju da je došlo vrijeme da se Slovenija suoči sa problemom dugovanja Ljubljanske banke i da se konačno vrati novac štedišama. Amila Omersoftić:
„Taj obruč oko Slovenije se sve više i više sužava. Svaka presuda koja bi išla suprotno obavezama da Slovenija vrati nama, jer je ona nama i zabranila pristupa imovini, i svako odbijanje je neutemeljeno, na izvjestan način i nemoralno. U Strazburu ima naša predstavka protiv Slovenije. U jednom trenutku će se morati to otvoriti, pa ne može to vječno trajati“, smatra Omersoftić.
