Krajem godine ističe rok u kojem je 300.000 hrvatskih državljana sa nevažećom osobnom iskaznicom ili koji je nemaju trebalo izvaditi važeći dokument. To je izazvalo zbunjenost i ogorčenje kod Hrvata u iseljeništvu i izbjeglih hrvatskih Srba, koji traže produljenje roka. Policija najavljuje kako neće odmah krenuti sa sankcijama, i naglašava da izbjegli hrvatski Srbi uključeni u program obnove ili stambenog zbrinjavanja do tog roka trebaju samo obavijestiti policiju u mjestu prebivališta ili hrvatski diplomatsku misiju u državi u kojoj trenutačno žive.
Pročišćavanje biračkih popisa bila je jedna od hrvatskih obaveza u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, a mehanizam za to bio je pred godinu dana doneseni novi Zakon o prebivalištu.
Kako se prebivalište dokazuje osobnom iskaznicom, policija je ustanovila da 194.000 hrvatskih državljana sa prebivalištem u Hrvatskoj nema važeću osobnu iskaznicu, a da je njih 124.000 nikada nije ni zatražilo. Sve njih policija je pozvala da do 29. prosinca prijave prebivalište u policiji gdje imaju ranije prijavljeno prebivalište.
To je posebno pogodilo Hrvate u zapadnoj Europi i izbjegle hrvatske Srbe koji su ogorčeni i traže produljenje roka. Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Ines Krajčak kaže da postoje određene iznimke:
„To su oni koji su obuhvaćeni programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im iz nekog razloga nije obnovljena ili vraćena, ili nisu na neki drugi način zbrinuti. Njima se temeljem ovog Zakona neće odjavljivati prebivalište, nego će se status regulirati na način da im se omogući prijava kada im se nekretnina riješi", pojašnjava Krajčak.
Ali i oni najkasnije do 29. prosinca moraju o tome obavijestiti policiju na području gdje imaju prijavljeno prebivalište ili hrvatsku diplomatsku misiju na čijem području borave u inozemstvu.
Također, hrvatski državljani koji privremeno borave izvan Hrvatske radi školovanja, posla, duljeg liječenja ili drugih razloga dužni su do 29. prosinca o tome obavijestiti policiju ili hrvatsku diplomatsku misiju. Ako to rade izvan Hrvatske, dužni su priložiti odgovarajuću dokumentaciju o razlozima boravka u inozemstvu – potvrdu o zaposlenju, školovanju, dozvolu boravka, a u nekim slučajevima i pisanu izjavu o razlozima boravka u inozemstvu. Oni i dalje imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i imaju pravo na osobnu iskaznicu.
U policiji i u udruzi GONG kažu kako se brisanjem iz prebivališta ne gubi nijedno pravo iz državljanstva, niti to na bilo koji način utječe na vlasnička prava. Ako građanin nema prijavljenio prebivalište u Hrvatskoj, gubi pravo sudjelovanja na lokalnim izborima, ali ne i na parlamentarnim i predsjedničkim.
„Građani koji više ne budu u popisu birača u Hrvatskoj bit će u popisu birača za tzv. 'dijasporu'. Dakle, nitko neće izgubiti biračko pravo“, pojašnjava izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.
Pomoćnica ministra Ines Krajčak pozvala je građane da reguliraju svoj status, no dodala je da policija neće odmah početi kažnjavati građane radi takvih prekršaja. Kazne se kreću od 500 do 5.000 kuna.
Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Dušan Miljuš komentirao je za naš radio nezadovoljstvo Hrvata u zapadnoj Europi i izbjeglih hrvatskih Srba ovim potezima policije, naglašavajući da je Ministarstvo punu godinu dana na svaki način nastojalo informirati građane, ali da neki i nakon svega toga nisu reagirali na vrijeme.
„Sada ističe taj rok od godinu dana, ali – evo! – skoro dvjesto tisuća osoba u Republici Hrvatskoj ima nevažeću osobnu iskaznicu“, kaže Miljuš.
Krajem studenog je apel izbjeglim hrvatskim Srbima da urede svoj status uputio i Srpski demokratski forum i – kako kažu - ako je suditi po pojačanim gužvama pred hrvatskim konzularnim predstavništvima, apel je urodio plodom.
Povodom tvrdnji Koalicije udruženja izbjeglih hrvatskih Srba iz Beograda kako konzularni djelatnici u veleposlanstvu Hrvatske u Beogradu „nekim građanima poništavaju hrvatske lične karte bez njihove saglasnosti i govore im da odjave prebivalište“, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu proslijeđena nam je uputa za hrvatske građane izvan Hrvatske, u kojoj se navodi kako obavezu odjave prebivališta imaju oni građani koji se žele trajno nastaniti u drugoj državi, a da kod odjave moraju vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizičkog poništenja.
Tamo se navodi da konzularni službenik radi ubrzanja postupka osobnu iskaznicu može fizički poništiti, a fotokopiju tako poništene iskaznice dostaviti hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Dakle, nije nemoguće da se radilo o nesporazumu.
Pročišćavanje biračkih popisa bila je jedna od hrvatskih obaveza u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, a mehanizam za to bio je pred godinu dana doneseni novi Zakon o prebivalištu.
Kako se prebivalište dokazuje osobnom iskaznicom, policija je ustanovila da 194.000 hrvatskih državljana sa prebivalištem u Hrvatskoj nema važeću osobnu iskaznicu, a da je njih 124.000 nikada nije ni zatražilo. Sve njih policija je pozvala da do 29. prosinca prijave prebivalište u policiji gdje imaju ranije prijavljeno prebivalište.
To je posebno pogodilo Hrvate u zapadnoj Europi i izbjegle hrvatske Srbe koji su ogorčeni i traže produljenje roka. Pomoćnica ministra unutarnjih poslova Ines Krajčak kaže da postoje određene iznimke:
„To su oni koji su obuhvaćeni programom obnove ili stambenog zbrinjavanja, a nekretnina im iz nekog razloga nije obnovljena ili vraćena, ili nisu na neki drugi način zbrinuti. Njima se temeljem ovog Zakona neće odjavljivati prebivalište, nego će se status regulirati na način da im se omogući prijava kada im se nekretnina riješi", pojašnjava Krajčak.
Ali i oni najkasnije do 29. prosinca moraju o tome obavijestiti policiju na području gdje imaju prijavljeno prebivalište ili hrvatsku diplomatsku misiju na čijem području borave u inozemstvu.
Također, hrvatski državljani koji privremeno borave izvan Hrvatske radi školovanja, posla, duljeg liječenja ili drugih razloga dužni su do 29. prosinca o tome obavijestiti policiju ili hrvatsku diplomatsku misiju. Ako to rade izvan Hrvatske, dužni su priložiti odgovarajuću dokumentaciju o razlozima boravka u inozemstvu – potvrdu o zaposlenju, školovanju, dozvolu boravka, a u nekim slučajevima i pisanu izjavu o razlozima boravka u inozemstvu. Oni i dalje imaju prijavljeno prebivalište u Hrvatskoj i imaju pravo na osobnu iskaznicu.
U policiji i u udruzi GONG kažu kako se brisanjem iz prebivališta ne gubi nijedno pravo iz državljanstva, niti to na bilo koji način utječe na vlasnička prava. Ako građanin nema prijavljenio prebivalište u Hrvatskoj, gubi pravo sudjelovanja na lokalnim izborima, ali ne i na parlamentarnim i predsjedničkim.
„Građani koji više ne budu u popisu birača u Hrvatskoj bit će u popisu birača za tzv. 'dijasporu'. Dakle, nitko neće izgubiti biračko pravo“, pojašnjava izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić.
Pomoćnica ministra Ines Krajčak pozvala je građane da reguliraju svoj status, no dodala je da policija neće odmah početi kažnjavati građane radi takvih prekršaja. Kazne se kreću od 500 do 5.000 kuna.
Glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Dušan Miljuš komentirao je za naš radio nezadovoljstvo Hrvata u zapadnoj Europi i izbjeglih hrvatskih Srba ovim potezima policije, naglašavajući da je Ministarstvo punu godinu dana na svaki način nastojalo informirati građane, ali da neki i nakon svega toga nisu reagirali na vrijeme.
„Sada ističe taj rok od godinu dana, ali – evo! – skoro dvjesto tisuća osoba u Republici Hrvatskoj ima nevažeću osobnu iskaznicu“, kaže Miljuš.
Krajem studenog je apel izbjeglim hrvatskim Srbima da urede svoj status uputio i Srpski demokratski forum i – kako kažu - ako je suditi po pojačanim gužvama pred hrvatskim konzularnim predstavništvima, apel je urodio plodom.
Povodom tvrdnji Koalicije udruženja izbjeglih hrvatskih Srba iz Beograda kako konzularni djelatnici u veleposlanstvu Hrvatske u Beogradu „nekim građanima poništavaju hrvatske lične karte bez njihove saglasnosti i govore im da odjave prebivalište“, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova u Zagrebu proslijeđena nam je uputa za hrvatske građane izvan Hrvatske, u kojoj se navodi kako obavezu odjave prebivališta imaju oni građani koji se žele trajno nastaniti u drugoj državi, a da kod odjave moraju vratiti osobnu iskaznicu radi njenog fizičkog poništenja.
Tamo se navodi da konzularni službenik radi ubrzanja postupka osobnu iskaznicu može fizički poništiti, a fotokopiju tako poništene iskaznice dostaviti hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Dakle, nije nemoguće da se radilo o nesporazumu.
