Dostupni linkovi

Norveška protjerala ruskog diplomatu nakon hapšenja zbog špijunaže


Ruska ambasada u Oslu

Norveška je protjerala ruskog diplomata povezanog sa slučajem norveškog državljanina koji je nedavno uhapšen zbog optužbi za špijunažu.

Ministarstvo vanjskih poslova ove nordijske zemlje pozvalo je ruskog ambasadora kako bi ga obavijestilo da je od diplomate zatraženo da ode jer je “obavljao radnje koje nisu kompatibilne s njegovom ulogom i statusom diplomata”, izvijestio je 19. avgusta norveški nacionalni emiter NRK.

Industrijska špijunaža

Norveška obavještajna agencija PST uhapsila je norveškog državljanina rođenog u Indiji 15. avgusta dok je bio na sastanku s ruskim obavještajcem u pizzeriji u glavnom gradu Oslu, saopćila je ova agencija.

Norveške vlasti nisu imenovale osumnjičenog, ali televizijska kuća NRK identificirala ga je kao 50-godišnjeg Harsharna Singha Tathgara. Tokom ispitivanja, osumnjičeni je navodno priznao predaju informacija i primanje novca od ruskog diplomata, ali negira krivicu za špijunažu, odnosno da je nanio štetu norveškim nacionalnim interesima.

Dagbladet navodi da su Tathgar i ruski diplomat bili u kontaktu od 2018. godine kad je počelo njihovo praćenje.

Tathgar je radio kao voditelj projekata u odjelu za naftu i plin kompanije DNV GL, najvećem svjetskom klasifikacijskom društvu koje savjetuje pomorsku, naftnu i plinsku industriju i industriju obnovljivih izvora energije.

Radiotelevizija NRK izvijestila je da je Tathgar specijaliziran za 3D printing koji ima primjene u sektorima energije, odbrane i vanrednih situacija.

U saopćenju za javnost, DNV GL je naveo da zaposlenik “nije prošao sigurnosnu provjeru i stoga nije radio na projektima za odbrambenu industriju, norveške oružane snage ili druge vladine agencije u kojima je sigurnosno provjeravanje preduvjet”.

Advokatica osumnjičenog Norvežanina Marianne Darre Naes je izjavila za VG da osumnjičeni ne priznaje krivnju da je naštetio norveškim nacionalnim interesima, da je dao izjavu policiji i da je spreman odgovoriti na sva pitanja koja imaju.

Norveška nije imenovala dotičnog diplomata, ali je navela da je radio u trgovinskom odjeljenju Ruske ambasade.

Službeno nije potvrđeno za koju od dvije ruske obavještajne službe - vojnu GRU ili civilnu službu SVR – ruski diplomat eventualno radi, ali Dagbladet tvrdi da je PST siguran da ruski agent radi u civilnom SVR-u.

Ruska ambasada je u izjavi na Facebooku rekla da je podnijela žalbu norveškom Ministarstvu vanjskih poslova zbog “ugrožavanja i kršenja diplomatskog statusa”.

Ambasada je saopćila da je obavještajna služba PST “neopravdano pritvorila i pretraživala njenog zamjenika trgovinskog predstavnika bez pružanja konzularnih usluga”. Također se navodi da je

DNV GL dugi niz godina surađivao s ruskim firmama i agencijama na poslovima proizvodnje nafte i plina, brodogradnje i infrastrukturnih projekata.

“Takva suradnja nikad nije bila upitna za norvešku stranu”, saopćila je Ambasada Ruske Federacije u Norveškoj.

Norveško Ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da je ruski državljanin, koji je radio u trgovinskom odjelu Ambasade Rusije u Oslu, imao diplomatski imunitet i da nije bio uhapšen.

“Norveška je država u kojoj imamo vladavinu zakona. Trenutno dopuštamo da istraga traje bez političkog uplitanja ili zaključaka”, komentirala je norveška premijerka Erna Solberg, kako je prenio Aften Posten.

Ona je naglasila da neće donositi nikakve zaključke o ulozi Rusije u ovom slučaju dok služba sigurnosti (PST) ne provede istragu.

“Vjerojatno ćemo se fokusirati samo na norveškog državljanina. Obavještajni oficiri i diplomati imaju imunitet. PST tu ne može ništa tražiti”, kazao je Martin Bernsen, viši savjetnik u norveškoj obavještajnoj službi PST.

Čeka se ruska reakcija

Ruska vlada, kako je javila novinska agencija Reuters pozivajući se na Interfax, nije odmah poduzela mjere, ali je zastupnik Konstantin Kosačev najavio da će Moskva protjerati norveškog diplomata kao odgovor.

“Ne sumnjam da će se i Rusija i u ovom slučaju jasno pridržavati načela reciprociteta”, rekao je Kosačev, šef Odbora za vanjske poslove gornjeg doma ruskog parlamenta.

PST je optužio Tathgara za kršenje članaka 123. i 124. Kaznenog zakona, koji se odnose na otkrivanje državne tajne i prijeti mu kazna do 15 godina zatvora.

Ola Kaldager, umirovljeni oficir i bivši vođa norveške obavještajne jedinice E14, ocijenio je za NRK da sličan slučaj nije zabilježen posljednjih 40 godina. Kaldager vjeruje da će ovaj ostaviti posljedice za odnos Norveške i Rusije.

“Mislim da se radi o jednom ili više ljudi koji se sada spremaju napustiti Rusku ambasadu. Taj oficir ili diplomat bit će protjeran. To je normalna procedura”, kazao je on za NRK. https://www.nrk.no/norge/trur-spionsak-kan-bli-ei-belastning-for-forholdet-mellom-russland-og-noreg-1.15126098

Ingerid Maria Opdahl, istraživačica u Odsjeku za sigurnosnu politiku na Fakultetu za odbrambene studije u Oslu smatra da je još prerano govoriti o daljnjem razvoju događaja, ali naglašava da će nakon deportacije ruskog diplomate sigurno uslijediti ruska reakcija.

Tor Bukkvoll, viši istraživač norveške organizacije za obrambena istraživanja FFI, smatra da će ovaj slučaj imati posljedice na odnos dvije zemlje i dodaje da “nikog ne čudi što Rusija špijunira Norvešku”.

Posljednji put kada je članica NATO-a Norveška proglasila ruskog diplomata “persona non grata”, bilo je u martu 2018. godine, kada je nekoliko zemalja protjeralo desetke ruskih diplomata.

Rusija je negirala optužbe i reagirala je protjerivanjima s titulom.

Najnoviji poznati norveški špijunski slučaj u vezi s Rusijom odnosio se na umirovljenog norveškog graničnog inspektora Frodea Berga, koji je u Rusiji 2019. godine osuđen na 14 godina zatvora zbog špijunaže. Optužen je za prikupljanje podataka o ruskim nuklearnim podmornicama za Norvešku. U novembru 2019. godine vratio se u Norvešku u sklopu razmjene uhapšenih špijuna, prenio je Euronews.

Norveški mediji navode i kako je njihova obavještajna služba PST u ranije objavljenom godišnjem izvještaju upozorila da bi strane obavještajne službe u narednim godinama mogle prikupljati osjetljive informacije “o svemu”, od različitih strategija preko razvoja novih proizvoda do tehnoloških inovacija. Posebno su ranjivi ciljevi, navodi PST, energetske, naftne i plinske kompanije, kompanije koje razvijaju pomorsku tehnologiju, one koje se bave elektroničkim komunikacijama, odbrambena industrija kao i sektor istraživanja svemira i firme koje razvijaju ekološki prihvatljivu tehnologiju.

XS
SM
MD
LG